XXV. smotra učeničkih zadruga Republike Hrvatske Osnovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića

1. XXV. smotra učeničkih zadruga Republike Hrvatske Osnovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića Učenička zadruga LUDRUM Od stećka do suvenira Autori rada: Mentori: Ilijana Katić Ivana Babić Marija Bekavac Ivana Nosić Ante Miličić Bože Mustapić

2. Učenička zadruga LUDRUM • Postoji od školske godine 2004./2005. • U zadruzi djeluju tri sekcije: Etnološka, Likovna i Sekcija za prikupljanje i obradu prirodnina. • Redovito sudjelujemo na znanstvenim skupovima i smotrama, na kojima smo postigli zapažene rezultate. • Za potrebe ovoga projekta formirane su skupine Malih geografa, Malih povjesničara i Malih fotografa.

3. Stećci su dio lovrećke baštine • Stećak, mramor, mašeta, bilig ili kam - srednjovjekovni nadgrobni spomenik. • Isprava kralja Tvrtka I. knezovima Radobilje, braći Nenadićima (Bobovac, 5. travnja 1382. godine) - prvi spomen stećaka u Lovreću i u povijesti. • Lovreć je osim prvog spomena stećaka u povijesti poznat i po posljednjoj sahrani pod stećkom u povijesti. OVDE LEŽI P. IVANICA MATER.O F.FILIPA MILINOVIĆA 1795 Ivanica Milinović umrla je 7. siječnja 1776. godine, a njezin sin fra Filip Milinović 19 godina kasnije podiže joj stećak.

4. Stećci su dio lovrećke baštine • U Lovreću se nalaze najsačuvaniji primjerci stećaka u Hrvatskoj. • Stećci - jedini fenomen vrjednovan kao zajedničko kulturno dobro Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije. • Uvrštenje na UNESCO-v popis do kraja 2014. godine. • Može postati vrhunski turistički proizvod. • Inspiracija za izradbu originalnih suvenira.

5. O lovrećkim su stećcima pisali: • makarski biskup Nikola Bijanković (1710. g.) • poljski knez Aleksandar Sapieha (1802. g.) • povjesničar i putopisac Alberto Fortis (1774. g.) i • najopsežnije barski biskup, Lovrećanin fra Šimun Milinović (1859. g.).

6. Obrazloženje teme Ciljevi su našega rada: • upoznati obilježja i značenje stećaka • produbiti spoznaje o baštini svoga kraja • učiti iskorištavati stečene spoznaje • primijeniti ih u vlastitom stvaralačkom radu i • uspješno se predstaviti na skupovima i smotrama.

7. Materijali • kartografski prikaz Lovreća • digitalni fotoaparat • paus-papiri različitih formata • grafitne olovke • tijesto od smjese brašna i vode • gips • kameni prah • drvo (hrastovo, jelino, jasenovo) • krupna morska sol • eterična ulja (jele, ružmarina) • sadnice čuvarkuće • suho bilje (neven, kadulja, kupina) • tkanina (žutac) • boje za drvo i staklo • staklena ambalaža • literatura o stećcima

8. Metode • proučavanje literature koja obrađuje tematiku stećaka • izradba tematske karte • fotografiranje stećaka s fokusom na ornamente • precrtavanje olovkom i paus-papirom • uzimanje otisaka tijestom • izradba gipsanih odljeva • patiniranje kamenom prašinom • obradba drva (rezanje, brušenje, lijepljenje, bojanje) • slikanje na drvetu i staklu • pakiranje i • izradba deklaracija

9. Rezultati spoznaje o značenju stećaka u prošlosti osvješćivanje značenja za sadašnje i buduće naraštaje rezultati istraživanja izradba originalnih lovrećkih suvenira s ornamentima stećaka

10. Lovrećki stećci najbrojniji i najznačajniji spomenici srednjovjekovne kulturne baštine materijalni svjedoci vlastitih duhovnih dometa pučanstva Lovreća prvi spomen stećaka u Lovreću ujedno je prvi spomen stećaka u povijesti (isprava kralja Tvrtka knezovima Radobilje, braći Nenadićima – Bobovac, 5. travnja 1382. godine) posljednja sahrana pod stećkom – u Lovreću 1795. godine

11. Oblik i tip stećaka Stećak ploča Stećak sarkofag ili sljemenjak Stećak sanduk

12. Lovrećke nekropole U Lovreću postoje dvije nekropole: Kamenjak (uz cestu prema Imotskom)Markuzova ograda (uz Zdravstvenu stanicu) 13 stećaka sarkofaga, 14 sanduka i 2 ploče, nestalo 6 stećaka sanduka, a ostali premješteni a nestalo 8 stećaka sarkofaga ispred škole, ugrađeni u grobljanski zid i carsku čatrnju

13. Reljefni motivi i njihova simbolika Religiozno-simbolički motivi Astralni motivi zvijezde i polumjeseca Stilizirani ljiljan

14. Religiozno-simbolički motivi Jeruzalemski križevi i spirale Jednostrana spirala Dvostrana spirala

15. Scene iz svakodnevnog života Prikaz lova na jelena Motiv konja s konjanikom Motiv jelena

16. Scene iz svakodnevnoga života Motiv mješovitoga kola Muško kolo Žensko kolo

17. Suvenir souvenir (fr.) – predmet koji se na putovanju kupuje za uspomenu Dobar hrvatski suvenir mora biti: izvoran karakterističan za područje (kulturno, povijesno ili prirodno) likovno osmišljen prikladno pakiran dobro reklamiran.

18. Suveniri ukrašeni motivima sa stećaka Ženska igra - pitonjci Mješovita igra - trlja Rekviziti za igru

19. Suveniri ukrašeni motivima sa stećaka Eterične soli Ružmarinovo eterično ulje Jelino eterično ulje

20. Suveniri ukrašeni motivima sa stećaka Čuvarkuća Čaj od lista kupine

21. Suveniri ukrašeni motivima sa stećaka Držač za knjige Gipsani držač za knjige Dočitnik

22. Priče sa stećaka Motiv kola Motiv lova

23. Rasprava Posebnost lovrećkih stećaka: prevladavaju sljemenjaci i sarkofazi nema prikaza poljoprivrednih alata prikaz uginule životinje neprekinuto kolo na stećku ispred škole

24. Zapisi na stećcima pisani starim hrvatskim pismom bosančicom natpis je odgonetnuo prof. dr. sc. Ivan Petričević Fotografija natpisa Vlkoev stećak s natpisom Transliteracija natpisa

25. Zaključak Sudjelujući u projektu učenici su:povijesnoj obogatili znanje o stećcima na razini likovnoj razvili crtalačke, slikarske i vještine izradbe skulptura osvijestili pojam kulturne baštine u suvremenom društvu naučili i osmislili mogućnost iskorištavanja kulturne baštine u svrhu turističke promidžbe predložili lokalnoj zajednici proizvode s motivima stećaka kao izvorni lovrećki suvenir oživili drevnu lovrećku majstorsku školu stećaka.

27. Stilizirana nošnja Oglavlje Traversa

28. Literatura Anić, V. i Goldstein, I. (2000), Rječnik stranih riječi, Novi liber, Zagreb. Bešlagić, Š. (2004), Leksikon stećaka, Sarajevo. Bešlagić, Š. (1982), Stećci - kultura i umjetnost, Sarajevo. Bešlagić, Š. (1981), Stećci, Sarajevo. Cattalinich, G. (1835), Storia di Dalmazia, tomo II, Zara, str.31. Glibota, M. (2007), Lovreć - crtice iz prošlosti, mletački i austrijski popisi i katastri, Lovreć. Katić, L. (1954), Stećci u Imotskoj krajini, Starohrvatska prosvjeta, III. serija - svezak 3., Zagreb. Katić, L. (1963), Starohrvatske isprave iz XV. stoljeća, Starohrvatska prosvjeta, III serija-svezak 8-9, Zagreb, str.237. Milinović, Š. (1859), Kratko opisanje Lovreća u Dalmaciji s narodnimi običaji, Arkiv za povjesnicu jugoslavensku, V, Zagreb, str. 206-211. Milinović, Š. (1879), Stećci, Vienac, XI, br.8., Zagreb. Narodne novine br. 79/2007. Petričević, I. (1995), Prilog poznavanju stećaka zapadnog dijela Imotske krajine, Imotski zbornik, 2, Imotski. Šimić, A. (1993), Lovreć - monografija, Lovreć. Verdoliak Imoćanin, (1850), Ženidba Ive Senjanina, Glasnik Dalmatinski, II, Zadar, 71, str. 3.-4. Vrčić, V. (1978), Župe Imotske krajine, Imotski. Wenzel, M. (1965), Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo. www.princip.hr, Petar Dukić, Stećci uskoro na popisu UNESCO-a, pregledano: 25. 3. 2013.

29. O svome je susretu s lovrećkim stećcima Jure Kaštelan zapisao: „Lovrećki su stećci sa svojim oblicima, ukrasima, simbolima i porukama pravo čudo, misterij i neodgonetnuta tajna, koja će zahtijevati još brojna proučavanja.” Lovrećica

30. Hvala na pažnji!