Stereotipne slike o govornicima stranih jezika i govornih varijeteta

1. Vesna Požgaj Hadži Filozofski fakultet Ljubljana Stereotipne slike o govornicima stranih jezika i govornih varijeteta

2. Uvod • odnos prema vlastitome i stranim jezicima • odnos govornika J1 prema govornicima JS • pozitivan odnos  • tolerancija • stereotipi o škrtosti, lukavstvu, plavušama…

3. Uvod • tolerancija (Bugarski, 2002) • niži stupanj – multikulturalnost, koegzistencija • viši stupanj – interkulturalnost, interakcija  • stvarna tolerancija prema drugom i drukčijem • naš odnos prema govornicima hrvatskoga kao stranog jezika • stereotipne slike monografijaBez predrasuda i stereotipa(priredile M. Benjak i V. Požgaj Hadži, 2005)

4. Strani akcent • nemogućnost ovladanja stranim jezikom počevši od fonetske do drugih razina • istraživanja stranog akcenta • N. Desnica-Žerjavić, 1998. • objektivna slika svakog govornika • ukupni dojam • VAŽNO: • broj pogrešaka nije isključivi kriterij • značajna realizacija prozodijskih obilježja

5. Stavovi prema hr. govornim varijetetima • N. Jakovčević, 1988. • standardni govor: javno; privatno: drugi idiomi • V. Mildner, 1997. • govor širih područja bolje se prepoznaje od govora pojedinih mjesta unutar regija • V. Mildner, 1998. • najtolerantniji prema lokalnoj upotrebi, najkritičniji prema upotrebi u govorenim medijima, ali i u govoru nastavnika i liječnika • I. Škarić, N. Lazić, 2002. • istraživanje prozodije

6. Strani akcent u hr.-slov. kontaktu • jezični prijenos iz slovenskoga • V. Kalenić, 2001. • V. Požgaj Hadži, 2002. i dr. • jezični prijenos iz hrvatskoga… • V. Požgaj Hadži, I. Ferbežar, 2001. • tipične karakteristike iz J1 na svim razinama • rano pojavljivanje međujezika i fosilizacija pogrešaka • udružiti formalno i neformalno učenje • T. Balažic Bulc, 2004. • pogreške zbog razlika u sustavima, prenošenja uzoraka i doslovnog prevođenja

7. Strani akcent u hr.-slov. kontaktu • spomenuta istraživanja isuviše “tradicionalna” • nedostatak sociolingvističkog pristupa • ovo istraživanje:(ne)tolerancija prema hrvatskom kao jeziku stranom • suautorica T. Balažic Bulc

8. “Ograničenja” kod istraživanja stavova • istraživanja stavova - opterećena brojnim problemima (V. Mildner, 1998) • stav slušača/ocjenjivača teško se može odvojiti od stava prema govorniku • stav prema nekom mjestu od stava prema govoru toga mjesta • različite sociolingvisitčke varijable...

9. Problem istraživanja • uspješnost sporazumijevanja: jezična kompetencija + spremnost dekodiranja poruke • otvorena pitanja: • (ne)tolerancije govornika J1 prema govornicima JS • granice tolerancije različite s obzirom na • različite jezike

10. Ciljevi istraživanja • globalnu ocjenu stranog akcenta • tipove pogrešaka pojedinih jezičnih razina • stupanj tolerancije

11. Hipoteze istraživanja • globalna ocjena stranog akcenta bit će različita kod različitih ocjenjivača • pojavit će se razlike u tipovima pogrešaka • pokazat će se razlike u stupnju (ne)tolerancije

12. Metoda istraživanja 1. dio • opis putovanja - studenti kroatistike FF u Ljubljani • zašto slobodni, nevezani govor

13. Metoda istraživanja 2. dio • ocjenjivanje opisa: • stranci (STR) • kroatisti (SK) • studenti strojarstva i brodogradnje (SS) • anketa: • globalna ocjena govora • ocjena izgovora, gramatičke pravilnosti i leksika

14. Rezultati i rasprava • globalna ocjena govora • ocjena izgovora, gramatičke pravilnosti i leksika • ocjena tolerancije prema stranom akcentu

15. Opisi govora nefluentnost govora pogreške u STR naglasku SS gramatičke SK pogreške leksičke pogreške 0 % 10 % 20 % 30 % 40 % 50 % Globalna ocjena govora Slovenaca koji govore hrvatski kao JS

16. Globalna ocjena govora

17. Ocjena pojedinih jezičnih razina

18. Ocjena tolerantnosti prema stranom akcentu

19. Zaključak • U globalnoj ocjeni govora najveće su razlike među ocjenjivačima: 1. SK: naglasak, izgovor glasova, najpodrobniji u navođenju tipova gramatičkih pogrešaka 2. SS, STR: nefluentnost i leksička razina 3. najnetolerantniji SS: oni koji se ne bave jezikom

20. Otvorena pitanja • istraživanje tolerancije različitih socijalnih skupina prema govornicima hrvatskoga s različitim J1 • otkrivanje stereotipnog ponašanja osvještavanjem različitosti podstiče se intekulturalnost bez tolerancije nema interkulturanosti

21. Literatura • Balažic Bulc, Tatjana, 2004: Jezikovni prenos pri učenju sorodnih jezikov (na primeru slovenščine in srbohrvaščine). JiS 49/3–4. 77–89. • Benjak, Mirjana (ur.) i Požgaj Hadži Vesna (ur.) 2005: Bez predrasuda i stereotipa. Rijeka: ICR. • Blum-Kulka, Shosana, 2000: Discourse Pragmatics. Discourse Studies: A Multidisciplinary Introduction Volum 2 (ur. Van Dijk, T. A.). London–Thousand Oaks–New Delhi: Sage. 38–63. • Bugarski, Ranko, 2002: Lica jezika: sociolingvističke teme. Zemun: Biblioteka XX vek. • Desnica Žerjavić, Nataša, 1998: Fonetska razina jezika u dodiru. Doktorska disertacija. Zagreb: Filozofski fakultet. • Ferbežar, Ina, 1999: Merjenje in merljivost v jeziku (Na stičišču jezikoslovja in psihologije: nekaj razmislekov). Slavistična revija 47/4. 417–436. • Ferbežar, Ina i Pirih Svetina, Nataša, 2002: Izobraževalni programi. Izobraževanje odraslih. Slovenščina za tujce. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo. • Ferbežar, Ina i Pirih Svetina, Nataša, 2004: Certificiranje slovenščine kot drugega/tujega jezika – zgodovina in perspective. JiS 49/3–4 (2004). 17–33.

22. Literatura • Jakovčević, Neli, 1988: Jedno istraživanje stavova o jezičnim varijetetima. Govor 5/1. 43–61. • Katnić-Bakaršić, Marina, 1999: Perspectives on Cultural Awareness in Education in Bosnia and Herzegovina. Methods for Facilitating Communicative Competence in a Multicultural Society. Workshop No 7/98 (ur. Newby, D.). Graz: ECML. • Mildner, Vesna, 1997: Prepoznavanje hrvatskih govora. Tekst i diskurs, Zbornik HDPL (ur. Andrijašević, Marin i Zergollern-Miletić, Lovorka). Zagreb. 209–222. • .Mildner, Vesna, 1998: Stavovi prema hrvatskim govornim varijetetima. Jezična norma i varijeteti, Zbornik HDPL (ur. Badurina, Lada; Prichard, Boris i Stolac, Diana). Rijeka – Zagreb. 349–365. • Požgaj Hadži, Vesna (ur.) i Smolić, Marija (ur.), 2001: Izbrane študije Vatroslava Kalenića. Ljubljana: Oddelek za slovanske jezike in književnosti Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani. 7–72. • Požgaj Hadži, Vesna, 2002: Hrvaščina in slovenščina v stiku/Hrvatski i slovenski u kontaktu. Ljubljana: Znanstveni inštitut Filozofske fakultete. • Požgaj Hadži, Vesna in Ferbežar, Ina, 2001: Tudi to je slovenščina. 37. seminar slovenskog jezika, literature i kulture (ur. Orel, Irena).Ljubljana: Center za slovenščino kot drugi/tuji jezik. 57–68.

23. Literatura • Požgaj Hadži, Vesna i Balažic Bulc, Tatjana, 2005: Meje (ne)tolerantnosti do govorcev slovenščine kot tujega jezika. Slovenščina in njeni uporabniki v luči evropske integracije (ur. V. Mikolič, Vesna i M. Bratina, Karin). Koper: Založba Annales. 245–252. • Scollon, Ron in Wong Scollon, Suzanne, 2004: Discourse and Intercultural Communication. The Handbook of Discourse Analysis (ur. Schiffrin, D., Tannen, D., Hamilton, H.). Oxford: Blackwell. 538–567. • Stabej, Marko, 2003: Slovenščina: kaj še ostane velikim? Lětopis 50/1. 60–72. • Škarić, Ivo; Lazić, Nikolaj: 2002: Vrijednosni sudovi o hrvatskim naglascima. Govor 19/1. 5–34. • Wodak, Ruth in Reisgl, Martin, 2004: Discourse and Racism. The Handbook of Discourse Analysis (ur. Schiffrin, D., Tannen, D., Hamilton, H.). Oxford: Blackwell. 538–567.

24. Vesna Požgaj Hadži Filozofski fakultet Ljubljana Stereotipne slike o govornicima stranih jezika i govornih varijeteta