2. PREDAVANJE Temelji poslovne logistike

1. 2. PREDAVANJETemelji poslovne logistike

2. POTREBE UVOĐENJA POSLOVNE LOGISITIKE Do potrebe uvođenja poslovne logistikeu zemljama Zapadne Europe došlo je osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, kada su već bile iscrpljene mogućnosti za sniženje troškova u poduzeću(jer su se usavršili tehnološki procesi). Kako bi se snizili troškovi bilo je potrebno sniziti razinu aktiviranih sredstava u poduzeću u smislu boljeg iskorištavanja proizvodnih kapaciteta, bržeg obrtanja zaliha sirovina, poluproizvoda i materijala u svim fazama proizvodnog procesa. U tu svrhu bilo je potrebno ubrzati kruženje sredstava u svim fazama proizvodnje, ostalim granama u poduzeću I cjelokupnom gospodarskom ciklusu. Uslijed ovakve situacije značaj poslovne logistike počinje rasti.

3. Stoga je bilo potrebnoprimijeniti poslovnu logistiku koja se bavi: -načinom postupanja, količinama iosobinama materijala i proizvoda, -transportom, -skladištenjem i sl. Logistikom se postiže racionalizacija u poslovanju, a na tržištu konkurentske prednosti zbog kraćih dobavnih rokova, veće fleksibilnosti proizvoda i sl. Logistikom se postiže i nov način razmišljanja u poduzeću, prema kojem treba postaviti materijalne, vrijednosne i informacijske tokove.Oni se cjelovito sagledavaju: od nabave, preko proizvodnje pa do prodaje i do kupca.

4. SVRHA LOGISTIKE I POTICAJI ZA UVOĐENJE LOGISTIKE Logistikom se biraju funkcijska, organizacijska, osobna, materijalna i sl. sredstva za poboljšanje i optimiziranje tokova dobara i vrijednosti kroz cijelo poduzeće. Time logistika postaje integrirajuća funkcija poduzeća. Svrha logistike je troškovno povoljnija proizvodnja i distribucija i time postizanje konkurentskih prednosti na osnovi bolje fleksibilnosti proizvodnje i isporuke i sposobnosti bržih reakcija na narudžbe kupaca i promjene na tržištu. Dakle osnovni ciljevi logistike su:smanjenje zaliha, skraćivanje vremena protoka dobara, skraćivanje vremena reakcija (npr. na naloge kupca i sl.).

5. Logistika sadrži tri komponente i to: - gospodarsku, vrijednosnu (određuje se koliko proizvesti, koliko nabaviti i koliko zaliha držati). - tehničku (određuje se kako, kako transportirati, kako pakirati….). - informacijsku (određuju se koje su informacije bitne se za donošenje odluka-što je kriterij za odlučivanje). Poticaji za uvođenje logistike mogu dolaziti Izokoline poduzeća (iz interorganizacijske mreže i osobito s tržišta). Tržište potiče poduzeće da u sve kraćim razdobljima izlazi sa novim proizvodima. Kupci traže sve bržu isporuku, a osim toga imaju i posebne želje (pakovanje, označavanje, transportne jedinice i sl.). Iz samoga poduzeća. Visoke troškove proizvodnje, rukovanja, skladištenja i transporta treba sniziti same po sebi.

6. Da bi se snizili troškovi proizvodnje, treba sniziti zalihe skladišta materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda. Isto tako treba skratiti vrijeme reakcije na izvršenje narudžbe, a i vrijeme od odluke o stvaranju novog proizvoda pa do njegovog uvođenja. Na području distribucije troškovi se mogu sniziti optimiziranjem distribucije, na osnovi boljih transportnih i skladišnih sustava, racionalizacijom vanjskih skladišta i sl. Potrebna je pravovremena dostava robe u željenoj kvaliteti na pravo mjesto.

7. Mogućnost racionalizacije treba iskoristiti i u informacijskoj funkciji, osobito vezano za pripremu raspoloživih podataka i njihovu dostavu na prava mjesta u pravo vrijeme. Za udovoljavanje svim ovim zahtjevima u proizvodnji, skladištenju, distribuciji i sl. potrebni su odgovarajući logistički postupci pomoću kojih se povezuju spomenuta područja. Budući da su pojedinačne mogućnosti u proizvodnji, skladištenju, distribuciji i sl. već u dobroj mjeri iskorištene, kao ukupna koncepcija, logistika postaje sustavnim dijelom politike uspješnosti poduzeća. U hijerarhiji poduzeća logističko se područje utvrđuje na višoj upravljačkoj razini.

8. POJAM LOGISTIKE Logistika je višeznačan pojam koji se upotrebljava u različitim područjima: Opća definicija logistike glasi: Logistika je ukupnost aktivnosti u postavljanju, osiguranju i poboljšanju raspoloživosti svih osoba i sredstava, koje su pretpostavka, prateća pomoć, ili osiguranje za tokove unutar jednoga sustava. Kao znanost o upravljanju logistika potiče iz SAD – a. Ona je zapravo shvaćena kao sustav toka robe, materijala i energije, koji povezuje nabavna tržišta sa proizvođačkim i potrošačkim mjestima.

9. Prema teoretičarima iz SAD – a: Logistika: je dio procesa lanca opskrbe koji planira, uvodi i kontrolira uspješan tok i zalihe proizvoda i usluga i odnosne informacije, od točke izvora do točke potrošnje, da bi se ispunili zahtjevi kupca. Podrijetlo riječi «logistika» Podrijetlo riječi logistika može biti trostruko. Pojavljuje se od osnova grčkih riječi: «lego» (zamisliv) i «logik» (proračunat, logistički misleći), te francuske riječi «loger» (kratkotrajno zbrinjavanje gosta, ili vojnika i njegovo smještanje u stambenu prostoriju). Izraz «logistika» je u gospodarstveno-znanstvenu literaturu ušao iz vojnoga područja.

10. Dakle, kod orijentacije na tok, kaže se da u logistiku spadaju aktivnosti kojima se planiraju, upravljaju, realiziraju, ili kontroliraju preobrazbe proizvoda i time povezane preobrazbe s obzirom na količine proizvoda, vrste proizvoda, osobitosti rukovanja proizvodima i logističku determiniranost proizvoda. Proces preobrazbe u poduzeću, koji se sastoji od transporta, obrade i pratećih aktivnosti nabave, skladištenja i distribucije, u logistici se shvaća kao organska cjelina. Stoga poslovna logistika obuhvaća sve aktivnosti sa svrhom povećanja brzine protoka kroz poslovni sustav. Pored izvršnih poslova u području nabave, uskladištenja, unutarnjeg transporta, rukovanja sirovinama, robom i poluproizvodima, u logistiku pripada i primjena modela odlučivanja o obavljanju tih aktivnosti. Zadaće poslovne logistike prelaze granice jedne poslovne funkcije i protežu se na cijelo poduzeće.

11. Za razliku od vojnog područja u kojem se logistika odnosi na trupe i dobra (proizvode i sl.), u gospodarstvenom području ona se u prvom redu odnosi na dobra (materijalne tokove). Institucijsko rasčlanjivanje logistike 1. Makrologistika (logistika u okvirima nacionalnog gospodarstva) – tu pripada logistika između poduzeća, otpremničko gospodarstvo između poduzeća. Elementi ove logistike su poduzeća, odnosno njihove asosijacije i institucije koje se bave robnim tokovima. 2. Mikrologistika – logistika pojedinog poduzeća (bolnice, škole, vojarne). Elementi, ili komponente mikrologističkog sustava su: skladišta, transport, distribucijska mjesta, centri za upravljanje i regulaciju prostorno – vremenske transformacije materijalnih i nematerijalnih dobara. 3. Metalogistika (npr. promet dobara više poduzeća koja sudjeluju u nekom kanalu prodaje određenog proizvoda). Pretpostavlja promet dobara između više organizacija.

12. ZNAČENJE POSLOVNE LOGISTIKE - Značenje poslovne logistike raste. - Logistički troškovi su značajna stavka i u razvijenim gospodarstvima. Oni variraju od grane do grane. - Iako u gospodarstvu Hrvatske tek treba uslijediti faza ekspanzije, naslijeđeno stanje upućuje na potrebu uvođenja poslovne logistike. - Logistika osigurava spremnost uvođenja proizvodnih sredstava i raspoloživost proizvodnih dobara i informacija u pravim količinama, u pravo vrijeme i na pravom mjestu. - Kaže se da je bez logistike nemoguće postići uspjeh poduzeća, ali ona sama nije dovoljna za uspjeh ( vrlo važnesu i ostale poslovne funkcije). - Značaj logistike raste širenjem i internacionalizacijom poslovanja.