Svjetsko društvo rizika kao noćna mora globalizacije

1. Svjetsko društvo rizika kao noćna mora globalizacije Dr. sc. Anđelko Milardović Hrvatski studiji Kolegij: Sociologija politike

2. Svjetsko društvo rizika • Sociološki i politološki pomak u istraživanju društava druge moderne temelji se na orijentaciji k transnacionalnim društvenim i državnim premisama (U. Beck “Moć protiv moći”) • Stara analitička jedinica = društvo, nacija-država • Nova analitička jedinica = svjetsko društvo • Urlick Beck među prvima problematizira društvo rizika (Risikogesellschaft. Auf dem Weg in eine andere Moderne, 1986.), a zatim i svjetsko društvo rizika (WorldRisk Society, 1999.)

3. Svjetsko društvo rizika • Teorijsko tumačenje društva rizika polazi od koncepta refleksivne modernizacije tj. samosučeljavanja s modernizacijom i posljedicama društva rizika • Takav koncept podrazumijevarizike isključivo kao posljedice proizvoda ljudskoga djelovanja • Sama se društvena produkcija može razumijeti kao produkcija rizika, jer svako djelovanje uključuje rizike, a poglavito ono motivirano modernizacijom svijeta života • Za društvo rizika vrijedi slabljenje insitucionalne kontrole ili slabljenje institucija koje mogu stvoriti zaštitne mehanizme osiguranja od svijeta rizika

4. Svjetsko društvo rizika • Podrijetlo rizika u industrijskim društvima, kao i u postindustrijskim društvima, društvima znanja i umreženim društvima je dinamika inovacija • Tip društva se mijenja pratećim tehnologijama pa tako postmoderna društva i svjetsko društvo ne mogu biti zaobiđeni rizicima • Rizik više nije zatvoren u okvire nacionalne državnosti, tj. nije više lokalna, već globalna pojava, koja prijeti svima • Kako su se društva prve moderne uslijed institucionalne slabosti našla u nemogućnosti upravljanja rizicima, tako se i svjetsko društvo suočava s pitanjem upravljanja rizicima, pa se sve više zagovara koncept globalnoga upravljanja rizicima svjetskog društva rizika

5. Svjetsko društvo rizika • Svjetsko društvo rizika objašnjava se kroz tri koncepta društva: • Koncept rata i terora • Iz volje za osvajanjem i dominacijom niču različiti rizici, jer usprkos tzv. upravljanju krizama stvari ipak izmiču kontroli • Unilateralna politika nekih država, nadasve SAD-a, koje ignoriraju princip multilaterilizma vodi ratu i rizicima (terorizam) • Koncept ekonomske globalizacije i neoliberalizma • Uništenje okoliša, korupcija, veliko socijalno raslojavanje, globalni organizirani kriminal, dominacija globalne oligarhije, nezaposlenost i raspad socijalno sigurnosnog sustava, urbano nasilje, etnički sukobi • Država i suverenost • Beck predlaže tip transnacionalnoga djelovanja orijentiranog na osiguranje svjetskoga društva i smanjivanja rizika • Međunarodna zaklada i savez protiv terorizma kao najvišeg društvenog rizika svjetskog društva rizika • Dijalog kultura i zajedničko djelovanje država

6. Svjetsko društvo rizika • Rasprave i teorije o društvu rizika ukazale su na nemogućnost upravljanja/vladanja radi smanjene sposobnosti društvenih institucija za uspostavljanjem nadzora nad rizicima modernizacije • Stara teorija o nemogućnosti upravljanja – npr. nemogućnosti upravljanja politikom poreza i održivosti države blagostanja ili socijalne države (70-ih godina) • Nova teorija o nemogućnosti vladanja odnosi se na posljedice globalizacije i njezinih rizika • Npr. Eduard Grande – govori o globalizaciji kao novom tipu nemogućnosti upravljanja

7. Svjetsko društvo rizika • Politika jednog dominantnog aktera transformira se u politiku više aktera upravljanja ili umnožavanja i umrežavanja institucija na globalnoj razini (globalizacija politike) • Na taj se način može zajamčiti minimum sigurnosti od globalnih izvora rizika (terorizam, bolesti, glad, prirodne katastrofe, ratovi, zloporaba tehnologijia, globalne klimatske promjene, nukelarne katastrofe, sukobi kultura) • U tom se smislu potencira koncept globalnog upravljanja (GlobalGovernance) svjetskim društvom rizika

8. Svjetsko društvo rizika • Koncept globalnoga upravljanja naziva se i konceptom upravljanja bez neke tzv. svjetske vlade (Adil Najman, Michael Zürn, Joseph Stiglitz) • Radi se o novom modelu politike (J.Rosenau i E.O.Czempiel) • Međutim, ne radi se o svjetskoj državi, već zapravo o političkoj filozofiji na tragu Kantova nauka o “svjetskoj federaciji slobodnih republika s nužnim minimumom svjetske državnosti”

9. Svjetsko društvo rizika • Globalno upravljanje u polju globalne politike podrazumijeva pluralizam igrača u kojem nacionalne države i dalje ostaju najjačim akterima, ali se samo transformiraju u novim uvjetima druge moderne • U konceptu globalnoga upravljanja/vladanja, naglasak je na pluralizaciji institucija koje se u međunarodnoj areni uključuju u smanjivanje opasnosti od svjetskog/globalnog društva rizika putem konsenzusa • Koncept podrazumijeva heterogenu mrežu instiucija, mehanizma, procedura, normi i zakona, posredovanja, pregovora, usklađivanja interesa • Njegovi akteri su, dakle, nacionalne države kao središnji akteri, nositelji autoriteta vlasti, zakona, prisila, procedura i regulacija, te baze pletenja mreža na transnacionalnoj razini

10. Svjetsko društvo rizika • Njihova transformacija u eri druge moderne najvidljivija je u polju suverenosti • Tj. države ne gube na značaju, ali bivaju prisiljene na fragmentaciju suverenosti ili pak ustupke glede participacijskog modela suverenosti • Kao sastavnica globalnog upravljanja javljaju se UN i različite međunarodne/globalne organizacije • Toj mreži se pridodaju makroregionalne integracije ili savezi (Zapadni Balkan/EU kao primjer), nacionalno i globalno civilno društvo, te lokalna politika i uprava • U to globalno upravljanje uključuje se, dakle, i lokalna razina, pa se onda može govoriti i o modelu glokalnog upravljanja ili glokalizaciji politike u eri druge modernizacije svijeta

11. UN i druge međunarodne organizacije Regionalna područja Integracija (npr. EU) Nacionalno i globalno civilno društvo (NVO) Nacionalne države Lokalna politika Svjetsko društvo rizika Globalno upravljanje (Global Governance) Izvor: DADALOS