1 / 22

Buduće aktivnosti i akreditacija u RH - osvrt na svjetske trendove

Buduće aktivnosti i akreditacija u RH - osvrt na svjetske trendove. Prof. dr. sc. Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Varaždin, 9. travnja 2010. Trendovi u visokom obrazovanju. Povećana potražnja za visokim obrazovanjem

larue
Download Presentation

Buduće aktivnosti i akreditacija u RH - osvrt na svjetske trendove

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Buduće aktivnosti i akreditacija u RH- osvrt na svjetske trendove Prof. dr. sc. Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Varaždin, 9. travnja 2010.

  2. Trendovi u visokom obrazovanju • Povećana potražnja za visokim obrazovanjem • Demografske promjene i netradicionalni studenti • Povećani utjecaj tržišta na visoko obrazovanje • Javna potrošnja i školarine • Porast broja privatnih visokoobrazovnih institucija

  3. Akreditacija • Akreditacijom država jamči razinu kvalifikacije koja se stječe završetkom akreditiranog studijskog programa što u konačnici rezultira i tiskanjem nacionalnog grba na diplome • Možemo reći da visoko učilište u ime države dodjeljuje određenoj osobi nacionalnu kvalifikaciju

  4. Akreditacija u visokom obrazovanju SAD • početak akreditiranja 1905. (Carnegie Foundation for the Advancement of Teaching) • 1944. Zakon (The GI Bill of Rights )-> država financira školovanje samo u akreditiranim učilištima

  5. Akreditacija u Europi EUROPA drugačija tradicija od SAD-a: agencije osnovane sredinom 1980-ih (državne); prva je Comite National d’Evaluation (CNE) i Conseil National de l’Enseignement Superieur et de la Recherche (1985.) -> nema utjecaja na javno financiranje 1997. QAA (Velika Britanija) – nezavisno tijelo koje dobiva novac od visokih učilišta -> nema utjecaj na javno financiranje

  6. Akreditacija u Hrvatskoj Novi Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (2009.) • Inicijalna akreditacija • Reakreditacija • Audit • Tematsko vrednovanje

  7. Pravilnik o uvjetima za inicijalnu akreditaciju i reakreditaciju Kvantitativni uvjeti: • Omjer nastavnik/student • Veličina prostora za nastavu • Pokrivenost kolegija stalno zaposlenim nastavnim kadrom

  8. Omjer nastavnik/student • Pravilnik: omjer nastavnik/student – 1/30 • Prema podacima UNESCO omjer nastavnik/student: • Svjetski prosjek 1/15,7 • Sjeverna Amerika i Zapadna Europa 1/13 • Najviši prosjek arapske zemlje i sub-saharska Afrika 1/25,1

  9. Ocjena kvalitete • Upravljanje institucijom • Studijski programi • Nastavnici • Studenti • Međunarodna djelatnost • Znanstvena djelatnost • Prostor, oprema, financije

  10. The World Bank – “world classuniveristy” Ključna obilježja: • Visoka koncentracija talenata • Resursi • Upravljanje

  11. Koncentracija talenata • Nedovoljna interna mobilnost studenata i nastavnika – endogamija (institucije teže zapošljavaju isključivo vlastitih studenta kao nastavnika) • Korelacija između endogamije u zapošljavanju nastavnika i znanstvene produkcije – sveučilišta sa najvišim stupnjem endogamije imala su najniže znanstvene rezultate

  12. Resursi Glavni izvori: • Javno financiranje operativnih troškova i znanstvene djelatnosti • Ugovorni istraživački rad sa javnim ustanovama i privatnim tvrtkama • Financijski dobici iz zaklada i donacija • Školarine

  13. Upravljanje institucijom • Autonomija • Nadahnuta i uporna uprava • Jasna strateška vizija u kojem se smjeru institucija treba razvijati • Filozofija uspješnosti i izvrsnosti • Kultura kontinuiranog razmatranja, promišljanja, učenja i prihvaćanja promjena

  14. Strateška dimenzija na institucionalnoj razini • Vodstvo i strateška vizija – vodstvo koje kombinira dobre menadžerske vještine i uspješnu znanstvenu karijeru (Goodal 2006.) • Izgradnja komparativne prednosti – vrlo vjerojatno da sveučilište ne može biti izvrsno u svim područjima (Harvard – nije najbolje rangiran u svim disciplinama, nego ekonomija, medicina, obrazovanje, političke znansoti, pravo, Engleski i povijest)

  15. Strategije razvoja “world classuniversity” • Ulaganje u manji broj postojećih sveučilišta koja imaju potencijal izvrsnosti - Pickingwinners • Poticanje određenog broja postojećih institucija u spajanje i transformiranje - Hybrid formula • Stvaranje potpuno novih institucija - Clean – slateapproach

  16. Nadgradnja postojećih institucija • Kina ranih 80-tih • BejingUniversity i TsinghuaUniversity – specijalna privilegija da biraju najbolje studente iz svake provincije prije ostalih sveučilišta • 1993. Guidelinesof China’s EducationalReformandDevelopment – stvaranje 100 ključnih sveučilišta sa specijaliziranjim programima • Javno financiranje udvostručeno (1% GDP)

  17. Spajanje postojećih institucija • Francuska – pojedina sveučilišta i grand ecolesrazmatraju spajanje • Danska – InnovationFund – nagrađuje spajanje sličnih institucija • Kina- spajanje BejingMedicalUniversity i BejingUniversity 2000. • UK – Victoria Universityof Manchester i Universityof Manchester Institute ofScienceandTecnology

  18. Stvaranje novih institucija • U zemljama u kojima postoji previše prepreka koje sprečavaju tradicionalna sveučilišta u promjenama • Kazahstan- međunarodno sveučilište u Astani • Saudijska Arabija – King AbdullahUniversityofScienceandTecnology

  19. Prepreke u transformaciji kineskih sveučilišta • Razvoj uz zapostavljanje upravljanja kvalitetom • Manjak preddiplomskih studenata sa jakom bazom u znanosti i tehnologiji • Manjak akademskih sloboda

  20. Refleksija na situaciju u Hrvatskoj • Potrebna nacionalna strategija razvoja visokog obrazovanja u RH (Mreža?) • Na institucionalnoj razini ključno je vodstvo sa jasnom vizijom i strategijom (stvaranje komparativne prednosti) • Ulaganje u ljudske resurse – nastavnici, ali i profesionalna administracija

  21. Hvala na pažnji! Prof. dr. sc. Jasmina Havranek

  22. Korišteni materijali: JamilSalmi: “ChallengeofEstablishing World- ClassUniversities” The World Bank http://siteresources.worldbank.org/EDUCATION/Resources/278200-1099079877269/547664-1099079956815/547670-1237305262556/WCU.pdf

More Related