MEĐUNARODNA EKONOMIJA

1. MEĐUNARODNA EKONOMIJA Seminar 4: HO teorija i novije teorije vanjske trgovineObvezna literatura: A.Babić, M.Babić: ”Međunarodna ekonomija”, VI. Izdanje 49. - 95. str.

2. Pregled seminara • Blic test • Teorem o izjednačavanju cijena proizvodnih faktora • Stolper-Samuelsonov teorem • Teorem Rybczynskoga • Novije teorije vanjske trgovine • Kravisova teorija vanjske trgovine • Linderova teorija vanjske teorije • Teorija životnog ciklusa proizvoda (Product cycle model) • Intra industrijska trgovina (Intra industry trade) • Gravitacijski model vanjske trgovine (Gravity model)

3. Blic test (10 b) Zadane su količine rada LEKV=500, LBRA=1000 • Odredite apsolutne i komparativne prednosti zemalja (2b) • Odredite odnose cijena i nacrtajte područje obostrano probitačne razmjene (2 b) • Prikažite pojedinačne i svjetsku krivulju proizvodnih mogućnosti (2 b+2 b) • Odredite nove apsolutne i komparativne prednosti zemalja ako: • Se nadnice u Ekvadoru povećaju za 50% (1 b) • Brazilski real aprecira za 20% (1 b) *Napomena: Na apscisi prikažite banane, a na ordinati kavu

4. Nadopuna prikaza faktorske intenzivnosti K zraka dobra Y E G zraka dobra X 2aKY D F aKY C aKX 0 aLY aLX 2aLX L

5. Teorem o izjednačavanju cijena proizvodnih faktora (H-O-S teorem) • Ako obje zemlje imaju iste tehničke koeficijente i ako su zbog slobodne razmjene cijene dobara X i Y u obje zemlje jednake, tada i cijene proizvodnih faktora u obje zemlje moraju biti jednake • Međunarodna trgovina će dovesti do izjednačavanja relativnih i apsolutnih povrata na homogene faktore proizvodnje između zemalja • Trgovanje finalnim proizvodima u suštini zamjenjuje kretanje faktora između zemalja kako bi se izjednačile razlike u relativnim cijenama faktora

6. Teorem o izjednačavanju cijena proizvodnih faktora (H-O-S teorem) B C A 0

7. Teorem o izjednačavanju cijena proizvodnih faktora (H-O-S teorem) • Na apscisi je označena relativna nadnica, na ordinati su označeni relativni odnosi cijena dobra X i Y • Zemlja A je radno-intenzivnija, prije razmjene relativna nadnica i relativna cijena dobra X su na nižoj razini u točki A • Zemlja B je kapitalno-intenzivnija, prije razmjene relativna nadnica i relativna cijena dobra Y su na višoj razini u točki B • Međunarodna razmjene dovodi do izjednačavanja cijena proizvodnih faktora rada i kapitala izraženo kroz cijenu dobara X i Y te odnose relativnih nadnica u zemljama (točka C)

8. Stolper-Samuelsonov teorem Poraste li relativna cijena nekog dobra, povećat će se realna zarada onog proizvodnog faktora koji se intenzivnije koristi u proizvodnji tog dobra

9. Stolper-Samuelsonov teorem PY r P P1 K F w H G E 0 Px

10. Stolper-Samuelsonov teorem • Porast relativne cijene dobra X sa P na P1uzrokuje porast plaća w za EG • Dolazi do opadanja dohotka od rente r za FH • Relativno povećanje plaća w veće je od relativnog povećanja cijene dobra X sa P na P1 • Smanjenje dohotka od rente r za FH manje je od povećanja relativne cijene dobra X sa P na P1 i relativnog povećanje plaća w

11. Teorem Rybczynskoga Pri konstantnim cijenama proizvoda, povećanje raspoloživosti jednog faktora će izazvati iznadproporcionalni rast outputa one robe koja je intenzivna tim faktorom i smanjenje outputa drugog proizvoda koji nije intenzivan tim faktorom

12. Teorem Rybczynskoga K dobro Y E E’ H D G dobro X F C 0 L

13. Teorem Rybczynskoga • Porast radne snage za EE’ uzrokuje porast proizvodnje dobra X za CF • Dolazi do opadanja proizvodnje dobra Y za DG • Relativno povećanje proizvodnje dobra X je veće od relativnog povećanja radne snage CF > EE’ • Smanjenje proizvodnje dobra Y manje je od povećanja radne snage EE’ i povećanja proizvodnje dobra X od CF

14. Zadaci za vježbu 1.Pokažite grafički i objasnite pomoću Stolper-Samuelson teorema: • Utjecaj porasta cijene dobra Y kada je Y relativno kapitalno-intenzivno dobro • Utjecaj pada cijene X kada je X relativno radno-intenzivno dobro 2. Pokažite grafički i objasnite pomoću teorema Rybczynskog: • Utjecaj porasta raspoloživosti kapitala kada je Y kapitalno-intenzivno dobro. • Utjecaj smanjenja raspoloživosti rada kada je Xradno-intenzivno dobro

15. Zadatak 3 Kako bi odgovorio na manjak radne snage, novi hrvatski Predsjednik odlučio je donijeti Zakon o imigraciji kako bi se povećala ponuda radne snage u zemlji. Pretpostavite da je izvozni sektor Hrvatske relativno kapitalno intenzivan. Kako će priljev imigranata utjecati na proizvodnju u uvoznom i izvoznom sektoru Hrvatske? A na zaposlenost? Obrazložite svoj odgovor korištenjem odgovarajućeg teorema vanjske trgovine!

16. Novije teorije vanjske trgovine • Kravisova teorija vanjske trgovine • Linderova teorija vanjske teorije • Teorija životnog ciklusa proizvoda (Product cycle model) • Intra industrijska trgovina (Intra industry trade) • Gravitacijski model vanjske trgovine (Gravity model)

17. Novije teorije vanjske trgovine • Nastavljaju se na Heckscher-Ohlinovu teoriju vanjske trgovine • Objašnjavaju međunarodnu razmjenu nadopunjujući područja koja H-O ostavlja neobjašnjena • Postavke Heckscher-Ohlina podvrgnute modifikaciji i novom pristupu

18. Kravisova teorija vanjske trgovine • Struktura vanjske trgovine se određuje pomoću raspoloživosti dobara • Razlozi za neraspoloživost dobara su prirodni resursi i inovacije • Uvoz neke zemlje posljedica je elastičnosti vanjske ponude i neelastičnosti domaće ponude Irving Kravis (1916.-1992.)

19. Linderova teorija vanjske trgovine • Linder pravi razliku između trgovine primarnim (prirodna raspoloživost) i industrijskim proizvodima (tehnologija, ekonomija obujma) • Linderova hipoteza: “Što god je veća sličnost struktura privreda dviju zemalja, veća je mogućnost njihove međusobne razmjene” • Objašnjenje međunarodne razmjene između visoko razvijenih zemalja vidi u sličnostima u ukusima (ne u troškovima proizvodnje)

20. Teorija životnog ciklusa proizvoda • Bazirana na teoriji “tehnološkog jaza” Posnera (1961.) gdje je napredna tehnologija koncentrirana u visoko inovativnim zemljama • Začetnik teorije životnog ciklusa proizvoda Raymond Vernon (1966.) • Proizvod prolazi kroz više faza prilikom razvoja sa stajališta zemlje inovacije i zemlje imitatora

21. Teorija životnog ciklusa proizvoda količina(Q) 1. faza 2. faza 3. faza 4. faza 5. faza potrošnja zemlja inovacije uvoz izvoz proizvodnja proizvodnja izvoz zemlja imitacije potrošnja uvoz 0 A B C D vrijeme (t)

22. Teorija životnog ciklusa proizvoda • U prvoj fazi ili fazi novog proizvoda (OA) proizvod se proizvodi i troši samo u zemlji inovacije • U drugoj fazi ili fazi rasta proizvoda (AB) brzo raste proizvodnja u zemlji inovacije kako bi pokrila uvoz iz zemlje imitacije • U trećoj fazi ili fazi sazrijevanja proizvoda (BC) proizvod postaje standardiziran, zemlja imitacije započinje proizvodnju za domaću potrošnju

23. Teorija životnog ciklusa proizvoda • U četvrtoj fazi ili fazi opadanja proizvoda (CD) zemlja imitacije povećava proizvodnju proizvoda prema trećim zemljama dok u zemlji inovacije proizvodnja opada • U petoj fazi ili fazi opadanja proizvoda (iza točke D) zemlja imitacije i dalje povećava proizvodnju, dok zemlja inovacije sada uvozi proizvod iz zemlje imitacije

24. Intra industrijska trgovina • Inter-industrijska trgovina • određena je komparativnim prednostima koje zemlje posjeduju • trgovina različitim proizvodima • Intra-industrijska trgovina • trgovina istim, ali diferenciranim proizvodima • bazirana je na diferencijaciji proizvoda (pod rastućim prinosima) i ekonomiji obujma

25. Mjerenje intra-industrijske trgovine • Razina intra–industrijske trgovine mjeri se IIT indeksom (intra-industry trade index) ITI=1- • Grubel-Lloyd indeks (1967.) • X i M predstavljaju vrijednost izvoza i uvoza pojedine industrije

26. IIT Indeks • Index je u rasponu od 0 (nema intra-industry trade) do 1 (sva trgovina jeintra-industry trade) • Što je bliži 0, manje je zastupljena intra-industry trade u odnosu nainter-industry trade • Što je bliži 1, intra-industry trade je značajnija u odnosu na inter-industry trade

27. Prikaz odnosa intra i inter-industrijske trgovine X – izvoz M - uvoz udio sektora 1 IZVOZ X1 UVOZ M1 α X2 M2 udio sektora 2

28. Prikaz odnosa intra i inter-industrijske trgovine • Ako je izvoz koncentriran na samo jedan sektor, a uvoz na drugi sektor veći će biti kut α • Kod potpune specijalizacije kut α = 90 stupnjeva, što ukazuje na postojanje INTER-INDUSTRIJSKE razmjene (specijalizacije) • Ako je zastupljenost oba sektora u izvozu i uvozu podjednaka α = 0, što ukazuje na postojanje INTRA-INDUSTRIJSKE razmjene

29. Uzroci intra-industrijske razmjene Uzroci intrasektorske razmjene (Intra-Industry Trade IIT) • Globalizacija međunarodne ekonomije • Transportni troškovi • Diferencijacija proizvoda (monopolistička konkurencija) • Ekonomija obujma

30. Gravitacijski model vanjske trgovine • Objašnjava strukturu vanjske trgovine među zemljama slično Newtonovom zakonu gravitacije • Začetnik Jan Timbergen • Veličina vanjske trgovine među zemljama upravno je razmjerna ekonomskoj masi, a obrnuto je razmjerna njihovoj udaljenosti • Gravitacijski model vanjske trgovine posebno popularan u zadnjih tridesetak godina

31. -Kviz-

32. 1. Zemlja će imati veću korist u razmjeni ako je svjetski odnos cijena • Što sličniji domaćim autarkičnim odnosima cijena • Što različitiji od domaćih autarkičnih odnosa cijena • Jednak domaćim autarkičnim odnosima cijena • Koristi od razmjene ne ovise o relativnim cijenama

33. 2. Porast relativne cijene nekog dobra rezultirat će povećanjem realnih zarada onog proizvodnog faktora koji se intenzivnije koristi u proizvodnji tog dobra, tvrdi • Teorem Rybczynskog • Leontijevljev paradoks • Stolper-Samuelsonov teorem • Kravisova teorija vanjske trgovine

34. 3. Porast raspoložive količine jednog faktora uznepromijenjenu količinu drugoga, uvjetovat će opadanje proizvodnje onog proizvoda koji intenzivnije koristi proizvodni faktor čija se raspoloživa količina nije mijenjala, tvrdi • Teorem Rybczynskog • Leontijevljev paradoks • Stolper-Samuelsonov teorem • Kravisova teorija vanjske trgovine

35. 4. Međunarodna razmjena će dovesti do izjednačavanja relativnih i apsolutnih cijena homogenih proizvodnih faktora zemalja u razmjeni, tvrdi • Heckscher-Ohlinov teorem • Hechscher-Ohlin-Samuelsonov teorem • Teorem Rybczynskog • Stolper-Samuelsonov teorem

36. 5. Ako neka zemlja u uvjetima slobodne trgovine izvozi kapitalno-intenzivni proizvod tada • Zarada rada kao relativno oskudnog faktora proizvodnje u slobodnoj trgovini pada • Zarada rada kao relativno oskudnog faktora proizvodnje u slobodnoj trgovini raste • Zarada rada kao relativno obilnog faktora proizvodnje u slobodnoj trgovini pada • Zarada rada kao relativno obilnog faktora proizvodnje u slobodnoj trgovini raste

37. 6. U objašnjenju strukture vanjske trgovine poseban naglasak na razliku između trgovine primarnih i industrijskih proizvoda stavlja • Teorem Rybczynskog • Leontijevljev paradoks • Linderova teorija vanjske trgovine • Kravisova teorija vanjske trgovine

38. 7. Koje zemlje će prema Linderu najvjerojatnije sudjelovati u intra-industrijskoj razmjeni • Zemlje s visokim dohotkom • Razvijene i nerazvijene zemlje • Istočne i zapadne zemlje • Zemlje u razvoju

39. 8. Ako prijevoznici u SAD-u kupe Airbusove avione a prijevoznici u Francuskoj kupe Boeingove avione, tada je riječ o • Inter-industrijskoj razmjeni • Leontijevljevu paradoksu • Intra-industrijskoj razmjeni • Diferencijaciji proizvoda

40. 9. U teoriji životnog ciklusa proizvoda izvoz proizvoda u zemlji imitacije počinje u • Prvoj fazi • Drugoj fazi • Trećoj fazi • Četvrtoj fazi

41. 10. Prema gravitacijskom modelu vanjske trgovine količina razmjene u vanjskoj trgovini • Bit će veća što je udaljenost i ekonomska snaga zemalja veća • Bit će manja što je udaljenost veća a ekonomska snaga veća • Bit će manja što je udaljenost veća a ekonomska snaga manja • Bit će veća što je udaljenost manja i ekonomska snaga manja

42. Pitanja?