180 likes | 290 Views
XI stručni sastanak Kečo Amela Novembar 2011. Dnevni red. Novosti iz porodične medicine – 15 min Predavanje sponzora – 15 min Skupština Podružnice za Kanton Sarajevo. Nuspojave lijekova razlozi su velikog broja hospitalizacija kod starih osoba.
E N D
XI stručni sastanak Kečo Amela Novembar 2011
Dnevni red • Novosti iz porodične medicine – 15 min • Predavanje sponzora – 15 min • Skupština Podružnice za Kanton Sarajevo
Nuspojave lijekova razlozi su velikog broja hospitalizacija kod starih osoba Određeni lijekovi svojim nus-pojavama dovode do hitne hospitalizacije kod starih • Istraživanje provedeno za period 2007–2009 godine na reprezentativnom uzorku od 58 bolnica i 100,000 hitnih hospitalizacija u USA koje su uzrokovane upotrebom lijekova (1.5% od svih hitnih hospitalizacija su starije osobe preko 65 godina). • Skoro polovina (48%) hitnih hospitalizacija starih je kod onih preko 80 godina. Published inJournal Watch Hospital MedicineNovember 23, 2011
Četiri su lijeka su bila razlog za više od 2/3 hitnih hospitalizacija : varfarin (33%), insulini (14%), oralni antikoagulanti (13%) i oralni hipoglikemici (11%). • Na varfarinom izazvana krvarenja otpada oko 21.000 hitnih hospitalizacija godišnje. • Zanimljivo, lijekovi određen kaovisokog rizika i potencijalno neprikladani lijekovi (Healthcare Effectiveness Data and Information Set [HEDIS] high-risk medications or Beers-criteria potentially inappropriate) rijetko uzrokuje hitne hospitalizacije (1,2% i 6,6%,) među starijim bolesnika Published inJournal Watch Hospital MedicineNovember 23, 2011 N Engl J Med 2011 Nov 24; 365:2002. (http://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMsa1103053
Statini nakon moždanog udara i TIA-e: Više dokaza o benefitu • Substudija SPARCL istraživanja indicira da pacijenti sa moždanim udarom i TIA-om imaju benefit od upotrebe statina bez obzira da li imaju dijabetes. • Studija Prevencija moždanog udara sa agresivnom redukcijom nivoa holesterola (The Stroke Prevention by Aggressive Reduction in Cholesterol Levels (SPARCL) pokazala je da terapija statinima smanjuje incidencu ponovnog moždanog udara i kardiovaskulanog morbiditeta kod pacijenata bez poznate koronarne vaskularne bolesti ili drugih indikacija za upotrebu statina.
SPARCL studija • U studiji su istraživači, da bi utvrdili da li postoji ili ne benefit kod pacijenta sa dijabetesom od upotrebe statina, sa već postojećim moždanim udarom ili TIA-om, odredili su subgrupe sa ili bez dijabetesa tipa 2. • SPARCL studija je uključila u istraživanje pacijente: • sa moždanim udarom i TIA-om od 1 do 6 mjeseci prije randomizacije • One na na atorvastatinu ili placebu • kao i vrijednosti kolesterola LDL od 100 do 190 mg / dl.
SPARCL studija • Među pacijentima sa dijabetesom, oni koji primaju 80 mg atorvastatina dnevno, imala 12,9% rizika za ishemični moždani udar tokom gotovo 5 godina, u usporedbi s 19,6% među onima na placebu. • Za pacijente bez dijabetesa, rizik za ishemijski moždani udar bio je na atorvastatinu 8,6%, ana placebu 9,9% • Stope od koronarne događaja značajno su smanjeni za atorvastatin u obje skupine, sa i onih bez dijabetesa.
Ovi rezultati podupiru American Heart Association guidelines koji preporučuju terapiju statinima kod svih sa istorijom moždanog udara ili TIA-e, aterosklerozom ili ako je LDL >100 mg/dL. • Poseban benefit od korištenja statina je kod pacijenata sa dijabetesom koji inače imaju povećan rizik za recidiv moždanog udara • Ova studija je i dala podatke relativne sigurnosti upotrebe statina kod ovih pacijenata Published in Journal Watch Neurology November 22, 2011
FDA je odobrila lijek za insomniju • U.S. Food and Drug Administration FDA je odobrila Intermezzo (zolpidem tartrate sublingualne tablete) neophodne za tretman insomije karakterizirane sa buđenjem usred noći i poteškoćama ponovnog usnivanja. • Ovo je prvi put da je FDA odobrila lijek za ovo stanje Intermezzo bi se trebao primjenjivati samo u slučajevima kada osoba spava najmanje 4 sata , s tim da se alkohol i drugi lijekovi ne smiju uzimati istovremeno sa ovim lijekom.
Nesanica je često stanje u kojem osoba ima poteškoća da usni ili ostane u snu. To može u rasponu od blage do teške, ovisno o tome koliko često se događa i koliko dugo. • Nesanica može uzrokovati prekomjerne dnevne pospanosti i nedostatka energije. Može dovesti do anksioznosti , depresije ili iritabilnosti. • Osobe sa nesanicom može imati problema da se fokusira na zadatke, da održi pažnju uči ili da pamti.
Zolpidem tartrate je prvo bio odobren u USA 1992 kao lijek Ambien. • Intermezzo je manja doza zolpidema preporučena i max doza je 1.75 mg za žene i 3.5 mg za muškarce 1 x na noć. • Ove manje doze lijeka za nesanicu su mnogo sigurnije i manji je rizik od visokih koncentracija lijeka u krvi i posljedičnog uticaja na psihomotorne sposobnosti nakon buđenja
Intermezzo je ispitan u 2 kliničke studije na više od 370 pacijenata. • U studiji kod pacijenata koji su uzimali Intermezzo imali su kraće vrijeme za ponovno usnivanje u poređenju sa onima koji su uzimali palacebo. • Najčešće prijavljene nuspojave u kliničkim ispitivanjima su glavobolja, mučnina i umor • Svakako da se to pogoršava ako se istovremeno uzima alkohol ili drugi lijekovi za nesanicu. • FDA approves first insomnia drug for middle-of-the-night waking followed by difficulty returning to sleep FDA NEWS RELEASE: Nov. 23, 2011
Prehipertenzija i rizik za nastanak moždanog udara • Prehipertenzija , naročito više vrijednosti su povezane sa povećanom incidencom moždanog udara. • Da bi ocjenili da li je tzv. prehipertenzija je povezana sa incidencom moždanog udara , istraživači su proveli meta-analizi prospektivnih kohortnih studija. • Analiza je obuhvatila 518.520 sudionika iz 12 studija iz SAD-a, Kine, Japana i Indije.
Prehipertenzija je definiranana kada je sistolni krvni pritisak od 120-139 mm Hg ili dijastolni 80-89 mm Hg. • U sedam studija, prehipertenzija dodatno je podijeljena na skupinu sa niskim (120 - 129 mm Hg sistolički ili 80-84 mm Hg dijastolički) i visoki rasponom (130 - 139 mm Hg sistolički ili 85-89 mmHg dijastolički).
Analiza je pokazala da je prehipertenzija povezana sa signifikantnim povećanjem rizika za moždani (relativni rizik, 1,55), naročito kod viših vrijednosti prehipertenzije (RR, 1,79). • Niže vrijednosti prehipertenzije nisu signifikantno povezane sa povećanjem rizika za udar.
Hipertenzija je jedan od značajnih riziko faktora za moždani udar (Lancet Neurol 2002; 1:149). • Blaga, umjerena i teška hipertenzija sve su povezane sa rizikom od moždanog udara, • a najviši relativni rizik za moždani udar je među onima s najvišim krvni pritiskom , • Dok je najveći apsolutni broj udara je kod onih s blagim ili “visokonormalnim krvnim pritiska koja uključuje i prehipertenziju
Međutim, hoće li snižavanje krvnog pritiska u rasponu prehipertenzije smanjiti rizik moždanog udara i dalje je neizvjestan, ova hipoteza zaslužuje dodatna efektivna, sigurna i cost effectiv ispitivanja • Trenutno, preporuke za rigorozne izmjene životnog stila se preporučuju za osobe sa prehipertenzijom. Cilj krvnog tlaka <130/80 mm Hg je preporučeno za one sa šećerna bolest, hronične bolesti bubrega, ili bolesti karotidnih arterija i za one s 10-godišnjim Framingham rizik scorom od 10% (Circulation 2007; 115:2761). Published inJournal Watch NeurologyOctober 18, 2011
XI stručni sastanak Kečo Amela Novembar 2011