Predmet: EKOLOGIJA U SAOBRAĆAJU MJERE ZA SMANJENJE UTICAJA CESTOVNOG SAOBRAĆAJA NA ZAGAĐENJE ZRAKA

1. Internacionalni univerzitet u Travniku Saobraćajni fakultet Predmet: EKOLOGIJA U SAOBRAĆAJUMJERE ZA SMANJENJE UTICAJA CESTOVNOGSAOBRAĆAJA NA ZAGAĐENJE ZRAKA Van.prof.dr. Krsto Mijanović Viši asistent mr Haračić Nedžad Travnik, 2011

2. MJERE ZA SMANJENJE UTICAJA CESTOVNOGSAOBRAĆAJA NA ZAGAĐENJE ZRAKA • Saobraćaj je glavni pokretač svih privrednih i društvenih aktivnosti. Stoga se u saobraćaj mora kontinuirano ulagati i posvećivati mu posebna pažnja, kako sa aspekta transportne funkcije tako i sa ekološkog aspekta, odnosno uticaja na kvalitet okoliša. • Jedan je od općih strateških ciljeva razvoja saobraćaja na svim područjima u BiH je osiguranje da obnovljeni i novoizgrađeni saobraćajni sistemi svih područja poštuju najviše kriterije zaštite prostora i okoliša. To znači smanjenje negativnog djelovanja saobraćaja na okoliš i ljudsko zdravlje, promocija mjera za postizanje razvoja saobraćaja koji su kompatibilni s održivim razvojem. • Korištenje cestovnih motornih vozila, doprinosi sve većem izražavanju ekoloških i sigurnosnih problema u cijelom svijetu. Uticaj cestovnog saobraćaja na okoliš uglavnom je posljedica povećane upotrebe motornih vozila, ali i nedostatka odgovarajućih mjera zaštite.

3. MJERE ZA SMANJENJE UTICAJA CESTOVNOGSAOBRAĆAJA NA ZAGAĐENJE ZRAKA • Vezano za smanjenje emisija odnosno količine zagađujućih materija koje emituje cestovni saobraćaj, odnosno cestovna motorna vozila a koje se odnose na korištenje cestovnih motornih vozila na širem području neophodno je: • Posebna naknada za okoliš na vozila na motorni pogon, koja se godišnje plaća pri registraciji vozila. Visina ove naknade izračunava se množenjem jedinične naknade, koja je različita za pojedine vrste vozila i korektivnog koeficijenta koji ovisi o starosti vozila, radnom obimu motora, te vrsti motora i pogonskog goriva. Ovo bi doprinijelo za provedbu mjera i projekata za smanjenje emisija u okoliš; • Efikasnije i strožije norme u provođenju provjere emisije na tehničkim pregledima uz obuhvatanje svih kategorija vozila (trenutno mali procenat se testira a pojedine grupe vozila i ne provode ispitivanja na zagađenje zraka ispušnim gasovima motornih vozila); • Što hitnija uspostava homologacije motornih vozila i uređaja na svim prostorima u BiH (do novembra 2009). Ne provodi se homologacija motornih vozila i uređaja iako je Pravilnik donešen);

4. MJERE ZA SMANJENJE UTICAJA CESTOVNOGSAOBRAĆAJA NA ZAGAĐENJE ZRAKA • Uspostava efikasnosti i rada Fonda za zaštitu okoliša FBiH kao i kantonalnih fondova koji de modi efikasno sprovoditi mjere zaštite i realizovati financijska sredstva koja nisu realizovana u proteklom periodu; • U svim projektima pogotovo projektima iz oblasti cestovnog saobraćaja osigurati da se kroz procjenu utjecaja na okoliš u cijelosti ispoštuje odrednice koje su navedene, odnosno da spriječe i/ili ublaže direktni i indirektni negativni utjecaji projekta na ljude, floru i faunu, vodu, zrak, zemljište, klimu, krajolike, kulturno nasljeđe i materijalna dobra. • Mjere koje se provode u Evropi iz domena emisije cestovnih vozila svrstane su u dvije kategorije i to: mjere unutar motora (mjere unutar motora odnose se na motor i pomoćne uređaje motora u cilju optimiziranja procesa sagorijevanja, što za rezultat daje manju emisiju štetnih sastojaka i manju potrošnju goriva), mjera van motora (mjere izvan motora obuhvataju upotrebu katalizatora, zagrijavanje katalizatora, toplotne izolacije izduvnog sistema, ubacivanje sekundarnog zraka povratom izduvnih gasova) i mjere okolinske zaštite.

5. MJERE ZA SMANJENJE UTICAJA CESTOVNOGSAOBRAĆAJA NA ZAGAĐENJE ZRAKA • Vrlo izražena zabrinutost za energetske potencijale na zemlji, najprije za naftu, koja je osnovni izvor energije za cestovna vozila uzrokovala je istraživanje mogućnosti primjene alternativnih goriva. Ono što bi u mjerama okolinske zaštite na Zeničko - dobojski kantonu trebalo potencirati na ovom segmentu je implementacija projekta iz domena upotrebe cestovnih vozila na prirodan gas. • Mjere koje se poduzimaju u cilju smanjenja emisija zagađivača od cestovnih motornih vozila mogu se u najkraćem nabrojati kao: • primjena novih tehničko-tehnoloških rješenja na motornim vozilima (suvremeni sistemi kontrole procesa u vozilu, obrada izduvnih gasova, itd.), • osavremenjavanje postojećeg javnog prevoza u cilju privlačenja većeg broja korisnika, • regulativne i podsticajne mjere za smanjenje emisije, kao i tehnologije kontrole emisije,

6. MJERE ZA SMANJENJE UTICAJA CESTOVNOGSAOBRAĆAJA NA ZAGAĐENJE ZRAKA • alternativna goriva za transportni sektor, • poticanje upotreba gasa kao pogonskog goriva za vozila javnog saobraćaja, uz finansijske poticaje za korištenje takvog goriva, • modernizacija voznog parka preduzeća za prevoz putnika koji de ispunjavati EU ekološke standarde, • periodična kontrola tehničke ispravnosti i izduvnih gasova na saobraćajnicama, • uvođenje kružnog toka saobraćaja u okviru saobraćajnog sistema svih urbanih područja i • upravljanje zahtjevima transporta.

7. MJERE ZA SMANJENJE UTICAJA CESTOVNOGSAOBRAĆAJA NA ZAGAĐENJE ZRAKA • Integralni sistem monitoringa kvaliteta zraka podrazumijeva uspostavljanje mjernih stanica sa prikazivanjem rezultata na displeju, što bi doprinijelo upoznavanju stanovništva sa trenutnim stanjem kvaliteta zraka. • Uspostavljanje sistema automatskih mjernih stanica doprinosi dobijanju validnih podataka, koji se mogu upotrijebiti za stvaranje kvalitetne baze podataka, koja je osnova za uspostavljanje sistema u regionu i povezivanje sa drugim institucijama. • Vrlo važno pitanje jeste da se usporede troškovi zaštitnih mjera u segmentu okolišne zaštite sa postignutom koristi poboljšanja ukupne ekološke slike i da se tako postigne optimum zaštite. Transportom prouzrokovane ekološke štete nisu ulazile u finansijsku konstrukciju troškova gradnje saobraćajnica, a egzaktni podaci – osim za finansiranje nužni su i za planiranje cestovne infrastrukture, iz čega proizlazi da se treba zalagati za ekonomski fundiranu ekološku politiku.

8. MJERE ZA SMANJENJE UTICAJA CESTOVNOGSAOBRAĆAJA NA ZAGAĐENJE ZRAKA • Kratkoročni ciljevi za većinu kantona u BiH koji mogu doprinijeti boljoj “ekološkoj slici”u FBiH iz segmenta cestovnog saobraćaja mogu se definisati kroz sljedede: • Strožija primjena zakona koji regulišu ovu oblast, posebno u oblasti tehničke ispravnosti vozila (uvođenje eko testa); • Dodatni porez na vozila bez katalizatora i znatnija diferencijacija u cijenama naftnih derivata; • Veća finansijska podrška u izgradnji moderne cestovne infrastruktura; • Znatnije subvencije za čišće vidove javnog prijevoza; • Uvođenje automatske regulacije saobraćaja i izgradnja raskrsnica sa kružnim tokom.

9. MJERE ZA SMANJENJE UTICAJA CESTOVNOGSAOBRAĆAJA NA ZAGAĐENJE ZRAKA • Činjenica je da je npr. na području Zeničko-dobojskog kantona preko 62% automobila starijih od 15 godina, koji ne podliježu standardima EURO normi. • Potrebno je naglasiti da se na području Zeničko-dobojskog kantona od prošle godine počelo sa izgradnjom saobraćajne infrastrukture, poboljšanje postojeće i izgradnja nove, što de doprinijeti poboljšanju kvalitete zraka od emisije ispušnih gasova cestovnog saobraćaja. • Uočeno je da je prisutan veći broj dizelskih vozila, a emisija ispušnih gasova dizelskih vozila znatno manja od emisije benzinskih vozila. Najveće zagađenje okoliša, odnosno najveću emisiju ispušnih gasova (CO) imaju benzinska vozila proizvedena prije 1990. godine. • Veličina emisija zagađujućih materija ovih cestovnih motornih vozila je gotovo jednaka ukupnoj emisiji svih ostalih putničkih automobila, ne samo na području Zeničko-dobojskog kantona, nego i u cijeloj državi. Mada je njihov udio u ukupnom broju putničkih automobila oko 30 %, u ukupnoj emisiji sudjeluju sa cca. 88 %.

10. MJERE ZA SMANJENJE UTICAJA CESTOVNOGSAOBRAĆAJA NA ZAGAĐENJE ZRAKA • Prioritet djelovanja u provođenju zaštite i poboljšanja kvaliteta zraka u Bosni i Hercegovini u cilju očuvanja zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta, kulturnih i materijalnih vrijednosti je smanjenje lokalnih zagađenja zraka. • Prvo treba rješavati problem zagađenja česticama i sumpor-dioksidom, potom kao prioritet dolazi smanjenje zagađenja iz saobraćaja i industrijskih postrojenja. Kao osnova za strategiju zaštite i poboljšanja kvaliteta zraka te provođenje mjera zaštite i poboljšanja kvaliteta zraka treba da služe podaci praćenja i utvrđivanja kvalitete zraka i izvora emisije. • Proračun emisije zagađujućih materija koji se emituju od cestovnog saobraćaja, odnosno cestovnih motornih vozila, uzrokovano je od specifične emisije koja zavisi od vrste cestovnog motornog vozila, vrste motora i godine proizvodnje, kao i od kvalitete goriva, te od veličine protoka, brzine i karakteristika cestovne saobraćajnice.

11. MJERE ZA SMANJENJE UTICAJA CESTOVNOGSAOBRAĆAJA NA ZAGAĐENJE ZRAKA • Emisije zagađujućih materija iz cestovnog saobraćaja, odnosno cestovnih motornih vozila su rezultat rada motora sa unutrašnjim sagorijevanjem, odnosno korištenjem nafte i naftnih derivata kao pogonskog goriva za cestovna motorna vozila. • Osnovni produkt sagorijevanja nafte i naftnih derivata cestovnih motornih vozila su ugljendioksid i vodena para a pored njega u izduvnom gasu su prisutni i zagađujuće materije koje spadaju u otrovne kao što su azotni oksidi, ugljikovodici, ugljenmonoksid, sumpor dioksid, čestice, olovo a njihova količina je ovisna kako od starosti motora tako i od vrste motora. • Koncentracija pojedinih zagađujućih materija iz cestovnih vozila posebno ugljikovodika i ugljen monoksid je uslovljena usporavanjem, radom motora u praznom hodu, te ubrzavanjem što je pokazatelj koji upućuje na obezbjeđenje kontinuiranog protoka saobraćaja bez čestih zaustavljanja i pokretanja, odnosno rada motora u tzv. praznom hodu.

12. MJERE ZA SMANJENJE UTICAJA CESTOVNOGSAOBRAĆAJA NA ZAGAĐENJE ZRAKA • Emisija zagađujućih materija od cestovnog saobraćaja je sa koncentracijom u blizini saobraćajnica odnosno u blizini kretanja cestovnih motornih vozila, rasprostiranje zagađujućih materija je uslovljeno kako veličinom zagađujućih materije takođe konfiguracijom terena kroz koji prolazi saobraćajnica te o vremenskim parametrima kako temperaturom tako i brzinom vjetra. • Emisija zagađujućih materija iz cestovnih motornih vozila može se smatrati linijskim izvorom emisije malog kapaciteta i da zbog veličine emitera i načina izbacivanja zagađujućih materija je najveća u blizini same saobraćajnice odnosno u samoj blizini izvora a da sa razrjeđuje sa udaljenošću od tokova saobraćaja. • Međutim u urbanim dijelovima zbog velikih protoka, čestih zaustavljanja i pokretanja, blizine stambenih objekata nemogućnosti razrjeđivanja zbog nepostojanja prostora zagađivanje zraka usljed kretanja cestovnih vozila predstavlja glavni problem u analizi zagađenja na određenom urbanom prostoru.

13. MJERE ZA SMANJENJE UTICAJA CESTOVNOGSAOBRAĆAJA NA ZAGAĐENJE ZRAKA • Saobraćaj u urbanim sredinama posebno u sredinama bez industrijskih kompleksa predstavlja je veoma značajne zagađivače okoliša, odnosno zagađenje zraka a u pojedinim zagađujudim materijama spade u najveće zagađivače u gradskim sredinama. • Tehnološki napredak u proizvodnji automobila, kvalitetnija goriva, niža potrošnja i brzi odgovor tržišta na ekonomski i tehnički bolja rješenja motornih vozila pridonose postupnom blagom smanjivanju štetnih emisija. Povećana primjena bezolovnog benzina i katalizatora direktno se odražavaju na kvalitet zraka na većini urbanih područja. • Onečišćenost zraka treba da se prati preko mreže stanica za praćenje kvaliteta zraka, s tim da trendove povećanja ili smanjenja emisije pojedinih onečišćavala, te u uzroke tih promjena zahtijeva dodatnu analizu i obradu rezultata mjerenja kroz sistematsko provođenje.

14. MJERE ZA SMANJENJE UTICAJA CESTOVNOGSAOBRAĆAJA NA ZAGAĐENJE ZRAKA • Saobraćaj, odnosno emisija iz cestovnih motornih vozila sa visokim udjelom učestvuje u ukupnoj emisiji ugljikovog monoksida (CO), ugljikovog dioksida (CO2), dušikovih oksida (NOx), sumporovog dioksida (SO2), nemetanske hlapivih organskih tvari (NMVOC), olova (Pb), benzena (C6H6), i prašine. • U strukturi zagađujućih materija koji dolaze iz cestovnog saobraćaja najveće je učešće ugljenmonoksida CO2 koji za analizirani godišnji period iznosi oko 414.928 (t/a) sa učešćem u ukpno emitovanim zagađujućim materijama sa oko 98 % zatim slijede ugljenmonoksid CO 2933 (t/a), sa učešćem od oko 0.61 %, zatim azotnioksidi NOx sa 1799 (t/a) sa učešćem 0.34 %, zatim nemetanske hlapive organske supstance NMVOC sa 446 (t/a), NO2 sa 211 (t/a), čestice PM 10 sa 150 (t/a), sumporoksida SO2 sa 39 (t/a), olovo Pb 5,3 (t/a). • S obzirom na značaj transportne infrastrukture za razvoj privrede i društva u cjelini, te s obzirom na intenzitet saobraćaja na pojedinim dionicama postojeće cestovne infrastrukture, može se zaključiti da su se stekli relevantni uslovi za intenziviranje aktivnosti na implementaciji projekata izgradnje nove i rekonstrukcije uskih grla na postojećoj cestovnoj infrastrukturi.

15. MJERE ZA SMANJENJE UTICAJA CESTOVNOGSAOBRAĆAJA NA ZAGAĐENJE ZRAKA • ZDK - Imajući u vidu analizirani segment uticaja saobraćaja neophodno je u strategijskim razvoju kao i prostornom planu ZDK intenzivnije uključiti segment zaštite okoliša. Pri tome je neophodno imati u vidu sljedeće: • cestovni saobraćaj spada u najveće onečišćivače okoliša, prvenstveno emisijama iz vozila (znatnije subvencionirati ekološki čistije vidove prijevoza; znatnije diferencirati carinske stope i druga davanja, pri uvozu putničkih i teretnih vozila, s obzirom na starost, potrošnju goriva, opremljenost katalizatorima za gorivo i dr. povećati naknade za goriva koja sadrže olovo, razvoj cestovne infrastrukture, uvođenje nadoknade za zbrinjavanje starih automobila i otpadnih guma, a u skladu sa EU direktivom; • promoviranje integracija i odgovornosti za zaštitu okoliša (pojednostavljenje mehanizama za ostvarenje prava na osnovu propisa iz zaštite okoliša; • omogućavanje prednosti prilikom participiraju izgradnje infrastrukturnih objekata koji su podobniji za okoliš;

16. MJERE ZA SMANJENJE UTICAJA CESTOVNOGSAOBRAĆAJA NA ZAGAĐENJE ZRAKA • poticanje i finansijska pomoć za uvođenje u organizacije sistema upravljanja zaštitom okoliša (EMS, ISO 14000); • unapređivati dostupnost informacija (za zaštitu je od posebne važnosti sistem monitoringa. Mjerenje stanja i monitoring (evidencija stanja i poštivanje standarda) te promatranje prirodnih pojava i djelovanja ljudi na te pojave osnov je sposobnosti razumijevanja i predviđanja promjena u okolišu.