1 / 12

Poslovne finansije

Poslovne finansije. Mjerenje rezultata poslovanja. Strateški cilj kompanije. Stvaranje ekonomske dodane vrijednosti za ulagače Ključno pitanje za ulagače: najpovoljnija alternativa Neophodno pronalaženje pokazatelja koji ukazuju u kojoj mjeri kompanija ostvaruje tu dodanu vrijednost.

gates
Download Presentation

Poslovne finansije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Poslovne finansije Mjerenje rezultata poslovanja

  2. Strateški cilj kompanije • Stvaranje ekonomske dodane vrijednosti za ulagače • Ključno pitanje za ulagače: najpovoljnija alternativa • Neophodno pronalaženje pokazatelja koji ukazuju u kojoj mjeri kompanija ostvaruje tu dodanu vrijednost.

  3. Nove metode – mjere dodane vrijednosti: • Diskontovani novčani tok kog zagovara LEK/Alcar Consulting Group • Gotovinski prinos na investiciju (CFROI) kog zagovara BCG-HOLT • Prinos na investirani kapital (ROIC) kog zagovara McKinsey & Co. • Ekonomska dodana vrijednost (EVA) kog zagovara Stern Stewart & Co..

  4. Svim metodama zajedničko: • Menadžeri kompanije kreiraju vrijednost kada donose odluke koje daju koristi koje su veće od troškova: • Koristi su raspoređene u različitim periodima • Troškovi su direktni i indirektni Ključ: TROŠKOVI KAPITALA

  5. Peter Drucker: • “Ono što nazivamo dobit, novac koji ostaje na korist glavnici, obično uopšte nije dobit. Ukoliko kompanija ne ostvari dobit koja je veća od troškova kapitala, ona radi s gubitkom. Nije pri tome bitno što plaća poreze kao da ostvaruje stvarnu dobit. Poduzeće vraća ekonomiji manje nego što uzima u obliku resursa. Ono dakle ne stvara, nego uništava vrijednost.” (Novak 2002, 272).

  6. EVA • Mjera realnog dobitka jer ne uzima u obzir samo računovodstveno iskazanu neto dobit nego poštuje i ukupne troškove finansijske strukture. • “Odbijamo” ne samo trošak servisiranja dugovanja nego i ...? • Ekonomska dobit je razlika između operativne dobiti i troškova kapitala

  7. Ekonomska dobit = (Neto operativna dobit nakon poreza) – (Trošak kapitala x Kapital) • EVA = NOPAT – (Investirani kapital × WACC) • U vrednovanju učinaka kompanije u datom periodu, ekonomska dobit pokazuje da li je vrijednost dodana (pozitivna ekonomska dobit) ili smanjena (negativna ekonomska dobit).

  8. Trošak vlastitog kapitala je 14%, dugoročnog duga 11% a kratkoročnog 10,5%. Porez na dobit je 10%. EVA 2007 = 189.000 – (3.080.000 × 12,5%) = -196.000 KM EVA 2006 = 232.000 – (2.870.000 × 12,6%) = -130.000 KM Preduzeće u obe godine gubi vrijedost za vlasnika iako je računovodstvena dobit 100.000 odnosno 160.000!!!

  9. MVA • Razlika između tržišne vrijednosti kompanije i vrijednosti investiranog kapitala u nju

  10. Projekcija slobodnih novčanih tokova  prvo planski bilansi: • procjenu rasta prihoda od prodaje • maržu bruto dobiti • učešće svih ostalih troškova poslovanja (bez amortizacije koju posmatramo odvojeno) u prihodima od prodaje • prosječnu stopu amortizacije stalnih sredstava • Pošto rast prihoda od prodaje (procijenili smo ga u tački 1.) utiče na povećanje obrtne imovine izračunamo koeficijent obrta obrtne imovine u baznoj godini. Da bismo ispoštovali konstitucijsku strukturu sredstava, znamo da promjene u visini obrtne imovine prati i promjena u visini stalne imovine koja je potrebna u poslovnom ciklusu, pa zato izračunamo u baznoj godini i koeficijent obrta ukupne imovine kako bismo mogli projecirati i promjenu vrijednosti stalne imovine. • Rastom obrtne imovine rastu i izvori njenog finansiranja, što znači da prvo moramo pogledati za koliko će se povećati obaveze prema dobavljačima, za šta koristimo koeficijent obrta obaveza prema dobavljačima iz bazne godine i upotrebljavamo ga u budućim periodima. • Ako prenesane dobit i povećane obaveze prema dobavljačima ne budu dovoljne za finansiranje povećanja vrijednosti sredstava u budućim periodima, moramo planirati i dodatno zaduživanje. • Napravimo amortizacioni plan dugovoročnih zajmova koje trenutno imamo kako bismo vidjeli koliki su nam rashodi kamata u budućim periodima ali i koliko glavnice otplaćujemo u tim budućim periodima.

  11. Izračun slobodnog novčanog toka:

More Related