SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO UZROK I POSLJEDICA TRGOVINE LJUDIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

1. SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO UZROK I POSLJEDICA TRGOVINE LJUDIMA U BOSNI I HERCEGOVINI Mostar, 20-23.oktobar 2010. mr Vesna Šućur-Janjetović

2. Šta je trgovina ljudima/trafiking? • Trgovina ljudima posebno ženama i djecom, podrazumijeva “regrutovanje, transport, transfer, sakrivanje ili prihvatanje osoba, koristeći silu, otmice, prevaru i lukavstvo, prinudu, zloupotrebu sile , davajući i primajući novac ili neku drugu korist da bi uspjeli da kontrolišu drugu osobu u cilju eksploatacije”. (UN Protokol o prevenciji, sprječavanju i kažnjavanju trgovine ljudima, posebno ženama i djecom, 2000). • Držanje u ropskom odnosu je najvažniji element trgovine ljudima.

3. TRGOVINALJUDIMA – MODERNOROPSTVO • Preko 4 miliona osoba godišnje su žrtve trgovine ljudima – procjena UN-a. • Oko $ 7 -10 milijardi godišnje zarade za ilegalnu industriju. • Treća najveća ilegalna industrija u svijetu (poslije trgovine drogama i oružjem).

4. “Osjećala sam se kao komad mesa sa dva oka. Mislila sam da ću završiti kao niko i ništa.”Karolina, iz Rumunije u BiH(17 god. kada je prodata; 20 god. kada je intervjuisana od strane IOM-a) Slika preuzeta od NEST –STOP Trafficking NVO(Danska) , 2007

5. Pravni okviri globalnog karaktera • UN Konvencija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i Protokol o sprječavanju, suzbijanju i kažnjavanju trgovine ljudima, naročito ženama i djecom, Palermo, 15. novembar 2000. • EU Akcioni plan i Priručnik za procjenu i mjerenje odgovora na trgovinu ljudima u Evropskoj uniji – dokument Evropske komisije, 18. oktobar 2007. • Vijeće Evropske unije donosi Konvenciju o akciji protiv trgovine ljudima (CETS n°197), stupio na snagu 1. februara 2008.

6. Prvi koraci BiH u suzbijanju i prevenciji trafikinga • Prvi Akcioni plan za sprečavanje trgovine ljudima usvojen 06.12. 2001.god; • Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice donijelo Uputstvo za postupanje sa žrtvama trgovine kojim se zahtijeva primjena principa UN Konvencije kojoj je BiH pristupila u Palermu 2000. god. • Akcioni plan za sprječavanje trgovine ljudima u BiH 2008-2012.(Vijeće ministara BiH, 2008) • Pravni okviri: Ustav, Krivični zakon, Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu, itd.

7. Trgovina ljudima na Balkanu/problemi društva i stručnih službi • Zemlje Balkana se javljaju kao: polazne, tranzitne i destinacione zemlje. • Nema zvanične i pouzdane statistike o ukupnom broju žrtava trafikinga. Identifikovane ŽT u periodu od 1999-2009 u BiH: broj žrtava oko 1100. • Nedovoljna saradnja između relevantnih institucija (policija, tužilaštvo, zdravstvena zaštita, socijalna zaštita, obrazovne institucije, nevladin sektor, mediji i dr.)

8. Novi trendovi u BiH – 2009.godina

9. Pojam “socijalna isključenost” • Obično se koristi da se opiše položaj nekih društvenih grupa tj. okolnosti da pojedine grupe nemaju dovoljno učešće u socijalnom životu nekog društva; • Pitanje teškoće ostvarivanja ljudskih i socijalnih potencijala; • Nekada se veže i za psihološki pojam/fenomen socijalne deprivacije ili otuđenosti; • Širi je od pojma siromaštva; • Ukazuje da pojedine društvene grupe imaju nepovoljan društveni položaj, ali ga prati i usložavanje; • Veže se za okolnost da su neke društvene grupe zavisne ili su uskraćeni od ostvarivanja ljudskih prava;

10. Socijalno isključeni = socijalno marginalizovani??? Pojam “marginalizacije” kao ključni pojam! • Marginalizovani = udaljeni od neke ili nekih društvenih vrijednosti (blagostanja, zdravlja, rada idr.) • Socijalna nemoć je odlika marginalizacije/društvena zavisnost • Ima kumulativni karakter (efekat živog pijeska) • Nevoljnost (za razliku od voljnosti – izbora, npr. kada neko odluči da se zamonaši) • neki su u sukobu sa sistemom (npr. delinkventi) • Imaju tzv. slabe vještine socijalne komunikacije • Sve ove i druge karakteristike marginalnih grupa odnose se na položaj žrtava trgovine ljudima (prije i poslije iskustva trgovine).

11. Žrtve trgovine ljudima kao socijalno isključeni • Društvena izolovanost • Sporednost • Kontrolisanost • Prinudnost • Nesigurnost • Imobilnost • Inhibiranost • Nestabilnost

12. Kumulativni karakter socijalne isključenosti kao plodno tlo za ponovnu viktimizaciju žrtava trgovine ljudima • SPIRALA NESIGURNOSTI • GOMILANJE NEPOVOLJNIH ŽIVOTNIH OKOLNOSTI • LANAC OSUJEĆENJA (socijalnih, ekonomskih, kulturnih, vrijednosnih, političkih itd.)

13. Rizik od socijalne isključenosti prije i poslije iskustva trgovine ljudima • Ekonomski status • Porodična struktura • Identitet • Starost • Krivična djela i viktimizacija • Obrazovanje • Zdravstveno stanje

14. Zadaci socijalnog rada kao naučne i praktično-aplikativne djelatnosti • Razumjeti i procijeniti prošlost žrtava i determinirajuće socio-ekonomske i druge faktore koji su stvorili plodno tlo za njihovu kasniju eksploataciju; • Analiziranje i dokumentovanje psiholoških uticaja iskustva trgovine uključujući detaljnu analizu trauma vezanih za to; • Obezbijedi usluge savjetovanja koristeći metode koje su stvorene da pruže ŽT sredstavo za prevazilaženje njihovih trauma i da ih pripreme za kasnije reintegracione aktivnosti.

15. POSTOJI LI POTREBA ZA “JAČANJEM KARIKA” U SISTEMU PODRŠKE ŽRTVAMA TRGOVINE LJUDIMA?

16. Pitanje: Kakvo je stanje? HAOS! Rane intervencije Zdravstvo Policija i Tužilaštvo Podrška porodici Društveneusluge Skloništa, deportacija, sudski procesi Javno zdravstvo Opštine Usluge u zajednici Nivo BiH, entiteti, opštine Centri za soc.rad Mreže podrške NVO Centri za mentalno zdravlje Obrazovne institucije

17. Da li je potrebna promjena? • Ako uzmemo u obzir da svi uključeni «imaju problem», ne očekuje se da se promjene samo pojedinci, već se očekuje da se promjene obrasci odnosa između njega i njegove okoline. To zahtjeva određenu promjenu svih uključenih. • Isto tako, ljudi od kojih se očekuje da budu značajni resurs u zajednici (između ostalih, i socijalni radnici) trebaju se mijenjati kako bi se zadovoljile potrebe onih u nevolji. • Jedan od centralnih zadataka socijalnog rada je uvođenje promjena u socijalne situacije kroz uvođenje novina u to kako se pristupa određenim problemima.

18. Pitanje: Kakvi su naši kapaciteti?

19. Mogući zadaci socijalnog rada Stalno razvijati praksu kroz partnerstvo sa svima koji su uključeni u borbi protiv trgovine ljudima. Zašto je to važno? • Socijalni radnici se kreću u prostoru različitih definicija i različitih doživljaja stvarnosti neke socijalne situacije i/ili problema, pa tako i problema žrtava trgovine ljudima koji su marginalizovani i socijalno isključeni. • Formulacija problema je uvijek rezultat zajedničkog napora i postignuće ljudi koji su uključeni u njega ( i socijalnih radnika). • Procjena, intervencije i pružanje usluga su takođe zajednički napor i postignuće. • Alternativni oblici ponašanja trebaju biti dostupni opažanju. • Resursi često trebaju biti drugačije raspoređeni.

20. PROMJENA PARADIGME????!!!! INDIVIDUE • FOKUS JE NA POTREBAMA KLIJENTA

21. NEDOSTAJUĆA PUZLA?!?!?!ADEKVATNA RE/INTEGRACIJA! • Projekti procjene potreba • Projekti pronalaženja zajedničkih rješenja • Partnerstvo u podršci ŽT i porodici • Sistemski pristup/Holistički pristup

22. Hvala na pažnji!