Svjetska književnost

1. Svjetska književnost Književnost modernizma (esteticizam)

2. Modernizam - esteticizam • Od 1857.g. do, otprilike, 1910.g. – rani modernizam ili esteticizam kao povratak kulta forme i slike • Siguran je datum početka: 1857.g., vjesnik modernizma Charles Baudelaire i objavljivanje zbirke pjesama Cvjetovi zla (krik za slobodom, ali i ljepotom) • Kaotično razdoblje u koje svrstavamo i parnasovce i simboliste • Najava modernizma: Flaubert (MadameBovary), drame Ibsena i Strindberga

3. BenedettoCroce – djelo Estetika – umjetnost kao čisti odraz ljudske djelatnosti (očišćen od uma, vjere itd.) – za doživljaj i analizu prvenstvo ima intuicija, jedini način da se spozna individualni izraz • Više pravaca okupljenih pod stavom: umjetnost mora prvenstveno izražavati nesputanu ljepotu! • Uključuje i uočavanje dekadencije – zalaska moći zapadne kulture – novi smjer unutar modernizma, dekadentisti

4. Larpurlartizam • Jedina (a ne sam osnovna) funkcija umjetnosti je stvaranje ljepote (estetska uloga); umjetnost sama sebi svrhom, oslobođena okova konteksta i drugih znanosti, l’artpour l’art (umjetnost radi umjetnosti) • Kult ljepote i savršene forme koja bi najvjernije predočila navedene ideale • THEOPHILLE GAUTIER – francuski pjesnik – utemeljitelj larpurlartizma – sredina 19.st. – počeo kao romantizam, ogradio se od realizma – utjecao na parnasovce i simboliste

5. Parnasovci • Polazna ideja – larpurlartistički ideal umjetnosti koja služi samo ljepoti • Modifikacija: ljepotu ne smijemo pomutiti nikakvim izvanjskim elementima, čak ni vlastitim osjećajima; samo sklad boja i riječi – ‘hladna i objektivna ljepota’ • Objektivni glas taži savršen sklad kroz impersonalni izraz, uglavnom deskriptivnim tehnikama (precizni i detaljni opisi • Teme: pokušaj da se objektivno opiše određeni osjećaj, te često opis pejzaža • Predstavnici: de Lisle, Prudhome i de Heredia

6. LECONTE DE LISLE • Francuski pjesnik, krajem 19.st., angažiran kao socijaloutopist, uzor klasične teme, ali na novi način • Zbirke pjesama: Antičke poeme, Barbarske poeme • Cilj opisati ljepotu egzotičnih pejzaža – u središtu zanimanja je pjesnički jezik u strogoj formi SULLY PRUDHOMME • Francuski pjesnik, 19./20.st. – prvi dobitnik Nobelove nagrade 1901.g. • Znanstveni pristup poeziji – objektivan jezik za objektivnu ljepotu

7. JOSE MARIA DE HEREDIA • Rođen na Kubi, ali živio i objavljivao u Francuskoj; francuski pjesnik 19./20.st. • Skroman pjesnički opus, uglavnom soneti, s ciljem otkrivanja trajne ljepote prirode i ljudskosti

8. Simbolizam • Razdoblje krajem 19.st.: reakcija na pretjeranu osjećajnost romantizma i hladnu objektivnost parnasovaca • Preteča simbolista: Charles Baudelaire • Cilj: proniknuti u skrivene čiste ideje iza svijeta plošne pojavnosti, udružene s malograđanskom prijetvornosti • Sugestivne slike nabijene značenjem navodeći nas na potragu za ‘onime iza’ – simbol je veza između vidljivog i nadnaravnog/skrivenog • Agresivno i šokantno prema svojim suvremenicima, kulturi, navikama, stilu života

9. Francuski simbolizam CHARLES BAUDELAIRE • Francuski pjesnik, sredina 19.st. – smrt oca, strogi očuh, putovanje po Indiji, financijski krah, pisanje pod skrbnikom • Novi pojam ljepote – estetika ružnog • Razorna ironija i destrukcija svih vrijednosti, potpuno oslobađanje • Tragična razapetost između božanskog-sotonskog, ljepote ružnoće, uzvišenja-samouništenja

10. CVJETOVI ZLA – zbirka pjesama u šest dijelova, ujedno etape umjetničkog stvaranja: - Spleed i ideal – od umjetnosti i zanesenosti, do sloma i pada - Pariške slike – mračni prizori zapuštenih urbanih s - Vino – alkohol kao jedno od rješenja - Cvjetovi zla – prepuštanje zlu, grijehu i razvratu - Pobuna – sotonizam i pobuna protiv Boga - Smrt – jedino moguće konačno rješenje koje donosi nekakav mir

11. PAUL VERLAINE • Iz građanskog života prema boemštini i alkoholizmu – stihovi moraju biti skoro uglazbljeni (‘glazba prije svega’) – melankolični osjećaji, ljubav i uspomene kao glavne teme • Zbirke pjesama: Saturnijske poeme(ljubavna tematika) Romance bez riječi (glazbenost stiha) ARTUR RIMBAUD • Verlaineov mladi prijatelj – stvarao od svoje 16. do 20.g. – skroman, ali neobičan opus – utjecao na razvoj slob. Stiha kroz pjesme u prozi Sezona u paklu (lirska autobiog.) – pobuna protiv svakog oblika tradicije!

12. STEPHANE MALLARME • Neobično, živio urednim životom – pisao poeme, pjesničku prozu i pjesme – istražuje mogućnost jezika i novih oblika sugestije (hermetična proza) – takvim jezikom doprijeti do ‘čiste ideje’ u poeziji

13. Ruski simbolizam ALEKSANDAR ALEKSANDROVIĆ BLOK • Najznačajniji predstavnik ruskog simbolizma, početak 20.st. – nastavak poetike: pjesnički jezik + ideja + melidioznost stiha • Dvanaestorica – najpoznatija poema, simbolistički ideali, ali podređeni ideji/viziji revolucije – snaga poezije za društvene prevrate Ostali autori: ANDREJ BELI (poetska proza)

14. Simbolistička drama MAURICE MAETERLINCK • Belgijski dramski pisac, prva pol. 20.st., utjecao na mnoge generacije dramatičara tijekom 20.st. • PLAVA PTICA – poznata simbolistička drama – radnja: dvoje djece u utopijskom svijetu traže plavu pticu kao simbol sreće, shvaćaju da je sreća u samom traganju – poetična drama u šest činova i dvanaest slika – kontemplativne naravi PAUL CLAUDEL • Francuski pjesnik, dramatičar i diplomat – raznolike teme, šarolik opus – religiozno, mističko, egzotično – tema: položaj čovjeka i pokušaj razumijevanja njegove uloge u sv.

15. Lirska drama ANTUN PAVLOVIĆ ČEHOV • Ruski dramatičar, 19./20.st. – završio medicinu, liječnik – poznati dramatičar, ali i vrhunski novelist – pisanjem prehranjivao obitelj – trudi se razoriti realističke konvencije u prozi • Drame: TRI SESTRE – tri kćeri poznatog generala preseljene u provinciju iz Moskve pate od dosade i pomanjkanja kvalitetnih udvarača – zabava sa časnicima – Olga i Irina traže, Maša je u nesretnom braku – tri sestre pokušavaju razumjeti jedna drugu

16. GALEB UJAK VANJA VIŠNJIK • Lirska drama kao statična drama bez fabule – dezintegracija radnje – nema središnjih ‘jakih’ likova – nema teatralnosti i dramske napetosti – sve u dijalogu i razmjeni osjećaja hipersenzibilnih likova • NOVELE – vrhunska ostvarenja kratke forme – kratkoća i jezgrovitost su ideali – sažet, ali lirski izraz – tema: otuđeni pojedinci koje uništavaju vlastite opsjednutosti nevažnim pojedinostima

17. Dekadentisti • Izdvojena skupina unutar simbolizma, mladi autori koji su pisali oko 1870.-ih • Teme: pesimizam, beznađe, tjeskoba – nezadovoljni svijetom u kojem žive, kriza modernog čovjeka i njegove civilizacije • Predstavnik JulesLaforgue, okupljeni oko časopisa Dekadent

18. Proza ranog modernizma • Naznake modernističkog romana već kod Dostojevskog; roman-ideja u kojem slabi fabula • Karakteristike: defabulativnost asocijativna kompozicija psihologizacija esejizacija novi postupci (unutarnji monolog, struja svijesti) nepouzdani subjektivni pripovjedač

19. JOSEPH CONRAD • Britanski pisac poljskog porijekla, početak 20.st. – progonstvo, uhićenje zbog poljskog ustanka protiv Rusije i onda putovanja • Dorađen stil, ispitivanje mogućnosti jezika u prozi – kroz likove moreplovaca ili avanturista, kroz prividno pustolovni roman, govori o otuđenom čovjeku • SRCE TAME – kritika (anti)kolonijalne politike i krize civilizacije kroz putovanje, prema autobio.elementima, rijekom Kongo – pripovjedač Marlow traži nestalog istraživača Kurtza i prodire u srce divljine koja je ‘pojela’ čovjeka i lj.vrijednosti

20. RAINER MARIA RILKE • Austrijski pjesnik i prozaist rođen u Pragu, 19./20.st. – osjetljive naravi u nesuđenoj vojničkoj karijeri – umire od leukemije u Švicarskoj • Poznat po pjesničkim zbirkama pod utjecajem simbolizma • Najpoznatije djelo roman Zapisi MalteaLauridsaBriggea – poetski izraz, stilizirana proza – poluautobiografski tekst, najava egzistencijalizma – bez fabule – dnevnički zapisi, refleksije o identitetu, smrti, smislu života, otuđenosti u vrijeme ‘napretka’

21. MARCEL PROUST • Francuski romanopisac, početak 20.st. – ugledni znanstvenik (patologija i epidemologija) – boležljivo dijete s astmom iz kat.-židovske obitelji - • U TRAGANJU ZA IZGUBLJENIM VREMENOM – pisao zadnjih deset godina života utrkujući se s bolešću i smrću – više od 3 000 stranica poetskog rukopisa u kojem je središnja tema vrijeme – istinski doživljaj oblikuje se tek naknadno, ‘vraćanjem’ – forma esejiziranih memoara – pisano 1920.-ih, tematizira franc.društvo 40 god prije rata i osobne uspomene

22. Dijelovi romana: Putovanje k Swannu U sjeni procvalih djevojaka Vojvotkinja de Guermantes Sodoma i gomora Zatočenica Bjegunica Pronađeno vrijeme • Društvena zapažanja – kulturno-pov. opservacije – psihološki komentari – estetske digresije – filozofski ulomci (čovjek, vrijeme) ---- vrste ukomponiranih tekstova