Dokovanje 2 – Radovi u doku

1. Dokovanje 2 – Radovi u doku ww.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_brod_ing_mor_teh/katedre/teh_org/materijali/kolegiji/sveuc%20diplBG/opremanje%20i%20remont%20broda/REMONTNI%20RADOVI.pdf www.eng.odu.edu/smro/Ship Maintenance, Repairs and Operations

2. Dokovanjem se brod izvlači izvan doticaja morske vode u svrhu pregleda ili održavanja podvodnog dijela trupa broda i brodske opreme koja se nalazi uronjena u more. Brod može ići na dokovanje iz više razloga: • zbog pregleda, • održavanja (popravki, čišćenja i ponovnog nanošenja boje) ili • preinake.

4. Smanjenje hrapavosti trupa – povećanje otpora broda i potrošnje goriva Najvažniji komercijalni razlog dokovanja broda je povećanje potrošnje goriva, zbog povećanja otpora broda uslijed obraštanja oplate morskim organizmima. Obraštanje povećava otpor broda i smanjuje brzinu za oko 10-15%, uz istu snagu porivnog stroja. Kako bi se održala tražena brzina, snaga motora se mora povećati za 23-38%, a time se potrošnja goriva povećava za 25-40%, što povećava dnevne troškove goriva čak do 5000 USD, ovisno o cijeni goriva.

5. Za mjerenje hrapavosti oplakane površine broda uveden je pojam prosječne hrapavosti trupa AHR (Average Hull Roughness). Mjerenja hrapavosti oplate broda vrše se: • za vrijeme gradnje broda i na primopredaji broda, • u službi, • nakon izvlačenja broda na suho i nakon dokovanja. Razlikuje se trajna i privremena hrapavost. Privremenu hrapavost je moguće uspješno otkloniti tijekom radova u doku, dok je trajna hrapavost oplate (deterioracija) broda nepovratno progresivno razaranje strukture brodske oplate i ne može se otkloniti.

6. Trajno povećanje hrapavosti uzrokuju sudar i udar broda (led, struganje sidrenih lanaca, lučke instalacije), ali i energično čišćenje. 50% oštećenja brodova izazvao je udarom u lučke instalacije - prosječno svaki brod teško udari jednom u 4 godine. Sudar s drugim plovilom, uglavnom u luci, dogodi se jednom u pet godina.

7. Privremenu hrapavost uzrokuju: pogreške samog sustava AV premaza (loša aplikacije premaza, porozni premaz i ljuštenje premaza itd.), korozija, obraštanje.

8. Cijena čišćenja broda ovisi o trenutačnom stupnju hrapavosti i ciljanoj glatkoći površine. Cijena čišćenja i premazivanja u doku obuhvaća troškove: čišćenja, premazanog materijala, aplikacije, infrastrukturnih i energetskih troškova dokiranja (instalacije, usluga remorkera...); (USD/DWT odnosno USD/DWT/danu). Za vrijeme dokovanja brod nema prihoda, a fiksni i operativni troškovi i dalje teku. Brodar treba uzeti u obzir sve gore nabrojane troškove.

9. Svi veći brodari s flotom od 30-tak brodova, na osnovu procijenjenog tehno-ekonomskog modela, koriste svaki novi brod unutar optimalnog perioda, nakon kojeg brod u pravilu prodaju. Posljedica česte promjene vlasnika je pad kvalitete održavanja broda.

10. Nakon završetka svih vanjskih radova na trupu broda potrebno je izvršiti temeljiti pregled da bi se utvrdilo da li su sve oznake na svome mjestu i je li sva površina ispravno premazana. Izvješće o hrapavosti bazira se na 100 odabranih lokacija podijeljenih u 10 sekcija oplate broda. Svaka sekcija označava se: • desni bok SS (Starboard Side), • lijevi bok PS (Port Side), • dno desne strane SF (Starbord Flat), • dno lijeve strane PF (Port Flat). Svako mjerenje u pojedinoj sekciji numerira se u smjeru od kobilice prema uzvoju, odnosno prema palubi.

11. Svjedodžba o sigurnoj konstrukciji broda Klasifikacijska društva (Det Norske Veritas, Lloyds Register of Shipping...), izdaju svjedodžbu na rok valjanosti od pet godina. Najvažnija svjedodžba čija valjanost ovisi o pravodobnom i ispravnom dokovanju broda, jest Svjedodžba o sigurnoj konstrukciji (Cargo Ship Safety Construction Certificate), Njome klasifikacijsko društvo potvrđuje da je stanje broda u skladu s propisima Poglavlja II konvencije SOLAS. Dobiva je u početnom pregledu (initial survey), a obnavlja u tzv. pregledu obnove klase (renewal survey).

12. Početni pregled i pregledi za obnovu svjedodžbe Prva svjedodžba o sigurnoj konstrukciji izdaje se nakon završetka gradnje broda i početnog pregleda (initial survey): trupa broda, kormila i vijka, svih tankova (tereta, balasta, goriva, vode i kaljuže), strojarnice i glavnog pogonskog uređaja s osovinom. Prije isteka svjedodžbe o sigurnoj konstrukciji, potrebno je obavitipregled za produženje svjedodžbe (renewal survey), i to tri mjesecaprije datuma isteka svjedodžbe. Pregled uključujei mjerenje debljine oplate. Kako bi se obavio pregled, brod se treba nalaziti u doku, da se čitav pregled može obaviti temeljito, s udaljenosti ne veće od dohvata ruke.

13. Prijelazni pregledi ili međupregledi (intermediate survey) Jednom unutar pet godina obavlja se i prijelazni pregled (intermediate survey). Vremensko razdoblje između početnog i prijelaznog pregleda ne smije biti duže od 36 mjeseci. Najvažniji dio prijelaznog pregleda su pregledi vanjske oplate broda (bottom survey), kormila, vijka i otvora i ventila na vanjskoj oplati (overboard valves).

14. Godišnji pregled (annual surveys) Redoviti godišnji pregledi obavljaju se tijekom boravka broda u luci, a svode se na: vizualni pregled brodske konstrukcije, brodskih dnevnika i zapisa o obavljenim popravcima i zahvatima održavanja. Godišnji pregled obavlja se unutar vremenskog intervala od tri mjeseca prije i tri mjeseca poslije godišnjice izdavanja svjedodžbe. Pregled se može obaviti u više navrata, međutim, čitav se pregled mora obaviti unutar zadanog razdoblja od šest mjeseci.

15. Izvanredni pregledi (occasional or special survey) Pregled se obavljaju na zahtjev brodara koji je odgovoran za organizaciju pregleda. Pregledi se pomno pripremaju unaprijed, za što je potrebno osigurati uvjete i dokumentaciju. Registar nakon obavljenog pregleda izdaje odgovarajuće isprave. Osim redovitih pregleda (početni, godišnji, međupregled, pregled obnove klase) postoje i izvanredni pregledi – nakon nezgode, većeg popravka, dugotrajne raspreme i sl.

16. Pregled (defektacija) brodskog trupa Defektacijom trupanaziva se pregled i ocjena oštećenja brodskog trupa i to mjerenjem deformacija i preostalih debljina elemenata. Smanjenje debljine stjenke brodske strukture od posebnog je interesa inspekcijskog pregleda klasifikacijskog društva. Opseg i mjesta mjerenja utvrđuje inspektor klasifikacijskog društva, u pratnji predstavnika brodovlasnika i brodogradilišta.

17. Defektacija se prema opsegu može podijeliti na: • kontrolnu defektaciju - uključuje nasumce odabrane elemente strukture, • djelomičnu efektaciju - za ograničeni broj elemenata u određenom dijelu strukture brodskog trupa, • potpunu defektaciju - za sistemsko ispitivanje svih elemenata brodskog trupa. Tablica. Stope godišnjeg gubitka čelika na odobalnim instalacijama Izvor:Corrosion protection of offshore structures, Hempel, Lyngby.

18. Uočeni nedostaci kod defektacije dijele se na: lomove -moraju se ukloniti; oštećenja koja se dijele na: istrošenost(smanjenje dimenzija elemenata brodskog trupa zbog korozije, erozije i drugih mehaničkih oštećenja,…) i deformacije. Prema zahtjevima klasifikacijskog društva Det Norske Veritas (DNV), potrebno je izrezati i zamijeniti svaki dio oplate broda čija je debljina smanjena za više od 20% od izvorne. Malo blaži kriterij primjenjuje se na elemente konstrukcije i pojačanja, koja se ne protežu čitavom dužinom broda, a čije je maksimalno dopušteno odstupanje od izvorne debljine do 25%.

19. Obična su kormila vezana za brodski trup preko osovine kormila i ležaja na krmenoj statvi, a viseća kormila su za brod vezana samo preko osovine kormila. Pregled kormila Konstrukcije koje je teško zaštititi od korozije premazima jer su teško dostupne- list kormila štiti se od korozije upuhivanjem inhibitora (sredstva koja mijenjaju atmosferu i tako smanjuju brzinu korozije). Pregled površine vijka i kormila obavlja stručnjak klasifikacijskog zavoda uz prisutnost zapovjednika ili prvog časnika palube.

20. Pregled brodskog vijka Registri propisuju da se svakih pet godina demontira osovina brodskog vijka i izvrši pregled ležajeva i statvene cijevi. Pregled pada brodskog vijka daje informacije o stanju ležajeva i brtvenica statvene cijevi. Rezultati kontrole upisuju se u poseban obrazac koji se dostavlja predstavniku brodovlasnika.

23. Prvi korak u postupku održavanja vijka i kormila jest njihovo čišćenje slatkom vodom pod tlakom. Za obnovu svjedodžbe o sigurnoj konstrukciji potrebno je kormilopjeskaritido površine golog čelika da bi se moglo detaljno pregledati. Popunjavanje jamičastih oštećenja obavlja se postupnim nanošenjem slojeva rastaljenog čelika pomoću uređaja za zavarivanje, nakon čega se mjesto popravka brusi te se nanosi sloj epoksidne smole. Nakon sanacije oštećenja, Na kraju se kormilo premazuje temeljnim premazom, međupremazom za zaštitu od korozije i antivegetativnim premazom.

24. Pregled kormila, osovine i ležajeva uključuje i provjeru: zračnosti štenca kormila, pada kormila i zračnosti struka kormila. Sve očitane veličine upisuju se u tablice, u koje se upisuje alat, datum, te zaposlenik brodogradilišta koji je izvodio mjerenje. Prilikom pregleda kormila provodi se provjera struka kormila u radionici - mjerenje centričnosti struka kormila na tokarskom stroju. Ukoliko se uoče bilo kakva oštećenja/istrošenja struka kormila, pristupa se njegovoj reparaciji i obradi na tokarskom stroju.

25. Pregled sidara i sidrenih lanacazapočinje njihovim izvlačenjem dizalicom i rastezanjem duž poda doka. Sidreni lanci i sidro peru se mlazom vode pod visokim tlakom, čime se s njih odstranjuju obrasline i nečistoće. Pregledi čišćenjebrodskih kutija usisa moraizvodi se skidanjem zaštitnih rešetki koje služe za sprječavanje usisavanja nečistoća i morskih organizama u sistem brodskih cjevovoda. Razvlačenje sidrenog lanca i polaganje sidara na pod doka Pregled brodskih kutija usis mora

30. Pregled brodskih tankova Područje unutar zatvorenih brodskih tankova smatra se područjem vrlo visokog rizika za rad i boravak ljudi. Prije ulaska u tank potrebno ga je potpuno isprazniti (degazirati) i ventilirati zbog para i plinova, te nedostatka kisika. Tank uvijek treba smatrati zasićen plinovima dok se testiranjem ne utvrdi drugačije. Provjeru atmosfere unutar tanka izvodi stručno osposobljeno osoblje uz odgovarajuće instrumente na različitim pozicijama. Tankovi broda koji se na doku pregledavaju su: • tankovi tereta, • tankovi goriva i ulja za podmazivanje, • tankovi balasta, • tankovi napojne vode i pitke vode.

31. Uporaba premaza za zaštitu tankova Priprema za bojanje obuhvaća: • provjetravanje tanka u kojem se radi; • pranje tanka vodom, deterdžentom i otapalima; • mehanička obrada mjesta koja su korodirala i zaglađivanje oštrih rubova; • stalno praćenje relativne vlažnosti i temperature. U tankovima je najbolje koristiti kist jer se njime najbolje nanosi boja na manjim površinama, a za bojanje cijelog tanka najbolje je koristiti metodu prskanja.

32. Najveći problemi s korozijom nastaju u tankovima balasta. Odušivanje tanka mora biti u ispravnom stanju kada se prazni balast iz tanka, a posebno se treba voditi računa kad je riječ o teretu sa niskom točkom plamišta (jer kao nusprodukt korozije može nastati zapaljivi plin - vodik). Tankovi balasta koji su prazni duže vremena mogu imati manjak kisika u zraku koji je potrošen kroz proces korodiranja. Poznati su slučajevi smrti članova posade koji su ulazili u takve tankove, stoga tank mora bit potpuno prozračen prije ulaska i mora se vodit računa o procedurama za takve slučajeve.

33. Pregled i održavanje glavnog motora Najveći dio pregleda i održavanja glavnog motora izvodi se dok je brod u plovidbi. U luci se izvode pregledi i radovi koji se ne mogu izvršiti tijekom plovidbe. Klasifikacijsko društvo zahtijeva da se svakih pet godina izvrši pregled svih dijelova glavnog motora i sistema bitnih za sigurnost rada motora u plovidbi. Ovi pregledi mogu biti: obavljeni na kraju petogodišnjeg ciklusa, ili raspoređeni tijekom cijelog perioda. U određenim okolnostima dio pregleda može biti izvršen od časnika stroja, ako je on za to kvalificiran. Tada on podnosi izvješće o tome što je uočeno i učinjeno.

34. Pojedini dijelovi motora zahtijevaju posebne preglede i prije istekaperioda od pet godina. To su: rashladnici, klipovi, ležajevi, turbo puhalo, i sl. Održavanje dijelova glavnog motora koji su preveliki, preteški ili se jednostavno ne mogu izvršiti tijekom plovidbe, izvode se u remontnom brodogradilištu.

35. Pitanja za ponavljanje • Zašto se radi dokovanje brodova? O čemu ovisi cijena dokovanja? • Kako hrapavost utječe na iskorištavanje broda? Podjela hrapavosti? • Koja je najvažnija svjedodžba čija kojom klasifikacijsko društvo potvrđuje da je stanje brodske konstrukcije, vijka, kormila i strojarnice u skladu s propisima Poglavlja II konvencije SOLAS? • Što je početni, prijelazni i godišnji pregled – kad se rade, tko i radi i što se gleda? • Pregled vanjske oplate broda – dekektacije – tko, što , kako se vrši? • Pregled kormila - što se provjerava? • Pregled i čišćenje brodskih tankova – postupak prije ulaska u tank? • Pregled glavnog pogonskog stroja – što i kad?

36. Zračnost štenca kormila kontrolira se zbog provjere veličine istrošenja i ovalnosti ležajeva. U obzir treba uzeti preporuke i upute proizvođača kormila. To je osobito važno kod primjene umjetnih materijala, gdje zračnosti mogu ovisiti o klimatskim uvjetima. Pad kormila kontrolira se zbog provjere veličine istrošenja štenaca i spuštanja kormila prema dolje. Pad kormila i osovine brodskog vijka kontrolira se pomoću mjernih listića (sondi) ili pomičnim mjerilom na pozicijama. Kod struka kormila kontrolira se istrošenje ležaja mjerenjem zračnosti.