RAČUNALO I TV = SREDSTVA INTELEKTUALNOG I EMOCIONALNOG RASTA, A NE IZOLACIJE (?)

1. RAČUNALO I TV = SREDSTVA INTELEKTUALNOG I EMOCIONALNOG RASTA, A NE IZOLACIJE (?) Stručno vijeće knjižničara Zadarske županije Elvira Katić Zadar, 26. listopada 2007.

2. Kako prepoznati opasnosti Interneta (vodič za škole i roditelje) / Parry Aftab, Neretva, Zagreb 2003. • Naše dijete, videoigre, Internet i televizija / Nessia Laniado; Gianfilippo Pietra, Studio Tim, Rijeka 2005.

3. Svako drugo dijete (do 10 godina) koristi računalo, a svako šesto surfa Internetom • 3 od 5 mladih do 20 godina koristi računalo u različite svrhe • 94 % studenata ovisno je o računalu (2006.) • U najvećem broju (56,4%) računalo služi za igru, a svaki ga treći učenik koristi i u učenju

4. Djeca u razvijenim zemljama 6,32 sata dnevno provode pred “nekakvim” ekranom (TV, DVD-i, elektronička pošta, chat, videoigre, školske aktivnosti …) • S druge strane 80 % roditelja se tome protive (Roditelji su nemoćni (?) – npr. TV se uključuje buđenjem, već u 6.30 sati, sveprisutna je, lako rukovanje, pomaže da se opustimo …)

5. Posljedice do kojih se dolazi prekomjernim gledanjem TV: 1. stvara izmišljeni svijet 2. izaziva lažna sjećanja 3. uzrokuje probleme s pažnjom i koncentracijom 4. izaziva ravnodušnost 5. uči nasilju

6. Pravilo “5 nikada” • Nikada ne gledati TV rano ujutro • Nikada ne gledati TV nakon sata za odlazak na spavanje • Nikada ne gledati TV tijekom obroka • Nikada ne gledati TV u svojoj sobi • Nikada ne kazniti dijete zabranom gledanja TV

7. Prvi susret djece sa svijetom računala su videigre. One: - potiču misaone procese - potiču asocijativno mišljenje - podupiru intuiciju i hipotetičko mišljenje - pospješuju koordinaciju pokreta - predstavljaju nepristrane učitelje opremljene neiscrpnom strpljivošću - oslobađaju emocije - mogu biti korisna pomagala u učenju - nude trenutačnu nagradu

8. U samo nekoliko godina 30 % (1995.), 80 % (1998.) koriste se računala s priključkom na Internet (slanje i primanje poruka, surfanje mrežom, razgovaranje ili chatanje s drugim ljudima • Djeca moraju biti informatički pismena da bi se mogla zaposliti, uspjeti … • Internet nije više stvar izbora – ključan je za budućnost

9. Pitanje roditeljima, pedagozima, … : • Da li je istina da su računalo, videoigre i TV sredstva masovnog zaglupljivanja ili pak predstavljaju sredstva kulturne revolucije (koja se može usporediti s izumom tiskarskog stoja?) • Hoćemo li probleme riješiti ograničavanjem vremena što ga djeca (učenici) provode ispred ekrana?

10. Zadaće: • Razumjeti kako računalo i TV mogu utjecati na djetetovu svijest (suradnja škole i roditelja; stručnih suradnika i šire društvene zajednice). • Upoznati, kako njihove opasnosti, tako i prednosti. • Postići da računalo i TV postanu sredstva intelektualnog i emocionalnog rasta, a ne izolacije. • Naučiti razlikovati ponuđene sadržaje i predložiti djetetu samo kvalitetne.

11. Internet je izvanredno sredstvo koje nam omogućuje komunikaciju, edukaciju i zabavu – u isto vrijeme. • Internet je najveća knjižnica podataka kojom čovječanstvo raspolaže. • Internet je vrlo koristan pri pisanju domaćih zadaća ili pripremi školskih projekata. Sjajan je medij koji djeci omogućuje da upoznaju druge ljude i kulture. • Istodobno – Internet predstavlja najjeftijniji način putovanja po cijelome svijetu.

12. Internet je najmoćniji obrazovni i komunikacijski medij u povijesti svijeta. • Internet je i sjajno okruženje u kojemu djeca – učenici mogu podijeliti svoju stvaralačku energiju s drugima. Mogu pisati, izvještavati o raznim temama, crtati i pokazivati svoj umjetnički rad ili skladbu milijunima ljudi širom svijeta. • Internet je također i najveća improvizirana govornica na svijetu.

13. Internet je “zemlja” beskonačnih čudaka i jedinstvenih edukacijskih mogućnosti (Parry Aftab)

14. Internet je zajednica koja ima svoje dobre i loše članove, svoja sigurna i opasna mjesta. (Omjer dobrih i loših ne razlikuje se od tog omjera u stvarnom svijetu.) • Naša najveća zadaća je naučiti dijete gdje se kriju opasnosti i kako ih izbjeći … ne smijemo zaboraviti da je najveći rizik koji prijeti našoj djeci mogućnost da budu prikraćena za uporabu ovog nužnog medija.

15. Postoje opasnosti u virtualnom svijetu – one se ne mogu izbjeći ako nismo svjesni da postoje • 90 % izvanredno, poučno, stvaralački poticajno, a 10 % smeće (tih 10 % bilježi veći promet i zanimanje) • Krivnja nije na Internetu već na ljudima koji ga zlorabe.

16. Najuspješnije oružje na raspolaganju u ovim našim tehno-vremenima jesu: informacija, edukacija i kritičko razmišljanje. Dvije vrste rizika • jedna koja prijeti osjećajima naše djece, njihovu emocionalnom zdravlju i intelektualnom razvitku, a druga vrsta ugrožava njihovu tjelesnu dobrobit i sigurnost

17. Školska knjižnica je informacijsko i informatičko središte škole Zadaće školskog knjižničara - učenicima pružiti pravu informaciju i edukaciju koja ih dovodi do kritičkog mišljenja

18. Kontrolirati aktivnost djece kada surfaju Internetom s računala u knjižnici (ekran okrenut knjižničaru) • Uočiti opasne i neželjene poruke, prijevare i neprimjerene “virtualne pričaonice” i upozoriti ih na njih • Neprimjerene informacije (pornografija, materijali koji potiču na mržnju, nesnošljivost, krvavi, nasilni prizori, lažne uzbune, preuveličane vijesti …)

19. Naučiti ih prepoznati i izbjeći skrivene opasnosti Interneta • - mogu kupovati proizvode – za njih opasne • - mogu ih vrebati ljudi (djeca) koji prostače • Popunjavanjem obrazaca objaviti važne ili osobne podatke • Mogu postati žrtve grabežljivaca koji će ih nagovoriti na susret

20. Postaviti pravila ponašanja na Internetu koja će odgovarati i vama i učenicima (Problemi Interneta u školi: Web stranice škola; Osobni podaci; Tuđe autorstvo …) • Svladati ozbiljne teškoće, osobito kada se pojave krivnjom učenika (virusi i sl.) • Provjeriti primjerenost internetskog sadržaja uz pomoć filtra, sustava označenih stranica i ostalih tehnologija

21. Odgovorni knjižničar, a ne paranoični očajnik • Naučiti ih razlikovati dosadno ili uvredljivo od opasnog ili čak protuzakonitog • (Kada je riječ o rizicima – smisao za stvarnost) • Ne nanose informacije zlo djeci već ljudi Put do zrelosti i emocionalne stabilnosti!

22. KNJIŽNIČARI su stručnjaci za procjenu vjerodostojnosti izvora informacija. Oni to čine svakodnevno kako bi mogli izabrati i preporučiti određene izvore podataka ili dodatnu literaturu. - Pomažu djeci da prilikom procjene nekog izvora podataka upotrijebe zdrav razum i znanje - Pomažu im izgraditi vještine potrebne za obradu podataka - Postavljaju temelje intelektualne radoznalosti i buduće intelektualne zrelosti

23. CILJEVI: 1. Djecu naučiti da postanu razboriti potrošači informacija! 2. Jesu li informacije svježe? 3. Iz više izvora (vjerodostojnost)? 4. Jesu li uravnotežene i dosljedne? 5. Kamo vode poveznici (jesu li oni ažurni itd.)

24. Svaka bi škola trebala vlastiti pravilnik o dopuštenoj upotrebi interneta, odnosno popis uvjeta pod kojima se učenici mogu služiti internetom • Mrežni bonton • Poučiti djecu pravilima lijepog ponašanja u virtualnom svijetu • “Ugovor” o sigurnom surfanju

25. www.ajkids.com • www.dig.com • www.yohooligans.com • http://image.altavista.com/cgi-bin/globalff

26. Američka udruga knjižnica • http://www.ala.org/alsc/children-links.html • http://www.ala.org.parentspage/greatsites • http://www.fleetkids.com (didaktički alat za poticaj učenicima)

27. 1. PORUKA - RODITELJIMA Neka vas ne bude strah Interneta. Riječ je o iznimno korisnom alatu i ne možemo ga jednostavno odbaciti samo zato jer je nov i jer nas ponekad zbunjuje. Internet može biti izvanredan medij koji će vas zbližiti s djetetom i omogućiti vam da zajedno uživate u stvarima koje vas zanimaju.

28. Budite otvoreni sa svojom djecom i uključite se u njihove aktivnosti. Prije svega, naučite sve što možete o sigurnosti na Internetu, o zaštiti djeteta na Interenetu te o svim mogućnostima koje Internet nudi. Recite svojoj djeci da vam se mogu bez straha obratiti u slučaju bilo kakvog problema.

29. 2. PORUKA - TINEJDŽERIMA Iako je Internet sjajno mjesto na upoznavanje novih ljudi, istraživanje podataka i ćaskanje s prijateljima, postoje i neke opasnosti. Nemoj ih ignorirati. Ponašaj se razborito. Iako možda misliš da se tebi ne može dogoditi ništa loše, vjeruje da nisi u pravu. Budi otvoren prema svojim roditeljima kada je riječ o tvojoj aktivnosti na Internetu.

30. Ne isključuj iz svojega života stvarne ljude da bi napravio mjesta za one iz virtualnog svijeta. Ne troši svoje vrijeme na Internet. Iziđi van i uživaj u životu izvan prividnog svijeta Interneta.

31. 3. PORUKA - DJECI Iako je sjajno časkati s ljudima u zaštićenim dječjim pričaonicama, nađi vremena za druženje s prijateljima iz stvarnog života. Škola, obitelj i prijatelji moraju imati prednost pred Internetom. Uvijek reci roditeljima što činiš na Internetu. Dopusti im da sjednu uz tebe i objasni im ono što ne znaju. Kada sjednu uz tebe, ne ljuti se na njih. Znaj da im je stalo do tebe i da ne žele da te netko ili nešto povrijedi.

32. Imaj na umu da ljudi na Internetu ne govore uvijek istinu. Ne govori mnogo o sebi! Ako ti se na Internetu ikada dogodi nešto loše, povjeri se roditeljima ili nekome u koga imaš povjerenja. Ne zaboravi da krivnja nije na tebi.