Kako organizirati turističko seosko domaćinstvo?

1. Kako organizirati turističko seosko domaćinstvo? Varaždin, 17. rujna 2007.

2. Turizam na selu? • Atraktivnost • Originalnost • Tradicionalnost • “duh mjesta” • gost nije “ključ sobe” • Udaljenost je nebitna • tzv. “zabiti” su u trendu • Svjetski rast 11% • 25% udjela u turizmu

3. Korak 1. - ideja • Višak prostora • Višak proizvoda • Želja za komuniciranjem • Želja za prezentiranjem vlastitog načina života • Želja za zaradom na samome domaćinstvu

4. Korak 2. - odabir • Tipovi domaćinstava: • Agroturizam • Ruralni B&B • Ruralna kuća za odmor • Ruralni obiteljski hoteli • Kušaonice

5. Agroturizam ili seljačko domaćinstvo • domaćinstvo kojemu je poljoprivrednja proizvodnja osnovna djelatnost (što znači da vlasnik živi na tom domaćinstvu i registriran je kao poljoprivrednik (bavi se ratarstvom, stočarstvom, voćarstvom...). Na domaćinstvu, pored životnih prostora vlasnika, postoji i višak prostora na kojem bi mogao organizirati prihvat gostiju i to: samo na smještaj (sobe, apartmani, kuća za odmor) kojima bi ujedno nudile i usluge prehrane na svom domaćinstvu (proizvodima iz vlastite proizvodnje) i/ili samo na usluge prehrane (organizira tavernu ili konobu do max 50 ljudi). • VAŽNO: nije poželjno da gosti koriste iste prostore kao vlasnik (sobe za spavanje, kupatilo)

6. Ruralni B&B (noćenje s doručkom) • B&B (noćenje s doručkom) odnosi se na domaćinstva na kojima također vlasnik živi te pored osnovne usluge smještaja (soba ili apartman) nudi još usluge doručka. I ovdje domaćin organizira smještaj u prostorima koji su mu višak. Nije nužno da se vlasnik profesionalno bavi poljoprivredom ali može. Poljoprivredom se može baviti i dopunski (tj. proizvoditi za vlastite potrebe). Ovdje se ne mogu organizirati prihvat gostiju (izletnika) na usluge prehrane do 50 ljudi

7. Ruralna kuća za odmor • Ruralna kuća za odmor predstavlja kompletno obnovljenu staru (tradicionalnu) kuću. Kuća se iznajmljuje u cjelosti s pripadajućim okolišem (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima). To znači da se takva kuća po istoj cijeni iznajmljuje za cijeli kapacitet koji ona ima (npr. 6 kreveta) ili ako je popunjen npr. samo jedan krevet (iznajmljuje se jednoj osobi). Bitno za ruralnu kuću za odmor je to da se ona može organizirati u samom selu (može biti i jedan dio kuće u nizu ali ako funkcionira kao zasebna cjelina) ili može biti izdvojena iz sela kao samostojeća. Vlasnik u pravilu ne živi na tom domaćinstvu već može živjeti u drugom mjestu

8. Ruralni obiteljski hotel • Ruralni obiteljski hotel predstavlja domaćinstvo s većim brojem kreveta. Organizirano je u tradicionalnim objektima koja po svojoj veličini i gabaritima mogu imati veći broj soba (cca. 15-20). Domaćinstvo ima i recepciju kao i restoran kao te dodatne sadržaje ukoliko ih je moguće organizirati (wellnes, bazen...). Vlasnik domaćinstva ne bavi se profesionalno poljoprivredom, mada je poželjno da se na domaćinstvu, ukoliko je moguće proizvodi i neki od proizvoda

9. Kušaonica • Kušaonica predstavlja domaćinstvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost. Na domaćinstvu ne postoje smještajni kapaciteti već se nude usluge kušanja i prodaje tradicionalnih proizvoda npr. vino, rakija, sir, pršut itd. Također se može primiti max 50 osoba (izletnika) odjednom ali ne mogu im se nuditi topla jela već samo naresci.

10. Korak 3. - uređenje • unutarnje (prostranost, sobe umjesto apartmana) • vanjsko • okoliš (koristiti autohtono bilje, tradicijski vrt) • strogo voditi računa o vizualnosti i funkcionalnosti • detalji (ne raditi muzeje!) • poštivati postojeće gabarite • korištenje savjeta stručnjaka

11. Pripremanje jela • isključivo jela kraja • “zaboravljenja jela” • couisine nouvelle • serviranje jela i pića • prostor za usluživanje jela • Broj gostiju: otpimalan broj je 4 gosta po članu obitelji ne računajući malodobne članove obitelji • Priprema jela: isključivo po prethodnoj najavi

12. Korak 4. - registracija • registracija se vrši u Uredu državne Uprave – odjel za turizam • seljačko domaćinstvo (NN 22/96) • iznajmljivač soba i apartmana • kuća za odmor • obrt • Poduzeće • upisnik o poljoprivrednim proizvođačima • poslovna/zdravstvena sposobnost • minimalni uvjeti objekta • uporabnost objekta sukladno zakonu o gradnji

13. Korak 5. - marketing • individualan • agencije i touroperatori • turističke zajednice • internet promocija

14. Što još ponuditi? • mogućnost da gost sudjeluje u aktivnostima domaćinstva • radionice/škole • kulturne itinerere • outdoor aktivnosti • Imati na umu kako gost, poglavito onaj tkoji prvi put dolazi, susreće se s potpuno novim i različitim mikrosvijetom

15. Financijska sredstva • minimalna investicija u seosko domaćinstvo iznosi cca. 50.000 € • vlastita sredstva • krediti • poticajna sredstva • početak povrata investicije: cca. nakon 3 godine • optimalna popunjenost kapaciteta: 70 dana

16. Porezi i prijava gostiju • godišnja porezna prijava • paušal • PDV • porez na tvrtku? • turistička zajednica • MUP • mirovinsko i zdravstveno osiguranje?

17. Administracija • knjiga prometa • nadzorna knjiga usluga • knjiga gostiju • knjiga stranaca • sanitarna knjižica • brisevi kuhinje (4 puta godišnje) • tečaj higijenskog minimuma • izvješen cjenik usluga • mogućnost nabave proizvoda kod drugih poljoprivrednih proizvođača • kako vlastiti proizvod koji se koristi u pripremi hrane priznati kao trošak?

18. Seoski turizam i EU • propisi • uvjeti • Poslovanje - Pravilnik o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti registrirani za obradu, preradu, i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na OPG-u NN 149/03; 9/07

19. Turizam “po mjeri” čovjeka • Organizacija usluga kao i sam pristup gostu, u seoskom turizmu kroji se “po mjeri” čovjeka. Treba uvijek imati na umu da se gost mora osjećati sigurno kao kod svoje kuće, ali i ponuditi mu doživljaj kojeg ne može dobiti u mjestu svojega boravka.

20. Gračišće 24b www.ruralis.hr office@ruralis.hr