Provedba i institucionaliziranje NHA za Sloveniju

1. Provedba i institucionaliziranje NHA za Sloveniju Eva Zver Stručnjak za nacionalne zdravstvene račune eva.zver@gov.si Banja Luka, 19.-20. juna 2012.

2. Pregled prezentacije • Osnovne informacije o provedbiNHA • Proces institucionalizacije – prva faza • Pristup prve faze • Glavni izazovi. • Rezultati i glavna odstupanja • Daljnje aktivnosti

3. Osnovne informacije o procesu provedbe • Prije 2005. god., Slovenija nije imala zvanične statističke podatke o nacionalnim računima u zdravstvu, a nije postojala ni zvanična institucija odgovorna za izvještavanje podataka o troškovima u zdravstvu SZO-u i Eurostatu. • Upitnik SZO-a o troškovima u zdravstvu je ispunjavalo Ministarstvo zdravstva.Podatke za upitnik je prikupljalo od glavnih aktera u finansiranju (Zavoda zdravstvenog osiguranja Slovenije, Ministarstva zdravstva, kompanija za privatno dobrovoljno osiguranje i Ankete o potrošnji/budžetu domaćinstva), ali samo na agregiranom nivou. • Zavod zdravstvenog osiguranja Slovenije je koristio vlastiti sistem klasifikacije za troškove u zdravstvu disagregirane/raščlanjene na funkcije i davaoce usluga; oni su objavljivali i agregirane podatke za neke funkcije u svom godišnjem izvještaju. • Ministarstvo finansija je prikupljalo podatke o troškovima javnog zdravstva u skladu sa Ekonomskom klasifikacijom troškova i u skladu sa Funkcionalnom klasifikacijom - COFOG (ali samo do jednocifrenog nivoa).

4. Osnovne informacije o procesu provedbe (nastavak) • Pilot projekat provedbe NHA je započeo 2004. godinena inicijativu Ministarstva zdravstva i Inštituta za javno zdravstvo. • Glavni razlozi za započinjanje projekta su bili: • unaprijeđenje nacionalnog izvještavanja o troškovima u zdravstvu; • ispunjavanje zahtjeva Eurostata; • pripema međunarodno uporedivih podataka o troškovima u zdravstvu; • razvijanje alata za analizu potrošnje u zdravstvu; • ispunjavanje zahtjeva za podacima za projiciranje javnih izdataka u zdravstvu i dugoročni njegi.

5. Osnovne informacije o procesu provedbe (nastavak) • Prvi problem u Sloveniji je bio institucionalne prirode: • Ko je odgovoran za kompiliranje nacionalnih računa u zdravstvu (NHA)?

6. Proces institucionalizacije – prva faza • Statistički ured Republike Slovenijeje preuzeo odgovornost za provedbu SHA: • Projektna grupa je uspostavljena krajem februara 2005. godine i potpisan je papir o saradnji između institucija • Glavni zadatak projektne grupe je bila provedba nacionalnih računa u zdravstvu u Sloveniji (National Health Accounts-NHA) u skladu sa metodologijomSHA, i ispunjavanje zahtjeva Eurostata • Provedba NHA je postala i jedan od projekata u izradi naveden u zvaničnom dokumentu: Nacionalni statistički program Slovenije • Institut za javno zdravstvoje preuzeo odgovornost za provedbutroškova rada u zdravstvu (Health Labor Accounts - HLA).

7. Proces institucionalizacije – prva faza PROJEKTNA GRUPA: 10 osoba iz 7 institucija RADNA GRUPA: 3 osobe iz 3 institucije

8. Proces institucionalizacije – prva faza RADNA GRUPA Statistički ured Republike Slovenije (SURS): - voditelj projekta i kontakt osoba: g. Stane Marn - SURSje uključen i kao pružatelj podataka,a pruža i tehničku podršku Inštitut za javno zdravstvo - Jedna osoba kao savjetnik ikompajler (osoba koja kompilira podatke): gđa Eva Turk (na projektu je radila pola svog radnog vremena, imala je pristup internim bazama podataka SURS-a) - IJZje bio uključen i kao pružatelj podataka i pruža naučnu podršku Institut za makroekonomsku analizu i razvoj (Institute for Macroeconomic Analysis and Development - IMAD) (vladin institut) - jedna osoba kao savjetnik ikompajler: gđa Eva Zver - i IMAD pruža naučnu podršku

9. Proces institucionalizacije – prva faza PROJEKTNA GRUPA Radna grupa: SURS, IJZ, IMAD + Druge organizacije uključene u provedbu SHA: - Ministarstvo zdravstva - Zavod zdravstvenog osiguranja - Ministarstvo finansija - Univerzitetska klinička bolnica Sve ove institucije učestvuju: - sa jednim ili dva stručnjaka u Projektnom timu -kao davaoci podataka

10. Proces institucionalizacije – prva faza • Iskustva sa organizacijom procesa provedbe u Sloveniji: • 1. Osobine kompajlera u glavnoj radnoj grupi: • - Voditelj projekta je viši stručnjak u SURS. On je ekonomista i radio je kao statističari višegodišnji stručnjak za nacionalne račune. On je šef Satelitskog odjela za račune od 2004.god. Ima pristup dobro opskrbljenim bazama podataka u SURS-u i u dobrim je odnosima sa ljudima koji rade u Odjelu za nacionalne račune. • - Oba druga stručnjaka u glavnom radnom timu su ekonomisti; njihov istraživački rad se fokusira na zdravstvenu ekonomiju i oni doprinose provedbi i kao potencijalni korisnici tih podataka u budućnosti. • Sva tri kompajlerau glavnom timu među sobom održavaju jako dobre odnose, kao i sa širokim krugom ljudi iz ostalih zdravstvenih institucija i ljekarima iz kliničkih bolnica. • Ostali stručnjaci iz proširenog sastava projektne grupe posjeduju znanja o zdravstvenom sistemu i većina njih su veoma susretljivi i spremni na saradnju.

11. Proces institucionalizacije – prva faza • 2. Šta je sa finansiranjem projekta? • - IJZ je za pilot projekat dobio finansijsku pomoć od Eurostata, jer je ugovor bio potpisan prije nego je odlučeno da će SURS biti odgovorna institucija. • Sada SURS finansira daljnji razvoj ali još uvijek ne postoje dodatana finansijska sredstva za radNHA; SURS ne dobija dodatna sredstva za projekat NHA iz općeg budžeta. • - Sve tri osobe u glavnom timu rade na projektu u okviru svojih redovnih zaposlenja pored svih zadataka koje imaju u svojim institucijama (SURS, IJZ, IMAD). Niko iz radne grupe nema dodatni ugovor za rad na ovom projektu. • 3.Vanjski aspekti institucionalizacije su važni • Konsultacije i saradnja sa svim potencijalnim korisnicima (IJZ, IMAD, Ministarstvo zdravstva, Zavod zdr. osiguranja Slovenije (ZZOS), Univerzitet, zavodi za istraživanje, …) • Od velike važnosti je bilo učestvovanje na različitim seminarima i konferencijama, kao i predstavljanje procesa provedbe ostalim stručnjacima i stručnoj javnosti.

12. Pristup u prvoj fazi • 1. Početne tačke • Prva literatura: • Sistem računa u zdravstvu / A System of Health Accounts. Version 1. OECD: Pariz, 2000.g. • Vodič za izradu nacionalnih računa u zdravstvu: sa posebnim primjenama za zemlje sa niskim i srednjim prihodima. SZO: Ženeva, 2003. • Smjernice za sistem računa u zdravstvu. Praktični vodič za primjenu sistema računa u zdravstvu u EU.Ured za nacionalnu statistiku Velike Britanije: 2004. • Prijevod OECD priručnikaA System of Health Accounts (Prevedeni priručnik je bio od velike koristi radnoj grupi tokom procesa kompiliranja, kao i za pripremu izvještaja Eurostatu i prezentacija na seminarima u Sloveniji.)

13. Pristup u prvoj fazi (nastavak) • 1. Pregled izvora podataka • Svi postojeći izvori podataka su analizirani i opisani!

14. Proces kompiliranjaNHA u Sloveniji: Lista nacionalnih davaoca zdr. usluga prema HP Tabela za konverziju između NACE Rev.1 i HP Lista agenata finansiranja u zdravstvu prema HF Tabela za konverziju između podataka HIIS-a i HC, HP + drugih izvora na strani potražnje Dodjeljivanje HF, HC i HP svakom finansijskom toku od svakog agenta finansiranja u zdravstvu Kompiliranje tabele HPXHF Kompiliranje tabeleHCXHF Korištenje izvora na strani provajdera (ponude) za popunjavanje podataka koji nedostaju Kompiliranje tabele HCXHP Provjera usklađenosti sa agregatima nacionalnih računa Poravnavanje podataka i tabela

15. Pristup u prvoj fazi (nastavak) • Prvi koraci: Poslovni registar Slovenije (identifikacijski broj, naziv firme, kod glavne djelatnosti (NACE Rev. 1 i nacionalni SCA kod), kod vlasnika, kod sektora institucije (ESA 95). Registar provajdera zdravstvene zaštite pri Zavodu zdravstvenog osiguranja Slovenije (za javne i privatne provajdere usluga u mreži javnog zdravstva) Registar privatnih ordinacija/praksi i zubara pri Zavodu za javno zdravstvo (privatni davaoci usluga van mreže javnog zdravstva) Popis nacionalnih provajdera zdr. zaštite - ICHA-HP “Ukrštena”tabela između koda glavne djelatnosti (NACE Rev. 1 ikod SCA) i koda ICHA-HP (za identificiranje nižih nivoa HP koristili smo Registar pri HIIS – on sadrži sve djelatnosti svih provajdera; korištena je dominantna djelatnost)

16. Pristup u prvoj fazi (nastavak) • Kompiliranje se nastavilo sa pristupom strane potražnje (pristupizvora finansiranja).

17. Pristup u prvoj fazi (nastavak)

18. Pristup u prvoj fazi (nastavak)

19. Pristup u prvoj fazi (nastavak)

20. Rezultati prve faze • U julu 2005.g.(nakon 4-mjesečnog rada), Slovenija je poslala izvještaj Eurostatu sa prvim kompiliranim tabelama za 2003.: • Tabela 2 (HCXHP): Ukupni troškovi u zdravstvu po funkcijama zaštite i granama provajdera • Tabela 3 (HPXHF): Ukupni troškovi u zdravstvu po provajderima i agentima finansiranja • Tabela 4 (HCXHF): Ukupni troškovi u zdravstvu po funkcijama zaštite i agentima finansiranja • Zahvaljujući detaljnoj bazi podataka ZZOS-a, kvalitet javnih troškova je bio jako dobari za trocifreni nivo HC i HP, ali disagregacija privatnih troškova je više ili manje bila stvar procjene. • Podaci od strane potražnje nisu bili usklađeni sa stranom proizvodnje. Izvršena je samo provjera na agregiranom nivou. • Većina funkcija vezanih za zdravstvo nisu bile uključene u prvoj fazi ili su bile vrlo gruboobuhvaćene zbog kratkog raspoloživog vremena (procijenili smo HC.R.3, HC.R.4 i HC.R.7)

21. Rezultati prve faze(nastavak) • Glavni problemi su naznačeni za: • Dostupnost izvora podataka privatnih troškova: • zaprivatne osiguravajuće kuće moguća je bila samo gruba procjena po HC klasifikaciji, čak i manje precizna za HP klasifikaciju • podatkeiz Ankete o potrošnji/budžetu domaćinstva su bili potcjenjeni i nisu bili dovoljno detaljni • zaneprofitne organizacije i velika preduzeća dostupni su samo podaci o pristupu davaoca usluga • Odstupanja dostupnih podataka od zahtjeva SHA: - neke podkategorijefunkcionalne klasifikacije nisu obuhvaćene • (laboratorijska ispitivanja za vanjske pacijente, dnevni bolnički slučajevi, kućne posjete ljekara, itd.; podaci za MR i CT su bili dostupni ukupno za hospitalizirane i vanjske pacijente a ne razdvojeno, …)

22. Rezultati • Ispunjeni Zajednički upitnik (JQ) za Sloveniju je vraćen Eurostatu i SZO-u u julu 2006.: tabele HCXHP, HCXHF, HPXHF, FSXHF • Prve zvanično objavljene podatke za 2003. i 2004. je izdao SURS u decembru 2006. (tabele HCXHP, HCXHF, HPXHF; HC i HP samo do jednocifrenog nivoa). Izvor: SURS Prvo objavljivanje 22.12.2006.: Troškovi u zdravstvu za Sloveniju za 2004.

23. Rezultati i glavna odstupanja (nastavak) Izvor: SURS Prvo objavljivanje 22.12.2006.: Troškovi u zdravstvu za Sloveniju za 2004.

24. Rezultati i glavna odstupanja (nastavak) Izvor: SURS Prvo objavljivanje 22.12.2006.: Troškovi u zdravstvu za Sloveniju za 2004.

25. Glavna unapređenja u 2006. – 2007. • 1. Rješavanje određenih problema navedenih u prvoj fazi: • Morali smo koristiti izvore na strani provajdera: finansijski izvodi prihoda i rashoda, bolnički interni izvještaji, baza podataka DRG (Diagnosis-Related Groups): • Izdaci privatnog osiguranja: • Neki provajderi sa primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa su posebno anketirani kako bi se dobili podaci o tome koliko je svaka funkcija/usluga (HC) dobila iz privatnog osiguranja. • Izdaci domaćinstva za zdravstvo (izdaci iz đepa): • Detaljna analiza Anketa o potrošnji domaćinstava • Uspoređenje sa prometom u trgovini sa farmacutskim proizvodima • - analizadirektnih troškova navedenih u bolničkim internim izvještajima • - bolnički interni izvještaji: prihodi dobijeni od stranaca (izuzeti iz ukupnih izdataka domaćistava)

26. Glavna unapređenja u 2006. – 2007. • Rješavanje određenih problema navedenih u prvoj fazi (nastavak): • Neprofitni davaoci usluga: - Izvještaj Fondacija za finansiranje NVO u Sloveniji (Foundation for Financing NGO’s in Slovenia - FIHO) je analiziran i izdvojeni su izdaci za zdravstvo • Podkategorije HC i HP klasifikacije: • - bolnički interni izvještaji • podaci iz DRG sistema (ZZJZ): DRG podaci su dosptupni samo za kurativnu njegu hospitaliziranih pacijenata – imamo dobre procjene za dnevne bolničke slučajeve (HC.1.2)!!! • Procjena za investicije u zdravstvu: • Direktno se koristi podatak iz nacionalnih računa: • Za javne troškove: agregirani podaci iz COFOG baze podataka; provjereni i sa podacima Ministarstva zdravlja • Za privatne troškove: posebni godišnji izvještaj o kapitalnim ulaganjima (Odjel za nacionalne račune)

27. Glavna unapređenja u 2006. – 2007. • 2. Prikupljanje podataka za funkcije vezane za zdravstvo (HC.R.2 - HC.R.7) • HC. R. 2 (Edukacija i obuka):finansijski izvještaji prihoda i rashoda (za sve institucije koje se bave zdravstvenim obrazovanjem (sekundarne i tercijarne)sa liste objavljene u Godišnjem izvještaju zdravstvene statistike (ZZJZ)). • HC. R. 3 (Istraživanja i razvoju zdravstvu): Frascati anketa (SURS). • HC. R. 4 (Kontrola namirnica, higijene i vode za piće ) i HC. R.5 (Zdravlje i okoliš): za javne provajdere koji su registrirani za obavljanje usluga javnog zdravstva,analizirali smo prihode od njihovih tržišnih aktivnosti; presjek na • HC.R.6.1 Socijalne usluge dugoročne zdravstvene njege(objašnjeno na sljedećem slajdu…) • HC.R.7. Novčane beneficije vezane za zdravstvo:baza podatakaESPROSS (uključene su novčane beneficije od ZZOS-ai poslodavaca).

28. Glavna unapređenja u 2006. – 2007. • 3. Procjena za ukupne izdace za dugoročnu njegu (HC.3 + HC.R.6.1) • Ministarstvo zdravstva je 2006. godine u saradnji sa stručnjacima iz IMAD-ai Ministarstvom za socijalne poslove pripremilo prvi prijedlog zakona o dugoročnoj njezi (u godini 2012 još uvijek samo prijedlog!) • U Sloveniji su prve procjene za ukupne izdace za dugoročnu njegu pripremljene 2005. god. (2004.g.) • U julu 2006.g., IMAD i SURS su organizirali sastanke sa stručnjacima iz svih institucija koje su uključene u finansiranje dugoročne njege (ZZOS, Zavod za penziono i invalidsko osiguranje, Ministarstvo rada, porodice i socijalnih poslova) i sa stručnjacima iz Instituta za socijalne poslove (u izvještaju oni prikupljaju podatke o pruženim uslugama dugoročne njege u staračkim domovima i domovima za hendikepirana lica) • U skladu sa definicijama i dodatnim opisima iz Zajedničkog upitnika (JQ) 2006., za sve izdatke je definirana granica između dugoročne med. njege (HC.3) i socijalnih usluga vezanih za zdravstvo (HC.R.6.1)

29. Glavna unapređenja u 2006. – 2007. 4. Procjena za ukupne troškove za dugoročnu njeguHC.3 + HC.R.6.1 = 1,1% GDP)

30. Glavna unapređenja u 2006. – 2007. • 5. Provjera kompatibilnosti agregiranih podataka sa podacima u nacionalnim računima : • Provjera najvažnijih agregata: • Tekući izdaci za zdravstvo u NHA = Ukupni izdaci za krajnju potrošnju za zdravstvo (vlada, domaćinstava i NPISG) u nacionalnim računima • Tekući javni izdaci za zdravstvo u NHA = Izdaci za krajnju potrošnju vlade za zdravstvo • Tekući privatni izdaci za zdravstvo u NHA = Izdaci za krajnju potrošnju domaćinstava za zdravstvo (po COICOP za 0.06) u nacionalnim računima • Provjera odstupanja između ukupnih izdataka za zdravstvo po NHA i ukupne proizvodnje za zdravstvo u nacionalnim računima (djelatnost 851- Zdravstvo po SKD 2002)(postoje dosta veliki metodološki razlozi za odstupanja) • Ukupni javni izdaci za zdravstvo u NHA = Ukupni izdaci vlade za zdravstvo po COFOG (Classification of Functions of Government) • Provjera nekih kategorija sa statistiko ESPROSS

31. Daljne aktivnosti u godinama 2008.-2012. • Daljnja unaprijeđenja u dostupnosti podataka i kompiliranju glavnih NHA tabela : • Stalno unaprijeđenje procjena za troškove domaćinstva • Unaprijeđenje procjena za nevladine organizacije • Analiziranje i bolje procjene podataka o privatnem osiguranju po funkcijama (HC) i davaocima usluga (HP) • Pregled konsistentnosti pri kombiniranju podataka iz DRG sistema • Daljnji rad na unaprijeđenju procjene izdataka za dugoročno njego !!! • Rad na seriji podataka za godine 1995 – 2002 (samo prvi nivo) • Rad na procjenama izdataka u zdravstvu po starosti, spolu i bolesti pacienata!!! (to su jako važni podaci za projekcije!) • Rad na procjeni uvoza i izvoza zdravstvenih usluga • Rad na evidentiranju cijena zdravstvenih usluga (pilotna študija OECD) • Mjerenje produktivnosti u zdravstvenoj zaštiti (SURS)

32. Daljne aktivnosti u godinama 2008.-2012. • Razvojni zadaci vezani za NHA: • Rad na procjenama izdataka u zdravstvu po starosti, spolu i bolesti pacienata!!! (to su jako važni podaci za projekcije!) • Rad na procjeni uvoza i izvoza zdravstvenih usluga • Rad na evidentiranju cijena zdravstvenih usluga (pilotna študija OECD) • Mjerenje produktivnosti u zdravstvenoj zaštiti (SURS)

33. Institucionalizacija – druga faza • Propisi i regulativa slovenskih nacionalnih zdravstvenih računa: • U godinama 2005.-2008. statistika NHA je uključena kao razvojni zadatak u srednjeročni (petgodišnji) i u godišnji Program statističkih iztraživanja (jedan stručnjak u SURS od 2006. godine dalje radi samo na statistiki nacionalnih zdravstvenih računa – g. Stane Marn) • (Letni program statističkih iztraživanja je dokument koji se predloži na vladu) • U godini 2009. statistika osnovnih tabela NHA je uključena u godišnji Program statističkih iztraživanja kao redno statističko iztraživanje SURS • Podaci se zvanično objave u času t+18, u isto vreme se šalju Eurostatu, WHO i OECD (Eurostatu na osnovi gentlement agreement) • Stalna saradnja sa inštitucijama koje su uključene u kompilaciju tabela od godine 2005. (projektna grupa NHA) i saradnja sa korisnicimaNHA podataka (diseminiranje rezultata, analiza rezultata,korištenje podataka kao osnova za projekcije, itd.) • Daljni razvoj svih podtabela in komponenta metodologije SHA je ključen u Program statističkih iztraživanja kao razvojni zadatak

34. Hvala!