Download
1 / 21
E N D
Što je učenje? • Prikupljanje informacija – nove informacije možemo čuti od nastavnika u razredu ili pročitati u udžbeniku. No, to nisu jedini izvori znanja. Nove informacije možemo dobiti i na radiju ili TV –u, na Internetu, u novinama ili časopisima, od prijatelja ili roditelja. • Bilježenje informacija – informacije koje smo dobili moramo nekako zabilježiti jer će nam inače iz glave vrlo brzo ispariti. • Organizacija informacija – kako informacije dobivamo iz različitih izvora, na različit način i u različito vrijeme moramo ih na neki način organizirati tako da nam bude jasno o čemu se radi. • Razumijevanje informacija – sve informacije koje smo dobili moramo razumjeti, moraju za nas imati smisla. Ako nešto naučimo površno, moći ćemo ispričati glavne činjenice (npr. gdje se i kada bitka dogodila), ali ako zaista razumijemo to što smo naučili, moći ćemo shvatiti značenje informacije (npr. da je bitka prekretnica u tom ratu). • Pamćenje – moramo izabrati ono što je najvažnije i svjesno odlučiti da ćemo to zapamtiti. • Korištenje – sve što smo naučili moramo moći i upotrijebiti. Moramo to znati objasniti, riješiti problem, pisati o tome ili raspravljati s nekim.
Da bismo postali uspješni u učenju, moramo:željeti razviti vještine koje su potrebne za uspješno učenjevježbati, vježbati, vježbati… • Što znaju vješti i uspješni učenici? • dobro se organizirati • koncentrirati se • aktivno učiti • voditi bilješke • dobro pisati sastavke • brzo i efikasno čitati • uspješno se suočiti sa strahom od ispitivanja
NAPRAVI PLAN UČENJA • Možda ti učenje trenutno dobro ide i bez planiranja. Ali to ne znači da ništa ne možeš poboljšati. Planiranje ti može pomoći da učiš manje, a naučiš više. • MJESEČNI PLAN • Na jedan papir popiši sve važnije testove i druge obveze koje te čekaju ovaj mjesec i papir stavi na vidno mjesto. Tako ti se neće dogoditi da počneš u zadnji čas. • Npr. • 07. 11. – najavljeni test iz matematike • 15. 11. – predati napisanu lektiru • 16. 11. – referat iz povijesti • Ako ti se papir s ovim obvezama svaki dan stoji pred očima, sigurno ti se neće dogoditi da se 14. 11. navečer sjetiš da sutra moraš predati lektiru, a prekosutra održati referat iz povijesti. • TJEDNI PLAN • U tjednom planu navedi najvažnije obveze u učenju koje te taj dan čekaju. • Npr. • srijeda – odgovaram biologiju • četvrtak –test iz matematike
DNEVNI PLAN • Svaki dan prije nego što odeš spavati napravi popis stvari koje ćeš sutra učiniti. To uključuje i stvari koje nemaju veze s učenjem. • Npr. • sat vremena rješavati zadatke iz matematike • otići na šišanje • sat vremena čitati lektiru • nazvati sestru • vratiti knjige u knjižnicu • gledati televizor
DRŽI SE PLANA • Bio jednom jedan seljak koji je svojoj ženi rekao da će sutra ujutro preorati polje. Ujutro je sjeo na traktor, ali je otkrio da nema dovoljno goriva. Krenuo je u trgovinu, no opazio je usput da pilići nemaju hrane. Uputio se prema spremištu da im donese malo kukuruza. Pogled su mu privukle vreće od krumpira razbacane po podu što ga je podsjetilo da krumpire treba poprskati. Uzeo je prskalicu i krenuo poprskati krumpir. Ali usput je prošao kraj gomile drveta i sjetio se da bi trebao nekoliko komada iscijepati za peć. Pronašao je sjekiru i u tom trenutku ugledao ozlijeđeno janje. Ostavio je sjekiru u krenuo za njim…
POBOLJŠAJ KONCENTRACIJU • Mnogi učenici naprave plan učenja, ali im ga je teško provesti u djelo jer se teško koncentriraju. Ako i ti imaš nekih problema s koncentracijom, evo nekih savjeta koji ti mogu pomoći. Ne zaboravi pri tom da je koncentracija također vještina koja se može uvježbavati. U početku možda i nećeš vidjeti rezultate, ali s vremenom ono sigurno neće izostati. • Kako povećati koncentraciju? • pronađi mjesto koje ćeš koristiti za učenje • to mjesto koristi samo za učenje • mjesto na kojem učiš treba biti dobro osvijetljeno, dobro prozračeno, udobna ali ne preudobna stolica • mjesto za učenje ne bi trebalo imati: pogled na nešto zanimljivo u čemu bi htjela sudjelovati (npr. igralište), telefon, glasnu glazbu, TV, spremište grickalica, čokoladica… • nemoj učiti ako si gladna/gladan i umorna/umoran
OTKRIJ SVOJ STIL UČENJA • VIZUALNI TIP UČENJA- ovi učenici najbolje uče gledanjem (slika, udžbenika..) • AUDITIVNI TIP UČENJA- ovi učenici najbolje uče slušajući predavanje • TJELESNI TIP UČENJA- ovi učenici najbolje uče kroz pokret, dodir i aktivnost
KAKO PRISTUPITI TEKSTU? • Kad pitamo učenike kako uče, mnogi nas gledaju s nerazumijevanjem. Pa uzmem i čitam ispočetka - vrlo je čest odgovor. Ako si i ti ovako odgovorio/la – vrijeme je da se zamisliš nad tim kako učiš. Iako se i ovako može naučiti, postoje bolji i djelotvorniji načini. Evo jedne metode koju pri tom možeš koristiti. • PREGLEDAJ TEKST • pročitaj naslov • što već znam o ovoj temi? • pregledaj ilustracije • pročitaj prvi odlomak • pročitaj zadnji odlomak • «preleti» kroz tekst • POSTAVI PITANJA • PROČITAJ • pronađi glavnu ideju u svakom odlomku • pronađi podatke vezane uz glavnu ideju • napravi bilješke • PONOVI SVOJIM RIJEČIMA • PONOVNO PROČITAJ
KAKO PRAVITI BILJEŠKE • podvlačenje • komentari na marginama • sažetak • metoda dva stupca – u jedan stupac napiši najvažnije pojmove iz lekcije (ključni pojmovi), a u drugi podatke vezane uz svaku ključnu riječ • metoda mape (grozda)
KAKO PISATI SASTAVKE • SASTAVAK OD ČETIRI ODLOMAKA • Kvaliteta zadaća može se znatno poboljšati ako prethodno uvježbaš plan pisanja zadaće. To može, primjerice, biti plan za sastavak u 4 koraka. • Uvodni odlomak – o čemu ću pisati • Odluči koja je glavna misao ili poruka tvog sastavka i napiši je u nekoliko rečenica. Uvodni odlomak mora sadržavati glavnu ideju sastavka, par rečenica koje argumentiraju glavnu ideju i prijelaznu rečenicu iz uvodnog odlomka na drugi odlomak. • Drugi odlomak – obrazlaganje prve ideje • U ovom odlomku obrazloži prvu ideju. Navedi neki primjer ili podatak kojim ćeš je objasniti ili potkrijepiti. Najbolje je da napišeš sve što ti pada na pamet kako bi obrazložio temu te nakon toga odaberi ono što ti se čini najvažnijim i najzanimljivijim. To neka uđe u sastavak, pazi da ideje budu jasno navedene i da logički slijede jedna za drugom. Također ne zaboravi prijelaznu rečenicu u treći odlomak.
Treći odlomak – obrazlaganje ideje • U trećem odlomku dodaj još jedan dokaz ili primjer koji potkrepljuje tvoju glavnu misao ili stav. • Završni odlomak – što mogu zaključiti • Cilj zadnjeg odlomka je podsjetiti čitatelja na najvažnije ideje koje si u sastavku prezentirao/la. Zapamti da su to zadnje riječi koje upućuješ čitatelju i da ga moraš uvjeriti u ispravnost svojih ideja.
Kako pisati sastavke? • -odluči koja je glavna poruka tvog sastavka • -napiši prvu rečenicu • -pronađi argumente kojima ćeš potkrijepiti glavnu poruku • -svaki argument obrazloži u posebnom odlomku • -ponovi glavnu misao na kraju i iznesi zaključak
KAKO POBOLJŠATI PAMĆENJE? • Da bismo informacije iz kratkoročnog pamćenja pohranili u dugoročno pamćenje i onda ih dozvali kad su nam potrebne, moramo ih: • ponavljati, ponavljati, ponavljati….. • organizirati • povezivati s onim što već znamo
KAKO SE MOTIVIRATI • MENI SE NIKAD NE UČI • Ne čekaj inspiraciju – počni učiti iako ti se ne uči. Ako budeš čekala inspiraciju za učenje, možda je nikad nećeš dočekati. No, kad jednom počneš učiti , može se dogoditi da ti to i ne bude tako teško, pa čak i da u onome što si mislila da je dosadno pronađeš nešto zanimljivo. Također se može desiti da te to što si riješila neki zadatak ili naučila dio teksta razveseli i potakne na daljnje učenje.
TOGA IMA PUNO • Podijeli gradivo na manje cjeline • Cijela lekcija ti može izgledati jako velika i čini ti se da će je biti teško naučiti. Naravno da te može obeshrabriti i čak dovesti do toga da odustaneš. No, ako ti je cilj naučiti mali dio lekcije, to ti neće izgledati tako teško. Pa mali dio svakako možeš naučiti. A kad ga naučiš, uspjeh će te potaknuti da prijeđeš na drugi dio. I tako ćeš, malo po malo, naučiti cijelu lekciju.
Kako pojesti slona? • Nikako, vjerovatno ste pomislili. Pa tko bi mogao pojesti cijelog slona? A sada zamislite da je netko podijelio slona na jako puno malih komadića. Kada biste jeli komadić po komadić – jednog bi dana slon bio sigurno pojeden. • Na sreću (i po nas i po slona), nećemo jesti slona, ali nam ova priča može pomoći da se lakše motiviramo za učenje.
PA NE MOGU STALNO UČITI • Nagradi se za svaki uspjeh • Dakle, obećaj sebi da ćeš naučiti određeni dio gradiva, pročitati određeni broj stranica ili riješiti određeni broj zadataka – a nakon toga možeš učiniti nešto što te doista veseli. To može biti bilo što, glavno da ti to doživljavaš kao nagradu. Nazovi prijateljicu, posjeti susjeda, pogledaj omiljenu TV seriju, prošetaj, rolaj…
Dosadna biologija i špijunski romani • Kao gimnazijalka bila sam odlična učenica. Imala sam petice iz svih predmeta. Neke sam predmete zaista voljela, ali biologija mi je bila prava muka. Gradivo mi nije bilo teško, ali izuzetno dosadno. Bila sam ambiciozna i nisam željela da mi ocjena iz biologije kvari uspjeh. No «padao mi je mrak na oči» svaki put kada je trebalo učiti biologiju. A onda sam se jednoga dana dosjetila kako da sama sebi pomognem. U to sam vrijeme uživala u čitanju špijunskih romana. Mogla sam čitati danima i noćima. Stoga sam sama sebi rekla: sada ćeš naučiti jedan dio lekcije pa onda možeš pročitati četiri stranice romana. Iako je to bilo protiv pravila efikasnog učenja koje govori da se učenje ne smije prekidati jer to smanjuje koncentraciju, moja je metoda funkcionirala odlično. Jedva sam čekala svoje četiri stranice romana tako da sam dijelove lekcije brzo pročitala, napravila bilješke i vratila se romanu. Iako bi bilo za očekivati da će mi za takvo učenje trebati više vremena, učila sam neočekivano brzo.
IONAKO ĆU DOBITI LOŠU OCJENU • Pazi što želiš, moglo bi se i ostvariti • Za optimiste je čaša napola puna; za pesimiste je napola prazna. Optimisti uglavnom očekuju da će im se u životu dogoditi nešto dobro, dok pesimisti uvijek očekuju najgore. Optimisti prave planove za akciju, postavljaju ciljeve koje žele ostvariti i usmjeravaju svoje misli na ono što trenutni rade. Suprotno tome, pesimisti su usmjereni na osjećaje napetosti i depresije koju doživljavaju i uopće ne razmišljaju što bi u danoj situaciji mogli učiniti. Istraživanja pokazuju da optimisti imaju bolji školski uspjeh, manje se ljute, manje u životu posežu za različitim drogama, duže žive, postižu bolji učinak na poslu i bolje se suočavaju sa stresom.
