270 likes | 438 Views
Kako male zemlje na zapadnom Balkanu mogu da nastave da ostvaruju ekonomski rast ?. Sanjay Kathuria Glavni ekonomist Region Evrope i srednje Azije , Svjetska banka juli 2008 . godine. Pregled prezentacije. Imperativ rasta vođenog izvozom
E N D
Kako male zemlje na zapadnom Balkanu mogu da nastave da ostvaruju ekonomski rast? Sanjay Kathuria Glavni ekonomist Region Evrope i srednje Azije, Svjetska banka juli 2008. godine
Pregled prezentacije • Imperativ rasta vođenog izvozom • Međutim, i izvoz i rast zahtijevaju znanje i vještine • Zbog toga su direktne strane investicije važne – kao i vještine • Šta će privući direktne strane investicije? • Poruke • Regionalna integracija • Ponovno određivanje stepena prioriteta određenih elemenata investicijske klime u zemlji
Međutim, rast nije jednako dobar kao u drugim regionima (prosjek za period 2000-2006.)
A postoje i bojazni vezane za održivost • Rast produktivnosti je teže postići • Erozija povoljnih trgovinskih aranžmana • Faktor Kine: zamka srednjeg nivoa dohotka • Deficiti tekućih računa (spoljnotrgovinski deficiti): pitanje stabilnosti, izvoz je ključan • Međutim, nivoi izvoza su daleko ispod potencijala i potreba
Izvoz je takođe od ključne važnosti za rast • Male zemlje moraju da više trguju, ali imaju i veće koristi od trgovanja • U stvari, rast mora biti vođen izvozom • Integracija u EU zahtijeva povećan stepen izvoza • Prema tome, izvoz je od ključne važnosti i za makroekonomsku stabilnost i za rast • Međutim, izvozni rezultati su u velikoj većini slučajeva razočaravajući...
Razočaravajući izvozni rezultati • Slabi izvozni rezultati • Izvoz baziran na niskom nivou znanja i vještina • Međutim, nivo plata nije u skladu sa takvim modelima izvoza • Uz to, ne predstavlja važan dio lanaca snabdijevanja koje vode proizvođači • Prema tome, postoje bojazni vezane za održivost izvoza
BCR u odnosu na Balkan: Izvoz/BDP 50.0 45.0 40.0 35.0 30.0 25.0 serija 1 20.0 15.0 10.0 5.0 0.0 1 2 Slabi izvozni rezultati
Plate predstavljaju razlog za zabrinutost • Možda ne izgledaju visoke u prosjeku u odnosu na većinu zemalja EU8 i Evrope • BiH ima više plate; Albanija ima niske; podaci za ostale zemlje variraju u zavisnosti od izvora • Čak i u Albaniji i Bugarskoj plate su visoke u odnosu na plate u Kini, Indiji i Bangladešu (pa je zato izvoz ugrožen) • Smanjivanje poreskog dijela radi povećavanja stepena konkurentnosti izvoza može da pomogne (BJRM počinje) • Međutim, u srednjoročnom periodu, jedini način za izlazak iz te situacije je unapređivanje produktivnosti
Stepen učešća u mrežama proizvođača je nizak Promjene u toku perioda od 1996. do 2005. godine (procenat proizvoda koji su izvezeni u obliku dijelova i komponenti): • Jugoistočna Evropa -- 6% do 11% • EU8-- 14% do 19% • Slovačka -- 13% do 21% Sa izuzetkom Rumunije i Hrvatske (u mnogo manjoj mjeri), jugoistočna Evropa nije dio dinamičkog lanca proizvodnje i snabdijevanja
Direktne strane investicije su važne za izvoz i rast • Ukupni nivo direktnih stranih investicija per capita je veoma nizak: Albanija 603, BiH 676, Srbija 1119, dok se ističe Hrvatskasa 4577 aura per capita. U zemljama EU8 nivo je barem 3-4 puta viši. • Direktne strane investicije su od ključne važnosti za tehnologiju i izvoz • Međutim, zahtijevaju domaća znanja i vještine i motivaciju za apsorbovanje tehnologije
Međutim, šta se može uraditi u vezi sa direktnim stranim investicijama? • Zemlje su male. • Zašto ne investirati u Slovačku i Hrvatsku, Rumuniju i Bugarsku? • Ukupni nivo direktnih stranih investicija (2005. godine) • Zapadni Balkan (osim Hrvatske, 17 miliona stanovnika) 11 milijardi USD • Hrvatska (4,5 miliona stanovnika) 12,5 milijardi USD • Slovačka (5,4 miliona stanovnika) 15,3 milijardi USD
Kontekst programa politika • Male zemlje • Nisu iskorištene prilike koje donosi otvorenost i rast vođen izvozom • Rezultati vezani za direktne strane investicije: ukupni nivo i modeli • U formiranju vještina postoje velika nepokrivena područja • Zemlje nisu dovoljno integrisane da bi funkcionisale kao jedno jedinstveno tržište • Prema tome, ukupna uspješnost izvoza nije iznenađujuća • Kako se izvući iz “zamke srednjeg nivoa dohotka”?
Dublja integracija u jugoistočnoj Evropi – roba i usluge • Smanjivanje stepena segmentiranosti tržišta • Veliki korak naprijed: Sporazum CEFTA iz 2006. godine • Međutim, dugačak put je pred nama: • Smanjivanje prepreka na granicama; • Pravila o porijeklu u skladu sa sporazumom CEFTA; • Regionalna saradnja u sektoru usluga. • Stope EU MFN će dovesti do smanjivanja stepena skretanja trgovine • Koristi: više konkurencije u snabdijevanju robom i uslugama, viši stepen direktnih stranih investicija (jedinstveno tržište) i među-regionalni lanci snabdijevanja
Dublja integracija u jugoistočnoj Evropi – radna snaga • Zahtijevaće sporazum o kretanju kvalifikovane radne snage • Može se za početak izvršiti bilateralno • Međusobno priznavanje profesionalnih kvalifikacija i obrazovnih institucija • Aranžmani za privremeni rad • Programi za povratak emigranata mogu pomoći pri formiranju vještina • Saradnja u obrazovanju - socijalizacija
Formiranje ljudskog kapitala predstavlja centralni dio ekonomske strategije • Rješenje za relativno visoke plate: • Unapređenje produktivnosti • Smanjivanje poreskog opterećenja vezanog za rad • Ljudski kapital zahtijeva velike promjene u pravom smjeru u regionu: odlaganje pri formiranju; slabi ishodi obrazovanja; omogućavanje prelaska na izvoz koji u većoj mjeri intenzivno koristi vještine i privlačenje direktnih stranih investicija; ograničenje vještina u rezultatima istraživanja BEEPS 2005. godine
Telekomunikacije: Visoki troškovi demotivišu integraciju i smanjuju potencijalne koristi • Studija 18 zemlja regiona ECA (2007. godine): u okviru infrastrukture, najveći doprinos produktivnosti dolazi iz boljeg kvaliteta telekoma • Primjena telekoma je univerzalna • Potencijalne koristi bolje konektivnosti i smanjenih troškova su veoma visoke: uključujući dublju integraciju i lance snabdijevanja unutar regiona SEE; omogućavanje manjih firmama da prevaziđu ograničenja koja nameće veličina; te za opštu produktivnost
Energetika: može biti obavezujuće ograničenje za rast • Širom svijeta, nedostatak električne energije može predstavljati ograničenje za rast koje se teško prevazilazi: Indija, Bangladeš • Električna energija ne predstavlja veliki problem prema nalazima ankete BEEPS iz 2005. godine, osim u Albaniji (problem za 57% firmi). • BJR Makedonija sada prolazi kroz procese prilagođavanja • Rješavanje regionalnih nedostataka električne energije unaprijed, prije nego što se pojave: regionalno tržište predstavlja optimalno rješenje i pomoći će pri smanjivanju neujednačenosti u snabdijevanju, kao i potražnji
Sažetak: Politike za privlačenje direktnih stranih investicija, povećavanje obima izvoza i pozicioniranje za budući rast • Direktne strane investicije: veličina domaćeg tržišta, ljudski resursi, te elementi infrastrukture • Nekim oblastima se ne poklanja odgovarajuća pažnja u sklopu politika • Dublja integracija i smanjivanje prepreka u toj oblasti • Formiranje ljudskog kapital; obrazovanje, povratak emigranata, regionalno tržište za kvalifikovanu radnu snagu (i smanjivanje poreskog opterećenja) • Energetika: regionalno tržište • Telekomi: konkurencija, regulatorni kapaciteti
Program za borbu protiv siromaštva • Veza između rast i siromaštva: demonstrirana širom svijeta. Smanjivanje siromaštva u regionu zahtijeva kontinualan ekonomski rast. • Imajući u vidu veoma velike procente siromašnih koji imaju zaposlenje u zemljama Balkana (npr. 61% siromašnih u Albaniji, 46% u BJRM), produktivnost radnih mjesta je od ključne važnosti • Program za formiranje ljudskog kapitala ovdje je dat okvirno: ključni uslov za zadržavanje postignutih nivoa izvoza i rasta
Promjene državnih / regionalnih politika • Razmatranje prioriteta politika neophodno je na nivou pojedinih zemalja, praćeno akcijama • Dublja integracija, za robe i usluge na regionalnom nivou • Iste poruke u drugim zemljama regiona, uključujući u vezi sa regionalnom integracijom • Regionalna integracija zahtijeva koordinirane aktivnosti zemalja i liderstvo u CEFTA-i, na primjer
Preporuke iz izvještaja i BiH • Nivo izvoza u BiH je niži od prosjeka za region, a trgovinski disbalansi su veoma visoki • Sporazumi SAA i CEFTA predstavljaju prilike za rast obima izvoza, ali su za potpuno iskorištavanje novih prilika i mogućnosti neophodne strukturne reforme i reforme poslovnog okruženja:
Reformski prioriteti za BiH, kako bi podstakla rast obima izvoza • Jačanje konkurentnosti radne snage: • Smanjivanje doprinosa za socijalno osiguranje (FBiH posebno), zamrzavanje rasta plata u javnog sektoru, investiranje u ljudski kapital (unapređivanje efikasnosti potrošnje na obrazovanje) • Smanjivanje regulatornog opterećenja za poslovanje: • Omogućavanje pokretanja i prekidanja poslovanja, smanjivanje troškova poštivanja regulatornog okvira • Restruktuiranje javne potrošnje i povećavanje stepena njene efikasnosti: • Povećavanje nivoa i efikasnosti javnih investicija, povećavanje stepena efikasnosti potrošnje n obrazovanje, bolje usmjeravanje socijalne pomoći