1 / 23

BOŽIĆ U ČETIRI SVETA DOGAĐAJA

Vrijeme je već da se oda sna prenemo jer nam je sada spasenje bliže nego kad povjerovasmo. Noć poodmače, dan se približi! Odložimo dakle djela tame i zaodjenimo se oružjem svjetlosti. (Rim 13,11-12). BOŽIĆ U ČETIRI SVETA DOGAĐAJA. BADNJAK, BOŽIĆ, SPOMENDAN SVETOG STJEPANA, TRI KRALJA. BADNJAK.

lamar-james
Download Presentation

BOŽIĆ U ČETIRI SVETA DOGAĐAJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Vrijeme je već da se oda sna prenemo jer nam je sada spasenje bliže nego kad povjerovasmo. Noć poodmače, dan se približi! Odložimo dakle djela tame i zaodjenimo se oružjem svjetlosti. (Rim 13,11-12).

  2. BOŽIĆ U ČETIRI SVETA DOGAĐAJA BADNJAK, BOŽIĆ, SPOMENDAN SVETOG STJEPANA, TRI KRALJA

  3. BADNJAK Sam pojam dolazi od staroslavenske riječi"b'deti", što znači bdjeti, biti budan, čekati Isusovo rođenje. Odatle i "badnjak", badnje drvo ili panj, što se na badnju večer uz poseban obred polijevanja ili natapanja panja unosi u kuću i stavlja na ognjište gorjeti.

  4. Badnjak je i drvo koje se nasloni na kuću i stoji tijekom Badnjeg dana i božićnih dana. • Badnje drvo se "diže" u ranim jutarnjim satima Badnjeg dana i naslanja se na kuću. Otac, prilikom ulaska u kuću na badnju večer, pozdravlja ukućane ovim riječima: Badnjak na kuću, Božić u kuću! Hvaljen Isus i Marija! Čestit Vam Božić i sveto Isusovo porođenje!"

  5. Neki običaji u prošlosti i danas.. • Na sam su se Badnjak ukućani rano ustajali, a žene bi napravile božićni objed, pospremile dom i pripremale posnu hranu za večeru, budući da se na Badnjak posti. Muškarci su pak hranili stoku,a također su pripremali drva za ogrjev.

  6. Na badnje jutro dječaci idu u kuće i zažele ukućanima zdravlje, plodnu godinu i puno blagostanja u kući. Taj običaj se naziva položaj. Ukućani im nešto daruju i dječaci imaju dobar motiv doći i nagodinu. • Od Badnjaka do Sveta tri kralja na stolu je stajao božićni kolač – božičnjak, nekada i više njih. Bio je okrugao s rupom u sredini s raznim ukrasima po sebi.

  7. Na Badnjak na stolu su bili poslagani: orasi, lješnjaci, bademi, smokve, jabuke, kako u kojem kraju što uspijeva. Obično su se blagovala jela od ribe, grah i med npr. med s češnjakom, riba na razne načine, brodet s palentom, a od kolača fritule, fanjci, gibanice i badnjača (vrsta kruha). Prije Badnje večere upalila bi se svijeća i izmolila molitva, a to je važan običaj i danas.

  8. U kuću je obično otac obitelji unosio slamu koju bi se rasprostrlo po podu, simbolizirajući Isusovo rođenje u staji na slami. O tome govore i stihovi pjesme: Vidi Božje otajstvo u podrtoj štaliciI tko trpi uboštvo na toj tvrdoj slamici.

  9. Na Badnjak se kite i božićna drvca. • Isprva su se kitila voćem, najčešće jabukama, ali i šljivama, kruškama te raznim slasticama i ukrasima izrađenim od papira, najčešće lanci te razne niti. Čest su i lijep ukras bili pozlaćeni orasi i lješnjaci kojima se kitilo drvce, a najčešće su se postavljale svijeće, simboli nade i božanstva. Poslije su se postavljali i komadići vate, voska ili papira koji su simbolizirali snijeg na drvcu i tako su ga ukrašavali.

  10. Ispod drvca se stavljaju jaslice, izrađene najčešće od drveta. Ostaju do blagdana Bogojavljanja. Najstarije se hrvatske jaslice nalaze na otočiću Košljunu te potječu iz 17. stoljeća. Najljepše jaslice obično su imali franjevci. Prve jaslice postavio je sv. Franjo Asiški u talijanskom mjestu Grecciju 1223.

  11. Te bi Badnje večeri otac obiteljiupalio svjećice na božićnom drvcu i na jaslicama, kleknuo s djecom, sklopio ruke i zapjevao: "Narodi nam se kralj nebeski”. Nakon toga svi bi ukućani išli na misu ponoćku, kao i dan danas. Najpoznatije pjesme, koje se izvode na toj misi su: "Kyrie Eleison", "Svim na zemlji mir veselje", "Dvorani neba", "U to vrijeme godišta, "Radujte se narodi“. Obično se na kraju izvodi "Tiha noć”.

  12. BOŽIĆNO JUTRO • Ujutro ukućani jedni drugima čestitaju Božić. Za obilan i bogat doručak jede se prasetina s hrenom, hladetina, domaće kobasice, kulen, slanina, pršut sa sirom i maslinama. Nakon doručka odlazi se na svetu božićnu misu. • Nakon mise,slijedi obiteljski ručak koji je obilat. Od slastica jedu se: torte, orehnjače, makovnjače, kolači od oraha, rogača, sira, suhi sitni kolači, paprenjaci, smokvenjaci, medenjaci, pracne...

  13. SPOMENDAN SV. STJEPANA • Na prvi dan Božića, obično se ostajalo kod kuće, a drugi dan Božića ide se u posjet rođacima i susjedima. • Mladići su djevojkama često kao tradicionalni božićni dar darivali tzv. božićnicu, ukrašenu jabuku. Ako bi pak na Božić padala kiša, vjerovalo se, da će uroditi sve što se okopava motikom.

  14. BLAGDAN SV. OBITELJI • Blagdan Svete obitelji je u čast Isusa iz Nazareta, njegove majke, Blažene Djevice Marije i njegovog poočima sv. Josipa. • Na blagdan Svete Obitelji obilježava se i Dan iseljenika, jer je i Sveta obitelj doživjela iskustvo iseljeništva prilikom Bijega u Egipat. • Blagdan se slavi nedjelju nakon Božića.

  15. BLAGDAN SV. TRI KRALJA, 6. siječnja • Bogojavljenje (grč. Επιφάνεια ili objava) jer je to kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku. Bogojavljenje je naglašavalo spomen pohoda triju Mudraca, Gašpara, Melkiora i Baltazara. Oni su donijeli Isusu tri dara: tamjan kojeg svećenik i danas donosi u kuću za vrijeme blagoslova naših domova, zlato i smirnu. Božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, a na tu se nedjelju slavi Krštenje Gospodinovo.

More Related