Predmetno označivanje i pretraživanje

1. Predmetno označivanje i pretraživanje Sustav za sintaktičkooznačivanjepredmeta– SSZOP

2. uvodno • Zašto govoriti o SSZOP-u? • Što je prethodilo istraživanju i pisanju knjige? • Koje su implikacije u teorijskom i praktičnom smislu? prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

3. Pristup M. Mikačić • odnos prema logici u svim analiziranim pravilnicima i standardima – vlastiti stav • odnos prema gramatici u svim analiziranim pravilnicima i standardima – vlastiti stav prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

4. odnosi među pojmovima • odnosi ekvivalencije • odnosi su koji postoje među nazivima, pojmovnim oznakama, istog ili sličnog značenja, koji su sinonimi ili kvazi-sinonimi • nalaz (teorija): vrsta tih odnosa potpuno je jasna i njihov naziv prihvatljiv • nalaz (u praksi): utvrđuju ih svi pravilnici i standardi • stav: u SSZOP-u neophodni su prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

5. odnosi – nastavak … • hijerarhijski odnosi – obuhvaćaju dvije vrste odnosa • odnose nadređenosti i podređenosti i • partitivne odnose • uz njih upotrebljavaju se još i ovi nazivi: • apstrakcijski odnosi i odnosi rod  vrsta za prvu vrstu i • odnosi cjelina  dio za drugu vrstu • od tih dviju vrsta odnosa samo su prvi u pravom smislu logički odnosi • o prirodi partitivnih odnosa još se vode određene rasprave • nalaz: hijerarhijske odnose kao posebnu skupinu odnosa navode svi pravilnici i standardi • stav: u SSZOP-u su neophodni prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

6. odnosi – nastavak … • paradigmatski odnosi • iz lingvistike, ali se značenje razlikuje • “paradigmatski odnosi između deskriptora odnosi koji se zasnivaju na postojanju objektivnih veza između pojmova, predmeta ili pojava koje deskriptori označavaju.” • spomenuti se naziv upotrebljava u vezi s drugim, suprostavljanim nazivom “sintagmatski odnosi” • za isti par odnosa upotrebljavaju se i ovi nazivi: • izvantekstualni i • kontekstualni odnosi • naziv “izvantekstualni” – odgovara “paradigmatskim” i upućuje na odnose koji se mogu otkriti među pojmovima na temelju njihovog sadržaja, bez da ih je pojedini autor doveo u vezu u svom tekstu. • stav: u SSUOP-u su isključeni iz uporabe prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

7. odnosi – nastavak … • asocijativni odnosi • u standardu ISO 2788 tvrdi se da su to odnosi srodnosti • u DIN 1463– svi preostali odnosi nakon prvih dviju skupina • naziv “asocijativni odnosi” upućuje na područje psihologije → asocijativne veze stvaraju se u mišljenju na temelju različiih veza i odnosa • stav: u SSOP-u nisu shvaćeni kao korisni • (pazi, za razliku: pristup tražilica) prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

8. odnosi – nastavak … • sintagmatski odnosi • nema ih ni u jednom od standarda za izradbu jednojezičnih tezaurusa • odnosi među deskriptorima koji proizlaze iz konteksta dokumenta koji se obrađuju • ti se odnosi označuju putem indikatora veza i uloga time tvore sustav tzv. koordinantnog označivanja • stav: uSSZOP-u izostavljeni prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

9. odnosi – nastavak … • logički odnosi • odnosi koji izviru iz obilježja pojmova koja ukazuju na odnose proturječja, negacije i slično • to bi bili • kontrarni, • kontradiktorni i • kontradikrotno koordinirani pojmovi • ali i svi drugi logički odnosi među pojmovima • stav: u SSZOP-u prisutni prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

10. odnosi – nastavak … • I. Dahlberg navodi i funkcionalne odnose kao posebnu skupinu • za nju su to oni odnosi koji se mogu izvesti iz jednog iskaza (statement), u kojemu se govori o upotrebi instrumenta, o učinku, svrsi, porijeklu, stanju, uvjetima i sličnom • MM ih drži sintaktičkim odnosima prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

11. odnosi – nastavak … • ontološki odnosi • novi pojmovi: “ontološki odnosi”, ontološke klasifikacije” i “ontološke veze” (na njemačkom izvorniku: ontologische Beziehungen, ontologische Klassifikationen, ontologische Vernüpfungen i na engleskom: ontological relationships, ontological systems i ontological links) • vezuje se uz pojam “individualnih objekata” → ontološki odnosi su odnosi među individualnim objektima a temelje se na prostornom i vremenskom dodiru individualnih objekata ili na odnosima uzročnosti i drugim takvim odnosima • najuobičajeniji od ontoloških odnosa su partitivni odnosi, tj. odnosi između cijeloga i dijelova i među dijelovima cijeloga prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

12. odnosi – nastavak … • sintaktički odnosi • ne navode ihni ispitani pravilnici, ni standardi, ali M.M. uzima kao temeljne za svoj SSZOP prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

13. odnosi – zaključno • SSZOP-u se zasniva na trima vrstama odnosa: • odnosima ekvivalencije • logičkim odnosima • sintaktičkim odnosima prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

14. logički sud i jezična rečenica • sintaksa predmetne odrednice → • priznata za predmetnu rečenicu • pritom, važno je promatrati odnos predmetne rečenice i logičkog suda • Što je sud? • sud je spoj pojmova kojima se nešto tvrdi ili poriče • svaki je sud rečenica, ali svaka rečenica nije sud • sud je misao koja posjeduje neku istinosnu vrijednost • svaki je sud istinit ili neistinit prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

15. logički sud – nastavak… • suđenje je psihički proces, a sud je rezultat tog procesa • Pazi! da bi izbjegli brkanje suda i suđenja • neki logičari napustili su izraz “sud” i umjesto njega uveli izraz “stav” (engl. proposition, njem. Satz) • drugi u tom smislu upotrebljavaju riječ “iskaz” (engl. statement, njem. Aussage) prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

16. logički sud – nastavak… • ti termini (stav i iskaz) imaju svoje prednosti, ali i nedostatke • prednost im je što jasno razgraničavaju sud i suđenje; • nedostatak im je što mogu navesti da se zaboravi razlika između suda i rečenice • kao što pojmove izražavamo riječima, tako i sudove izražavamo rečenicama • ali, kao što pojam nije riječ, tako ni rečenica nije sud prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

17. logički sud – nastavak… • tri teorije suda • predikacijska, • relacijska i • egzistencijalna prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

18. teorije suda – predikacijska • svakisud se sastojiod tri pojma • subjektmisao o onom o čemuneštotvrdimo • predikatmisao o onomšto o subjektutvrdimo i • kopulamisao o vezisubjekta i predikata • sudprema tome nijejednostavnovezapojmovakojom se neštotvrdi, već je to misaokojom se o nečemu (subjektu) tvrdineštodrugo (predikat) pomoćunečegtrećeg (kopule) prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

19. nastavak – predikacijski … • dijelesučesto ipremakvantiteti, kvaliteti, relaciji i modalitetu • I. Kant je razlikovao: • sudovipremakvantiteti: • univerzalni, partikularni i singularni • sudovipremakvaliteti: • afirmativni, negativni i limitativni • sudovipremarelaciji: • kategorički, hipotetički i disjunktivni • sudovipremamodalitetu: • problematički, asertorički i apodiktički prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

20. stavovi o predmetnoj odrednici • predmetna odrednica razlikuje se od rečenice sastavljene prema pravilima prirodnog jezika, • → nema predikat u pravom gramatičkom obliku, ni glagolski, ni imenski • prema tome, nesumljivo je zavisna objektna rečenica, na poseban način sažeta i preuređena • žena je najavila da će skuhati ručak → žena je najavila kuhanje ručka prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

21. nastavak … • predmetnarečenica kao zavisna rečenica je: • objektna prema službi, • veznička prema načinu vezanja i • izrična prema glagolu govorenja u glavnoj rečenici • ta se obilježja međusobno ne isključuju jer proizlaze iz različitih diobenih načela • M.M. određuje predmetnu rečenicu kao prostu (jednostavnu) rečenicu prema kriteriju sastava • pri opisivanju i propisivanju njezinog oblika govori se prvenstveno o njezinim dijelovima, tj. o njezinu sastavu prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

22. nastavak … • predmetna se rečenica u pravilusastojiodsubjektnogskupa, predikatnogskupa i skupa za vrstu i oblik • rečeničnidijelovipredmetnerečenicesastoje se odrečeničnihdijelova i dodatnihposebnihdijelova • za svakiodnavedenihdijelovapostojinaziv, preuzetatepridodanisimboli • simboliimajudvostrukufunkciju • funkcijuoznačivanja i • funkcijuredanjadijelova u rečenici prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

23. nastavak … • predmetnarečenicakoja je prostaneproširenarečenicaimatćedvačlana za iskazivanjepredmeta • subjekt i • predikat • a predmetnarečenicakoja je prostaproširenarečenicaimatće i • višečlanovajerćeimatidodatnečlanovesubjektu i predikatu • izuzetnoće se pojavitipredmetnerečenicebezsubjektailibezpredikata prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

24. popisrečeničnihčlanovapremasintaksihrvatskogajezika • članovisubjektnogskupa: • (a) subjekt • (b) atribut • (ba) pripadanja • (bb) svojstva • (bc) cjeline • (c) apozicija • članovipredikatnogskupa: • (d) predikat • (e) objekt • (f) priložnaoznaka • (fa) mjesta • (fb) vremena • (fc) uzroka • (fd) posljedice • (fe) namjere • (ff) poredbe • (fg) načina prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

25. utvrđivanje nerečeničnih dijelova u predmetnim odrednicama • “nerečenični” članovikojiulaze u sastavpredmeta: • (g) znanstvenostajalište • (ga) jednodisciplinarno (monodisciplinarno) • (gb) višedisciplinarno (multidisciplinarno) • (h) filozofsko, religijskoilipoltičkostajalište • (ha) filozofskostajalište • (hb) religijskostajalište • (hc) političkostajalište • (i) viširodnipojamkoji se dodajebilokojemučlanuradiidentifikacije • (j) pojamcjelinekoji se dodajebilokojemučlanuradiidentifikacije • “nerečenični” članovikoji ne ulaze u sastavpredmeta: • (k) vrstadokumenta • (l) oblikteksta prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.

26. primjeri • Jutarnji list će objaviti dokaze velike privredne prevare iz 2010. • Meteorolozi najavljuju toplinske udare na osnovi pokazatelja koje su pribavili američki sateliti • Briga o djeci povećana je koncem 20. stoljeća na svim razinama socijalne pomoći u Francuskoj • Znanstvenici prstenuju lastavice koje tijekom proljeća sele u Afriku • Farmaceutska industrija u svijetu povećala je profit na uštrb sigurosti lijekova • Ratni brodovi u mirnodopsko vrijeme korisni su za obavljanje društveno korisnih projekata prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2012./2013.