Nacionalni računi u zdravstvu (NHA) za BiH Finalni izvještaj

1. Nacionalni računi u zdravstvu (NHA) za BiH Finalni izvještaj _____________________________________________ Eva Zver Kratkoročno angažirani međunarodni stručnjak za statističke podatke u zdravstvu eva.zver@gov.si Institut za makroekonomsku analizu i razvoj Slovenija Sarajevo, 24.01.2008.

2. 3.2. Dostupni izvori podataka, problemi i predložena rješenja (1)__________________________________________ Izvori podataka dostupni za kompilaciju liste javnih i privatnih aktera koji pružajuzdravstvene usluge su : • Poslovni registri koji se drže u statističkim zavodima oba entiteta (FBiH, RS) i BD. • Svi zavodi zdravstvenog osiguranja FBiH, RS i BD dostavljaju svoj registar pružaoca usluga zdr. zaštite u mreži usluga javnog zdravstva entiteta. Pružaoci usluga u ovom registru su identificirani internim kodom/šifrom koji se razlikuje od identifikacionog broja (ili poreskog broja) u poslovnim registrima statističkih zavoda. • Registri svih javnih i privatnih davaoca zdravstvenih usluga se nalaze u HFIRF te Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite i Odjela za zdravstvo Brčko Distrikta alinijemoguće definirati aktivnost ili ne aktivnost privatnih jedinica.

3. 3.2. Dostupni izvori podataka, problemi i predložena rješenja(2)__________________________________________ Preporuke koje se tiču kompilacije liste aktivnih pružaoca usluga zdravstvene zaštite: • Svi zavodi zdravstvenog osiguranja FBiH, RS i BD bi također trebali dodati identifikacioni broj iz poslovnog registra u svoje baze podataka za pružaoce zdravstvenih usluga. Ovo bi pomoglo uredima za statistiku da prikupe dodatne finansijske informacije iz baze podataka fondova/zavoda zdravstvenog osiguranja i ovo bi bilo nužno za implementaciju NHA. • Učvrstiti registre o pružaocima zdravstvenih usluga (tipovi njihovih aktivnosti, broj uposlenika…) u institutima za javno zdravstvo. Ovi registri će biti izrazito važni kako bi se identifcirali svi aktivni pružaoci koji nisu dio mreže usluga javnog zdravstva. Nadalje, oni su potrebni kako bi spojili NHA sa drugim statističkim podacima o zdravstvenoj zaštiti.

4. 3.2. Dostupni izvori podataka, problemi i predložena rješenja(3)_________________________________________________ Izvori podataka prepoznati na strani finansijera: • Detaljni budžetski izvještaji svih finansijskih transakcija Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, Federalnog ministarstva zdravstva i Odjela za zdravstvo BD su dostupni i omogućavaju disagregaciju po davaocima usluga i po zdravstvenim uslugama. Izvještaji o budžetu su također dostupni za kantonlana ministarstva u FBiH. • Interne baze podataka sa svim finansijskim transakcijama u zavodima zdr. osiguranja (za oba entiteta i BD). Baze podataka omogućavaju da se izvrši disagregacija po davaocima usluga i po većini zdravstvenih usluga. Za kantpnalne zavode zdr. osiguranja dokazi o njihovim troškovima u zdravstvu se prikupljaju od strane ZZOiRO svake godine sa posebnim upitnikom “Obračun sredstava u zdravstvu u FBiH“ • Za jedinice lokalne vlade samo Republika Srpska (Ministarstvo finansija) ima evidenciju agregiranih troškova u zdravstvu za zdravstvo klasificirano sa COFOG klasifikacijom. • Anketa o potrošnji/budžetu domaćinstva je provedena u 2004. Na nivou oba entiteta i BD objavljeni su samo agregirani podaci. Druga Anketa će se sprovesti tokom 2007. • Finalna potrošnja/budžet domaćinstvaza zdravstvo je dostupna za 2004. – 2006. godinu na nivou BiH (Agencija za statistiku, Nacionalni računi, izdato u decembru 2007.)

5. 3.2. Dostupni izvori podataka, problemi i predložena rješenja(4)__________________________________________________ Preporuke za podatke od finasijera: • Kontaktirati Federalno ministarstvo finansija za podatke o jedinicama lokalne vlade • Kontaktirati Ministarstvo finansija RS da deagregiraju totalnu potrošnju u zdravstvu lokalnih jedinica barem na tekuće troškove i na troškove za investicije u zdravstu. • Anketa o potrošnji/budžetu domaćinstva je dostupna samo za 2004. godinu. Pojedini deagregirani podaci po COICOP funkcijama su dostupni samo na nivou BiH. Bilo bi izrazito važno dobitideagregirane podatke klasificirane po COICOP klasifikaciji za oba entiteta i Brčko Distrikt. • Ministarstvo civilnih poslova BiH bi trebalo pripremiti i poslati posebne upitnikekako bi prikupili informacije o troškovima u zdravstvu od glavnihNVO-a i međunarodnih organizacija. • Za korporacije:troškovi medicine rada bi se trebali izračunati (broj pruženih usluga i cijena usluge) i drugi podaci iz zavoda za javno zdravstvo bi se trebali istražiti.

6. 3.2. Dostupni izvori podataka, problemi i predložena rješenja(5)__________________________________________ Izvori podataka prepoznati od strane pružaoca uslugasu slijedeći • Nacionalni računi: Mikro podaci korišteni za procjenu BDP-a i output u aktivnosti N su finansijski izvod prihoda i troškova i drugih podataka o kojima su javna i privatna preduzeća izvjestili urede za statistiku, ali skoro da ne postoje finansijski podaci za privatne nezavisne poduzetnike. • “Obračun sredstava u zdravstvu u FBiH“ je poseban pregled troškova u zdravstvu o finansijskim trasakcijama svih javnih i privatnih pružaoca u sektoru zdravstvene zaštite u FBiH koji se sprovodi svake godine od straneZZOiRO. • Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS upravlja bazom podataka sa finansijskim izvodima prihoda i troškova za pružaoce u mreži javnog zdravstva u RS. Preporuka: - Unaprediti upitnikZZOiRO “Obračun sredstava u zdravstvu u FBiH“ u svrhu NHA (kako bi se pokrila ICHA klasifikaciju do drugog nivoa)

7. Tabela: izvori podataka kod finansijera u BiH korištenih za prvu kompilaciju NHA (1)

8. Tabela: Izvori podataka kod finansijera u BiH korištenih za prvu kompilacij NHA (nastavak)

9. Druge informacije o metodologiji i tehnikama procjene (1) __________________________________________________________ Javni troškovi: Federacija BiH (FBiH): pristup pružaoca zdravstvenih usluga • Glavni izvor podataka: ZZOiRO: “Obračun sredstava u zdravstvu u FBiH”: podaci prikupljeni od javnih i privatnih pružaoca zdr. usluga – totalni troškovi su deagregirani na funkcije i pružaoce tako da je moguće pokriti većinu kodova iz HC i HP klasifikacije. Koristeći infrormacije iz procijena prihoda gdje se pripremilo za deagregiranje troškova među finansijerima Republika Srpska: pristup finansijera • Ministarstvo finansija RS je dostavilo podatke o troškovima u zdravstvu po jedinicama lokalne vlade prema COFOG klasifikaciji, ali su samo agregirani nivoi bili dostupni. Koristili smo procjenu da otprilike 40% od ukupnih totalnih troškova u zdravstvu su tekući troškovi u zdravstvu (HC.4, HP.3: 50% i HC.6, HP.5: 50 %) i 60% na investicijske troškove (HC.R.1)(iste procijene za sve godine)

10. Druge informacije o metodologiji i tehnikama procjene(2) _______________________________________________ Privatni direktni troškovi (HF.2.3): Dva glavna izvora su bila korištena za oba entiteta i Brčko Distrikt: • BiH Anketa o budžetu domaćinstava(HBS) 2004. (Agencija za statistiku BiH, 2006.) • Nacionalni računi: BDP po pristupu potrošnje 2004.-2006.: Finalni troškovi domaćinstva po COICOP funkcijama (Agencija za statistiku BiH, decembar 2007.)

11. Druge informacije o metodologiji i tehnikama procjene(3) _________________________________________________ Rezultati (procijenjenih) privatnih troškova su se usporedili sa nekim ostalim podacima: • Za RS sa rezultatom iz “Ankete o troškovima zdravstvene zaštite, percepcije stanovništva o zdravstvenoj zaštiti i analizi privatnih apoteka urađenoj u 2000. od strane Instituta za javno zdravlje RS (21 KM mjesečno za lijekove) • Za FBiH sa podacima iz “Obračun sredstava u zdravstvu u FBiH” (ZZOiRO): • privatniOOPSkao sufinansiranje (participacija) pružaocima usluga javnog zdravstva (u 2004.sufinansiranje je predstvljalo 6% totalne direktne potrošnje domaćinstva (OOPS) uFBiHprocijenjeno u HBS) and • Izvještaj o privatnimOOPSurađen od strane privatnih pružaoca zdravstvene zaštite (60% privatnih pružaoca u FBiH je odgovorilo na upitnik)

12. Druge informacije o metodologiji i tehnikama procjene (4) ______________________________________________ Neprofitne institucije koje opslužuju domaćinstva (HF.2.4) i vanjski resursi (HF.2.5) • U oktobru 2007., Ministarstvo civilnih poslova BiH je poslalo poseban upitnik glavnim NVO-ima koji su aktivni u zdravstvenom sektoru BiH i većini najvažnijih međunarodnih organizacija u zdravstvenom sektoru BiH. • Dobili smo podatke zaMedico (NVO) i sedam međunarodnih organizacija: Caritas, IOM, UNDP, Unicef, Vivizene, Merhameti CIDA. • Nakon NHA metodologije i razlikovanja između primarnog izvora finansiranja (FS) i finansijera (HF) samo oni vanjski resursi koji su direktno bili utrošeni kako bi se pružile usluge zdravstvene zaštite u BiH su bili obuhvaćeni kao i direktne investicije u zdravstvene institucije uBiH.