100 likes | 209 Views
„Položaj monetarne institucije u regionalnoj saradnji “. dr Kemal Kozari ć G u vern e r Central ne b ank e Bosn e i Her c egovin e Radionica “ Uticaj krize eura i mogućnosti investiranja u Bosnu i Hercegovinu ” Sesija 2 “ Regionalna saradnja monetarnih vlasti”
E N D
„Položaj monetarne institucije u regionalnoj saradnji“ dr Kemal Kozarić Guverner CentralnebankeBosnei Hercegovine Radionica “Uticaj krize eura i mogućnosti investiranja u Bosnu i Hercegovinu” Sesija 2 “Regionalna saradnja monetarnih vlasti” 11. maja 2012, St Antony’s College, University of Oxford
Uloga monetarne institucije u osiguravanju stabilnosti • Uloga CBBiH je ograničena, ali efikasna: • Ograničenja valutnog odbora – alati monetarne politike ograničeni –samo OR, nema uloge kreditora niti “posljednjeg utočišta” • Očuvana monetarna i finansijska stabilnost • Postoje drugi načini da se obavi posao • Koordinacijska uloga u bankarskoj superviziji • Uspostava Komiteta za finansijsku stabilnost • Potpisan Memorandum o razumijevanju za razmjenu podatakasa tijelima za monetarni nadzor • Izvrsna regionalna saradnja centralnih banaka • Inicijative poput “Bečke inicijative” su veoma važne za osiguravanje stalne spremenosti majki banaka na izloženost i kreditiranje banaka kćerki, kao i za dobru kapitaliziranost banaka
Bankarski sektor u BiH tokom krize • Tokom krize u 2009. i 2010. CBBiH je promjenila politiku investiranja prebacujući devizne rezerve (3,3 mlrd eura) u centralne banke EMU • Nije bilo propadanja banaka tokom krize • Iako je tokom krize bilo nervoze građana (povučeno 400 miliona eura), pravovremenom reakcijom CBBiH i banaka održano povjerenje u sistem, o čemu svjedoči porast štednje • Uspostavljen i ojačan program osiguranja depozita • Potpisana “Bečka inicijativa 1” 3
Mogući glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regionu)? • Nakon pada nivoa štednje tokom krize, povratak povjerenja i povećanje štednje stanovništva (14% u 2010, 10% u 2011) • Lagani porast kreditnih aktivnosti (skoro 3% u 2010, skoro 4% u 2011) • Rezultati testova na stres (bankarski sistem je, za sada, dobro kapitalizovan i otporan na udare) • Finansijski i bankarski sektor je do sada pokazao zavidan nivo otpornosti na finansijsku krizu 4
Bankarski sektor u BiH • “Bankocentrični” finansijski sektor: • 84% ukupne aktive finansijskog sektora (na kraju 2010) • Dominacija inostranih bankarskih grupacija • 95% ukupne aktive i 82% temeljnog kapitala je koncentrisano u bankama s većinskim inostranim vlasništvom • Značaj “Bečke inicijative” (vanjski dug bankarskog sektora – 29,5% ukupnih obaveza) 5
Struktura finansijskog sektora u BiH • Veliki postotak inostranog vlasništva je potencijalni rizik zbog toga što se strateške odluke donose izvan dohvata monetarnih vlasti BiH • Relativno mali udio ostalih finansijskih posrednika 6
Bankarski sektor u BiH • 29 komercijalnih banaka posluje u BiH • 5 banaka pokriva 70% tržišta • Visoka likvidnost • Dobra adekvatnost kapitala, približno 16% • Ugrožena profitabilnost • Gubitak u 2010, ali u 2011. profit od oko 70 miliona eura • Porast NPL – 11,8% na kraju 2011. • Kako bi nadgledala zdravlje bankarskog sektora, CBBiH periodično provodi testove na stres – jedan test baziran na tzv. “osnovnom scenariju”, a drugi baziran na “ekstremnom scenariju” 7
Mogući glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regiji)? • Mogućnost prelijevanja krize iz zemalja porijekla inostranih bankarskih grupa i zone EU • Procikličnost finansijske krize na ostale segmente finansijskog sektora – mikrokreditne organizacije, kompanije za lizing, tržište kapitala i osiguravajuća društva • Efikasnost supervizije (prekogranična saradnja) • Korporativno upravljanje u bankama (poštovanje i zaštita lokalnih interesa) • Izloženost u regionu – važnost uvezanosti bankarske supervizije zemlje porijekla i zemlje domaćina. 8
Budući izazovi za bankarski sektor • Sigurno nas očekuje težak period, ali moramo pokušati da: • postignemo odgovarajuću likvidnost; • izbjegnemo sistemski rizik po svaku cijenu; • postignemo adekvatnu kapitaliziranost; • postignemo odgovarajuću količinu gotovine u trezorima; • postignemo adekvatnu kreditnu aktivnost; • izbjegnemo bilo kakav oblik nelojalne konkurencije; • postignemo adekvatnu komunikaciju s domaćom i stranom javnošću. 9