1 / 88

UVOD U EU FONDOVE

UVOD U EU FONDOVE. www.algebra.hr. Shvatiti okruženje u kojima EU fondovi funkcioniraju Razumjeti vrste projekata i programa Naučiti se snalaziti po informacijama na Internetu i uputama za prijavitelje Razumjeti što je projekt Upoznati projektni ciklus projekata

lily
Download Presentation

UVOD U EU FONDOVE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. UVOD U EU FONDOVE www.algebra.hr

  2. Shvatiti okruženje u kojima EU fondovi funkcioniraju • Razumjeti vrste projekata i programa • Naučiti se snalaziti po informacijama na Internetu i uputama za prijavitelje • Razumjeti što je projekt • Upoznati projektni ciklus projekata • Razumjeti važnost partnerstva na projektima • Konceptualizirati projektne ideje Ciljevi uvodnog dijela predavanja

  3. Plan rada i pauze • Uvažavanje tuđih mišljenja • Materijali: prezentacija, vježbe i primjeri • Pitanja, primjeri i sugestije • Ukratko o predavaču Naše druženje

  4. Ime i prezime • Radno iskustvo • Iskustvo u EU fondovima / projektima • Očekivanja od programa • Konkretna projektna ideja? Predstavljanje polaznika

  5. Zašto Hrvatska ima pravo na EU fondove?

  6. Zbog zajedničkih interesa od kad je Hrvatska postala kandidat za članstvo u Europskoj uniji • Radi pripreme za članstvo u EU, prvenstveno zbog usklađivanja s “aquis-om” - pomoć u pregovorima za članstvo • Da bi služili javnom, a ne privatnom interesu • Da bi uspostavila procese u upravi, obučila ljudske resurse, pripremila sustav na projektni način razmišljanja i vježbala za buduće strukturne fondove

  7. Što su EU fondovi? • Sredstva poreznih obveznika građana EU • Dio zajedničkog proračuna EU (126 mil.eur-2011) • EU – davatelj sredstava (RH – sufinanciranje) • Prosječno godišnje za RH: 150 milEUR • Namjenski programi-različiti sektori • Razvoj zemalja članica, zemalja kandidatkinja i trećih zemalja • Fondovi ne služe privatnom, već javnom interesu

  8. Pojmovi • Program: obično definira okvir pomoći (CARDS, Phare, IPA…) • Projekt / mjera / operacija/ akcija: u sklopu pojedinog programa prijavljuje se projektni prijedlog (aplikacija) s konkretnim problemom • Ugovor: provedba projekta/mjere ili dijela projekta: usluga, nabava robe ili radovi • Grant shema: vrsta podugovaranja i provedbe

  9. EU fondovi Vrste pomoći EU: • Pomoć trećim zemljama (CARDS, TACIS) • Pomoć zemljama kandidatkinjama - pretpristupnapomoć (Phare, ISPA, SAPARD / IPA) • Pomoć zemljama članicama - Strukturni i kohezijski fondovi, Programi zajednice http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=474

  10. Trenutno stanje u RH:elementi sva tri sustava

  11. Za potencijalne korisnike cijele šire Europe (RH plaća članarinu za sudjelovanje), preporuka: http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=521 • CIP (Program za konkurentnost i inovacije), • FP7 (Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj), • HEALTH (javno zdravlje), • Kultura, • PROGRESS, • MEDIA… Programi Unije

  12. Strukturni fondovi • Instrument su regionalne / strukturne / kohezijske politike koja osigurava sredstva za nerazvijene regije • Zašto “regionalna” politika? • Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija • Sufinaciranje javnih projekata i razvojnih politike odobrenih od strane nacionalnih /regionalnih vlasti • Druga najveća proračunska stavka u ukupnom budžetu (cca. 308 milijardi EUR za 2006-2013)

  13. Izvor (vanjski proračun / proračun EU) • Izdašnost i sufinanciranje • Plaćanja (iznosi predujmova) • Rokovi za apsorpciju • Odgovornost za upravljanje • Godišnje / 7-godišnje planiranje • Izgradnja institucija/razvoj i konkurentnost regija Razlike IPA – strukturni fondovi

  14. Uspostavljen sustav za provedbu fondova • Akreditiran decentralizirani sustav za upravljanje EU fondovima – sigurno okruženje za sredstva EU poreznih obveznika • Postojanje kapaciteta za programiranje i strateško planiranje projekata • Postojanje kapaciteta za izradu i provedbu natječaja • Interes za provedbu razvojnih projekata • Financijski kapacitet koji prati provedbu projekata Pretpostavke za korištenje pretpristupnih fondova?

  15. Što je IPA?

  16. IPA • Instrument pretpristupne pomoći IPA namijenjen zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama kao pomoć u pretpristupnomrazdoblju te podržavausklađivanje i provedbu pravne stečevine EU te priprema zemljeza korištenje Strukturnih fondova • OSNOVNI CILJ: financirati sve akcije koje će pomoći zemlji da dosegne kriterije, procedure, pravila i sl. koje postoje na razini EU • Prioriteti: • reforma državne uprave • demokratizacija/vladavina prava • gospodarske i socijalne reforme • regionalna i prekogranična suradnja • usklađivanje s pravnom stečevinom EZ i njena primjena • priprema za upravljanje kohezijskom politikom

  17. Osnovne karakteristike IPA-e Načela korištenja slična Strukturnim fondovima EU: • (prošireno) decentralizirano upravljanje • veća uloga resornih tijela • višegodišnje programiranje, prema EU praksi • Operativni programi • Okvirni strateški dokument • partnerstvo • N+3 pravilo • Akreditacija sustava za upravljanje programom

  18. IPA 1) Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija • nastavak PHARE programa - podupire aktivnosti usmjerene na izgradnju i jačanje institucionalnog okvira vezanog uz usvajanje i provedbu pravne stečevine EU Potencijalni korisnici: tijela državne uprave / tijela u javnom vlasništvu • Nema Operativnog programa – sažeci projekata definirani su u Financijskom sporazumu (tzv. project fiche) • Nema natječaja koji su direktno povezani s turizmom, ali određeni elementi se mogu uklopiti relevantne teme (npr. zaštita okoliša)

  19. IPA 2) Prekogranična suradnja • podupire aktivnosti vezane uz prekograničnu suradnju sa zemljama članicama i zemljama korisnicama programa IPA, Osnovni prioriteti poticanje prekogranične suradnje, održivi razvoj okoliša, gospodarski razvoj, poboljšanje suživota na vanjskim granicama EU, poboljšanje kvalitete života u graničnim područjima, izgradnja kapaciteta lokalnih/regionalnih/nacionalnih institucija za provedbu EU programa. Operativni programi za prekograničnu suradnju: 6 prekograničnih i 2 transnacionalna

  20. IPA – prekogranična suradnja

  21. Primjer CBC SI - HR • CRAFTATTRACT • Korisnici: Znanstvenoraziskovalnosredišče Bistra Ptuj, Muzeji Hrvatskog zagorja • Vrijednost: 385.345,08 € (SI) + 248.861,41 € (HR) • Utemeljiti sinergiju između tradicionalnih obrta, vještina i nematerijalne baštine sa sektorom turizma - nove atrakcije za kulturni turizam u prekograničnom području. • Aktivnosti: stručna konferencija, obrazovni programi (radionice za ukrase od papira, za lončarstvo, stolarska radionica, kovačka radionica i radionica za postavljanje slamnatih krovova, izložbe (u SI i HR), sajmovi • Rezultati: baza podataka o starim obrtima i vještinama, DVD i 3 publikacije

  22. IPA – prekogranična suradnja

  23. IPA – prekogranična suradnja Prekogranični program IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina (2) • Certifikacija lokalnih proizvoda i usluga; • Zajednička turistička promocija i marketinške inicijative, uključujući osobito inicijative za promicanje prekograničnog regionalnog identiteta kao turističkog područja • Komunikacijske kampanje za poboljšanje svijesti o prirodnoj i kulturnoj baštini i turizma • Uspostava i unapređenje zajedničkog marketinga i promocije turizma te poljoprivrednih proizvoda i usluga; • Integracija kulturne baštine u turistički proizvod kroz revitalizaciju i očuvanje kulturne baštine te poticanje kulturne razmjene i događanja • Uvođenje moderne tehnologije i informacijskih sustava usmjerenih na poboljšanje pružanja informacija posjetiteljima, marketing i planiranje turističkih destinacija • Izrada i provedba zajedničkih turističkih razvojnih strategija i razvoj analiza, izvješća, studija usmjerenih na zaštitu i promicanje baštine

  24. Primjer CBC HR - BIH • Revival ofcrossborderpartnershipthroughruraldevelopment • Korisnik: Centar za civilne inicijative, Zagreb • Vrijednost: 86.253,96 € • Izgraditi kapacitete (tehničke, administrativne i ljudske) za razvoj zajedničke turističke ponude u pograničnom području  oslanjajući se na zajedničko kulturno i povijesno nasljeđe u ruralnom području • Rezultati: razvijena zajednička marketinška strategija za seoski turizam, osposobljavanje info-centara za ruralni turizam

  25. IPA – prekogranična suradnja

  26. Primjer CBCHU - HR • Regional Tourism Product Plan of the Hungary-Croatia IPA Cross-border Co-operation Programme2007-2013 • Korisnici: Sveučilište Pannon (HU), RRASlavonije i Baranje d.o.o. (HR), Centar za regionalne studijeMađarskeakademijeznanostiHU), RA grada Čakovca (HR) • Vrijednost: 411.760,00 € • Izrada strategije koja će služiti kao podlogaza razvojne projekte u području turizma i kulture, kao i za budućepozive na podnošenje projektnih prijedloga u okviru Programa • Rezultat: Regionalni krovni plan turizma

  27. IPA – prekogranična suradnja

  28. Primjer CBC HR - CG • Zajednička promocija i unapređenje nivoa sigurnosti nautičkog turizma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i na Crnogorskom primorju • Korisnik: Hrvatski hidrografski institut, Sveučilište u Dubrovniku, Hidrometeorološki zavod Crne Gore, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore • Vrijednost: 451.928,36 € • Povećati kvalitetu usluge te podignuti razinu sigurnosti u nautičkom turizmu • Internetska stranica za nautičare, nautičko-turistički vodiči područja za jahte i megajahte; prekogranične nautičko-turističke plovidbene rute za jahte i megajahte; okrugli stolovi, prezentacije i promocije programa za sve nositelje aktivnosti u turističkom i sigurnosnom dijelu nautičkog turizma; institucionalno jačanje i podrška uspostavi Hidrografskog odjela unutar Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore

  29. IPA – prekogranična suradnja

  30. Primjer CBC HR - SER • Poboljšanje međunarodne biciklističke rute Podunavljem  –  Biciklom po Dunavu • Korisnik:  Vukovarsko-srijemska županija, Općina Bačka Palanka • Vrijednost: 179,666.13 € (HR) + 168,823.12 € (SER) • Stvaranje preduvjeta za poboljšanje biciklističkog turizma u prekograničnom području, podizanje turističke privlačnosti područja i proširenje turističke ponude

  31. IPA – prekogranična suradnja

  32. Primjer SEE • Architecture of Totalitarian Regimes of the XX° Century in Urban Management – ATRIUM • Korisnik: Općina Forli (IT) (HR: Grad Labin + SL, BU, HU, RO, GR, SER, BIH, AL) • Vrijednost: 1.932.044,00 € • Analiza mapa gradskih naselja, urbanističkihi arhitektonskih radova i selekcija zgrada i mjesta od posebnog značenja za nekadašnje režime, za pametno upravljanje tim „neugodnim“ nasljeđem te za njegovo očuvanja, ponovnu upotrebu i ekonomsku valorizaciju • Utvrđivanje, prikupljanje i digitalna katalogizacija fotografske arhivske građe, filmova, usmenih svjedočanstava, namještaja i drugog materijala povezanog s istim razdobljem i osmišljavanje kulturne rute koja povezuje to nasljeđe; edukacija provoditelja

  33. IPA – prekogranična suradnja

  34. IPA 3) Regionalni razvoj • podupire infrastrukturne projekte u sektorima zaštite okoliša i prometa i programe poticanja konkurentnosti i regionalnog razvoja (nastavak ISPA/Phare) OP zaštita okoliša: sredstva su usmjerena na ispunjavanje uvjeta iz tzv. HeavyInvestmentDirectives, u područjima upravljanja vodama, gospodarenja otpadom te kvalitete zraka. OP promet: sredstava za uravnoteženje razvoja mreže koje uključuje sve vrste prometa, modernizaciju željezničke mreže i modernizaciju sustava unutarnjih plovnih putova.

  35. IPA 3) Regionalni razvoj OP regionalna konkurentnost: uklanjanje razvojnih poteškoća u slabije razvijenim regijama, mjere jačanja gospodarske konkurentnost,  osiguravanje modernog i odgovarajućeg okvira za suradnju poslovnog sektora i akademske zajednice,  stvaranje boljih uvjeta poslovanja i potpore malim i srednjim poduzetnicima 

  36. IPA IIIC, poslovna infrastruktura

  37. Primjer IPAIIIcBRI • Vinske ceste • Korisnik: Osječko-baranjska županija • Vrijednost: 1.250.482,85 € • Povećanje ekonomskog rasta i stvaranje novih radnih mjesta u područjima regije koja zaostaju u razvoju, poticanjem razvoja i promocijom održivog turizma temeljenog na kulturnoj baštini i tradiciji u proizvodnji vina • Rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih turističkih atrakcija – vinske ceste i vinski muzeji; edukacije i treninzi za pružatelje turističkih usluga; promocija turističke destinacije

  38. IPA 4) Razvoj ljudskih potencijala • podupire mjere usmjerene na poticanje zapošljavanja, obrazovanja i usavršavanja te socijalno uključivanje Operativni program za razvoj ljudskih potencijala: • očuvanje postojećih te povećanje broja novih i kvalitetnijih radnih mjesta • privlačenje i zadržavanje ljudi u zaposlenosti povećanjem ulaganja u ljudski kapital • jačanje socijalnog uključivanja te promicanje prilagodljivosti tvrtki i radnika. Potencijalni korisnici su  tijela državne uprave, javne ustanove, socijalni partneri i nevladine udruge. 

  39. IPA U okviru IV komponente IPA-e, nema posebnih poziva koji bi se bavile turizmom kao središnjom temom, ali je moguće staviti razvoj ljudskih potencijala u kontekst turizma npr. • - Jačanje pozicije na tržištu rada neke ciljne skupine kroz određene edukacije poput osposobljavanja za animatora u ruralnom turizmu, turističkog vodiča ili pratitelja, voditelja seljačkog domaćinstva (ruralni turizam), recepcionera • - Samozapošljavanje u zanimanjima povezanim s turističkom ponudom (izrada autohtonih suvenira) s aktivnostima promocije i marketinga (osiguravanje tržišta itd.) • - Elektronske baze podataka, specijalizirani internet portali koji usklađuju ponudu i potražnju na tržištu u kontekstu nekih turističkih zanimanja (povezuju poslodavce s nezaposlenima) • - Razvoj kurikuluma u strukovnim zanimanjima koji su vezani uz razvoj turizma ili omogućavanje stručne prakse u turističkim ili ugostiteljskim zanimanjima, omogućavanje polaganja majstorskih ispita

  40. Primjer IPA IV • Centar za tradicijske obrte • Korisnik: GTF – Regionalni centar za jednakost spolova, Zagreb  • Vrijednost: 99.628,77 € • Smanjenje nezaposlenosti revitalizacijom i uključivanjem tradicijske baštine u turističku ponudu Ličko-senjske županije • Uspostava Centra za tradicijske obrte (edukacija nezaposlenih, revitalizacija tradicijskih obrtničkih proizvoda, zajedničke aktivnosti u turizmu, pomoć seoskim gospodarstvima u stvaranju turističke ponude LSZ)

  41. IPA 5) Ruralni razvoj • nastavak programa SAPARD; podupire pripremne aktivnosti za sudjelovanje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici te ruralni razvoj • potencijalni korisnici su jedinice lokalne samouprave, poljoprivredna gospodarstva te druge fizičke/pravne osobe ovisno o prioritetnim mjerama. IPARD: • poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedba standarda Unije • pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja • razvoj ruralne ekonomije.

  42. IPARD MJERA 302 – diversifikacija ruralnog prostora

  43. Provedbeni sustav (u uspostavi) Komponenta 1: Pomoć u tranziciji i jačanju institucijaNadležno tijelo: MRRFEUProvedba: SAFU Komponenta 2: Prekogranična suradnjaNadležno tijelo: MRRFEUProvedba: SAFU, ARR Komponenta 3: Regionalni razvojPromet Nadležno tijelo: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastruktureProvedba: HŽ Infrastruktura, SAFUOkoliš Nadležno tijelo: Ministarstvo zaštite okoliša i prirodeProvedba: Hrvatske vode, FZOEU, SAFURegionalna konkurentnost Nadležno tijelo: Ministarstvo gospodarstvaProvedba: SAFU, (BICRO, HAMAG?)

  44. Provedbeni sustav (u uspostavi) • Komponenta 4: Razvoj ljudskih potencijala • Nadležno tijelo: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, MZOS, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ured za udruge VRH • Provedba: HZZ, ASO, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva • Komponenta 5: Ruralni razvoj • Nadležno tijelo: Ministarstvo poljoprivrede • Provedba: IPARDAgencija (APPRRR)

  45. Sličnost IPA i SF Komp. I (Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija)– nema dvojnika u SF (prijenos Acquis-a) Komp. II (Prekogranična suradnja) – Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) Komp. III (regionalni razvoj) – Kohezijski fond & Europski fond za regionalni razvoj (CF&ERDF) Komp. IV (Razvoj ljudskih potencijala) – Europski socijalni fond (ESF) Komp. V (Ruralni razvoj)– Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) Komponenta III, IV & V IPA programirane su nalik strukturnim fondovima (tijela, zadaće, odgovornosti).

  46. ”Veliki” projekti (korisnik je tijelo državne uprave): • Usluge (service / framework / twinning) ugovori • Nabava roba / opreme (supply) • Građevinski radovi (works) “Mali / sekundarni” projekti: • Grantovi odnosno bespovratna sredstva (grant sheme) – sheme za dodjelu bespovratnih sredstava; pozivi za dostavu projektnih prijedloga Vrste projekata u IPA

  47. Vrste ugovora • Ugovori o izvršenju radova: građevinski radovi: npr. ceste, željeznice, vodovod i kanalizacija…. • Ugovori o nabavi opreme: opremanje robom ili opremom (često se vežu uz ugovor o uslugama ili radovima) • Ugovor o uslugama: konzultantske usluge – edukacija, razne studije, analize….

  48. Vrste ugovora Bespovratna sredstva/darovnice – grant • promiču određenu politiku iz pravne stečevine EZ i pridonosi općem interesu • direktno financiranje neprofitne aktivnosti krajnjeg korisnika (npr: udruge, instituti, tijela lokalne samouprave, komore, turističke zajednice, mali i srednji poduzetnici, fakulteti.) • projekt predložen od strane krajnjeg korisnika spada u njegove regularne aktivnosti

  49. Biblija EU pravila (EK mijenja/ažurira prosječno 2 puta godišnje) – vrste projekata i oblici natječaja • Sadržaj: opća pravila nabavepravila nabave za različite vrste ugovora i vrijednosti opis postupka i vremenski rokovistandardni obrasci koji se koriste u različitim fazama postupka… • http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/practical_guide/index_en.htm PRAG -PracticalGuide to contractprocedures for EC externalactions

More Related