JE LI MOGUĆA SUSTAVNA BRIGA O MENTALNOM ZDRAVLJU DJECE U PODRUČJIMA OD POSEBE DRŽAVNE SKRBI?

1. JE LI MOGUĆA SUSTAVNA BRIGA O MENTALNOM ZDRAVLJU DJECE U PODRUČJIMA OD POSEBE DRŽAVNE SKRBI? • ZDENKA PANTIĆ • i • DAŠA POREDOŠ LAVOR • REHABILITACIJSKI CENTAR ZA STRES I TRAUMU – ZAGREB (Hrvatska)

2. Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje • SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA • (rujan 2010.) • 17 706 nezaposlenih osoba • od toga 9 680 žena • 317 nezaposlenih osoba s invaliditetom • tijekom ove godine do 30. 9. 2010. zaposleno je 46 osoba s invaliditetom s evidencije • tijekom ove godine do 30. 9. 2010. zaposleno je 259 nezaposlenih hrvatskih branitelja s evidencije • HRVATSKA • (rujan 2010.) • 283 330 nezaposlenih osoba • od toga 158 225 žena • 52 630 onih koji prvi put traže posao • 24 898 nezaposlenih hrvatskih branitelja • nezaposlenost raste – na dan 30. rujan u Hrvatskoj ima 289 503 nezaposlenih osoba

3. OPĆINA DVORSOCIJALNO-EKONOMSKA SLIKA • prema popisu stanovništva iz 2001. godine Općina Dvor ima 5 714 stanovnika • osnovna škola, ambulanta, policijska postaja, pošta, dječji vrtić, knjižnica, autobusni kolodvor, općinsko poglavarstvo, Crveni križ

4. OPĆINA DVOR • - ukupan broj nezaposlenih: ukupno 855 – 396 žena- bez škole i nezavršena OŠ: ukupno 40 – 24 žena- osnovna škola: ukupno 371 – 176 žena- SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike: ukupno 240 – 94 žena- SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina: ukupno 158 – 73 žena- gimnazija: ukupno 21 – 16 žena- viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studiji: ukupno 14 – 9 žena- fakultet, akademije, magisterij, doktorat: ukupno 11 – 4 žena Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

5. Samoubojstva za vremensko razdobljeod 01.01.2000.g. do 30.09.2010.g. na području SMŽ

6. iako mnoga djeca izvana izgledaju poslušno, uspješno i dobro – ona imaju vrlo loše mišljenje o sebi, ne vole se i ne poštuju se, pod pritiskom su, ne doživljavaju nikakva veselja u životu, te u određenom trenutku, pod utjecajem svojih vršnjaka i medija, počinju razmišljati o tome da si nešto učine Život u poslijeratnoj društvenoj zajednici • dugotrajnese posljedice traumatskih iskustavazanemaruju, a one utječu na psihičko zdravlje i kvalitetu života djece, obitelji i zajednice

7. kod djece se ne primjećuju specifični depresivni simptomi • umjesto da su tužna i plačljiva, djeca mogu biti svadljiva, neposlušna i drska – ispod toga se krije duboka tuga zbog nekih životnih okolnosti • roditelji često ne uočavaju djetetovu promijenjenost, jer su često i sami u sličnom stanju • sada odrastaju poslijeratne generacije djece koji imaju traume, loše životne uvjete i koja su odrasla u nesigurnosti, s pojačanim depresivnim smetnjama

8. djeca koja se razvijaju u nepovoljnim okolnostima(siromaštvo, isključenost, /prisilne/ migracije, poremećeni odnosi u obitelji, podijeljene zajednice) imaju složenije razvojne zadatke od djece koja rastu u poticajnim okolnostima • zaštitna uloga obitelji je poremećena • manjkavi odgovori na potrebe djece; neodgovarajući emocionalni i socijalni sistem podrške • zaštitna uloga kulture – ugrožena (vrijednosti, rituali, podrška...) • biti “netko drugi” u vrijeme isključivosti(neprepoznati uzroci psihopatologije i problema identieta mladih: da li sam Dara ili Dora?!

9. OŠ Dvor: škola kao sigurno mjesto, mjesto prihvaćanja i poticaja

10. Donatori: Veleposlanstvo Nizozemske Veleposlanstvo Švicarske Veleposlanstvo Finske MOBMS MZSS Izgradnja povjerenja gradi se dijalogom Jačanje faktora otpornosti (rezilijentnosti) u dugotrajnom procesu poslijertnog oporavka PARTNERSTVO • jačanje i povezivanje lokalnih resursa • prepoznavanje kompetencije lokalnih stručnjaka • važnost intrizične motivacije (posvećenost oporavku i napretku) • zajedničko djelovanje: identifikacija problema, prepoznavanje rizičnih pojedinaca i skupina, edukacija, psihosocijalni tretman • konačni cilj: oporavak zajednice

11. 274 učenika • siromaštvo: 40% roditelja prima socijalnu pomoć • nemaju sva djeca topli obrok u školi • nezaposlenost (samo državne službe) • infrastruktura nije obnovljena • slaba zdravstvena zaštita (udaljenost, novac, nema sustavne brige o školskoj djeci) • razdvojene obitelji (34) zbog rata, bez kontakta • samohrane obitelji (sami očevi!) • sastavljene obitelji • needucirani roditelji o svojoj ulozi, kako pomoći djetetu • zanemarena djeca – manjkav odgoj (galama, reducirani razgovori s djetetom) • veliki pritisak na djecu zbog ocjena

12. problemai sa spavanjem (teško usne, budi se noću, žali se na strašne snove) gubitak interesa za bilo što u životu smanjeno zanimanje roditelja za probleme djeteta alkoholizam u obitelji komunikacijske poteškoće RAZLIKE IZMEĐU POVRATNIKA I USELJENIKA ,TE OSTALE DJECE • povlači se od drugih • nema prijatelje • druga djeca ga ne prihvaćaju • teško savladava školsko gradivo • problemi s koncentracijom • često se žali da ga nešto boli

13. BIBLIOTERAPIJA • “moj tata je u Haagu” • “voli li me tata dok je u Haagu?” • “u bunaru ima vode, tamo se baca i oružje, a ima i mrtvaca” • “i mene tjeraju iz igre kao i ovog cvrčka” • “i nas su otjerali iz Bosne kao što su i cvrčka iz mravinjaka” • “ne bih nikad otjer’o cvrčka” • “i kod nas kod kuće je k’o u mravinjaku – ima nas puno”

14. Prevntivne socijalizacijske radionice za djecu iz rizičnih obitelji

17. ... ZAHVALJUJEMO NA PAŽNJI I POZDRAV IZ DVORA ...e-mail: dasa.poredos@sk.t-com.hr