350 likes | 490 Views
Trendovi primjene tehnologija u knjižnicama. Jadranka Stojanovski Sveučilište u Zadru Institut Ruđer Bošković. http://www.youtube.com/watch?v=W3ZHPJT2Kp4. preispitivanje uloge i značaja knjižnica i knjižničarstva promišljanje/napuštanje starih koncepata
E N D
Trendovi primjene tehnologija u knjižnicama Jadranka Stojanovski Sveučilište u Zadru Institut Ruđer Bošković
preispitivanje uloge i značaja knjižnica i knjižničarstva • promišljanje/napuštanje starih koncepata • približavanje potrebama korisnika (znamo li uopće što su potrebe ili samo mislimo da znamo?) • katalozi • “razvoj usluga” – kakvih usluga?!
Preduvjeti • sve snažnija računala • sve brže mreže • sve jeftiniji mediji za pohranu • sve kvalitetnija grafička sučelja • sve veći broj open source alata za najrazličitije namjene • sve intenzivnija komunikacija
Još nedavno... • pristup sa svih lokacija na kojima se korisnik može zateći • sve više izvora na raspolaganju • knjižničar kao posrednik u pristupu informacijama (?) ili knjižničar koji slijedi korisnika i njegove potrebe prateći ga trenutno aktualnim uslugama • složeni informacijski prostor koji se stalno mijenja
Dodajmo još k tome... • stručnost u području znanstvene publicistike i znanstvene komunikacije općenito • institucijski repozitoriji (pohrana svih vrsta digitalne građe) • oživljavanje skrivenih zbirki • nužna integracija knjižnica u nastavne procese, istraživačke procese... • restrukturiranje prostora (knjižničari, zbirke/police, korisnici – tko ima prednost?) • suradnja, partnerstvo
Nova vrsta prostora... • fizički prostor vs. virtualni (web) prostor • u fizičkom prostoru nastojimo privući korisnika, u virtualnom trebamo ići tamo gdje je korisnik
Gdje korisnici počinju potragu za informacijom? • (2005) College Students’ Perceptions of Libraries and Information Resources: • izvještaj članovima OCLC-a: • http://www.oclc.org/reports/perceptionscollege.htm • 98% pretraživači web prostora (Google) • 2% katalozi knjižnica • zašto?
Korisnik se mijenja • pronalazi sve više relevantnih informacija izvan knjižnica • nakon što pronađe, želi to odmah imati • želi informaciju putem svojih uređaja koje nosi sa sobom (npr. mobitela) • oslanja se sve više na netradicionalne informacijske izvore • -> prihvatiti korisnika kakav jest, ne kakav bi mi željeli da bude
A naše zbirke? • trebaju li se sastojati isključivo od tiskanog materijala? • trebamo li uključiti licencirane časopise, knjige i dr., ostale materijale u digitalnom obliku, arhivsku građu...? • trebamo li uključiti podatke, slike, zvuk, video, multimediju, različite objekte i dr.?
Online catalogs: what users and librarians want http://www.oclc.org/us/en/reports/onlinecatalogs/default.htm
Online katalozi • nekad samo naši • ključna uloga metapodataka za kvalitetu i razinu interoperabilnosti • danas se cijeni uključenost u što brojnije kataloge, baze podataka i repozitorije • maksimalna otvorenost • različite sheme, protokoli • mogućnost lagane konverzije
Metapodaci • knjižničari: katalogizacija, indeksiranje, normativne datoteke... • autori/korisnici: institucijski repozitoriji, portali (arxive, crosbi), tag-iranje i dr. • rudareni: analize teksta, WorldCat • proizvedeni algoritmima, ponovno koristeni, prikupljeni (harvested)
Metapodaci • FRBR • puni MARC zapis, bolji nego Dublin Core ili MODS... • kontrolirani rječnici i ontologije • “tagiranje”
Sučelja • moraju biti brza • što više vizualnih informacija (naslovnice...) • omogućiti korisniku postupno sužavanje pretraživanja • pregledavanje pomoću faceta • intuitivna navigacija • ocijenjivanje i redanje (rating and ranking)
Trendovi... • “googoliki” ili “amazonoliki” alati • knjižnični katalog nije početak i kraj • ILS nije važan i dobar je ukoliko omogućuje stvaranje kvalitetnog zapisa, laganu integraciju iz drugih servisa i dovoljnu razinu interoperabilnosti (Mango, Aleph, Koha, Evergreen, Fedora...) • integrirati što više sadržaja (Google Books...) • mijenjati i dodavati sučelja • integrirati katalog u što više drugih kataloga, baza podataka i repozitorija povećavajući vidljivost i mogućnost pristupa • društvene mreže (Facebook, Twitter, MySpace, SecondLife...) njihovo veliko korištenje omogućavaju lakši pristup knjižnicama i uslugama koje nude
Za kraj • naši korisnici dobivaju puno manje nego što očekuju • Google i druga popularna web odredišta postavljaju visoke kriterije • čim prije ponuditi svoje zbirke i svoje usluge na način primjeren korisniku • okolina u kojoj djelujemo ubrzano se razvija, a gdje smo mi u tome?