Marijan Šember

1. [ Google Scholar ] Marijan Šember

2. Google znalac Znalac je internetski pretraživač znanstvene literature. Razvijen je u okvirima pretraživača Google. Počeo je s radom 18. studenog 2004. godine i još uvijek je u probnoj, beta inačici. Glavni kreator Znalca je kompjutorski znanstvenik indijskog podrijetla Anurag Acharya.

3. Opseg pretraživanja • Znalac je pomagalo koje omogućuje znanstvenicima, a i svim zainteresiranima da na Internetu lociraju, a vrlo često odmah i dohvate najrazličitiju znanstvenu literaturu, kao što su:

4. Pokazatelj citiranosti • Rastuća količina literature na Internetu i potreba za dobivanjem multidisciplinarnih informacija naglasili su potrebu za poboljšanim metodama dohvata informacija. Naime, iako su dokumenti lako dostupni, njihovo lociranje i međusobno povezivanje nije jednostavno. • Google je to riješio tako da je svom pretraživaču znanstvene literature dodao i pokazatelj citiranosti, te na taj način omogućio povezivanje radova određene tematike, ali istovremeno i vrijednosno rangiranje. • Znalac je prvi internetski pokazatelj citiranosti.

5. Sučelje • Osnovno sučelje Znalca vrlo je jednostavno. Postoji samo jedno polje za upisivanje upita. Tu se mogu kombinirati različite ključne riječi, naslovi članaka, imena autora, domene, itd.

6. Prikaz rezultata pretraživanja • Prikazuje se po 10 zapisa na jednoj stranici, no to se može povećati do 100, ili jednokratno, u Naprednom pretraživanju (Advanced Scholar Search), ili pak trajno, namještanjem željenog broja u Postavkama (Scholar Preferences). • Na zelenoj traci prikazan je ukupan broj nađenih zapisa, poveznica na definiciju traženog pojma ako ona postoji na Internet-enciklopediji Answers.com (samo u engleskoj inačici), te vrijeme koje je bilo potrebno da se obavi pretraživanje (u sekundama). • U lijevom je stupcu pet imena autora koji su najzastupljeniji u dobivenim rezultatima, i čiji se radovi mogu izdvojiti. • Poveznicom Nedavni članci (Recent articles) pretraživanje se ograničava na radove nastale u posljednjih pet godina, s tim da se tada pojavljuje novi izbornik, gdje je moguće odabrati bilo koju godinu kao najstariju, u rasponu od 1988. do tekuće. • Ponekad prije naslova može biti pobliža oznaka vrste izvora na koji upućuje zapis ([KNJIGA] - [BOOK]; [NAVOD] - [CITATION]), ili pak formata ([PDF] i sl.)

7. Profiliranje pretraživanja I • Za profiliranje pretraživanja i povećanje relevantnosti dobivenih rezultata mogu se koristiti Booleovi operatori: AND se podrazumijeva ako se i ne upiše OR se upisuje slovima ili su upisuje oznaka „|“, umjesto NOT koristi se minus (-). Fraze se stavljaju u navodnike, unutar njih jedna ili više riječi mogu se zamijeniti s isto toliko zvjezdica (*), a ako je unutar fraze neki broj, može se odrediti da se pretraži raspon brojeva, na način da se upiše najmanja vrijednost, zatim dvije točke (..), te najveća vrijednost koja se traži. • Primjeri: • "upala * crijeva " • "gene 33..44"

8. Profiliranje pretraživanja II • Traženom pojmu mogu se pridodati naredbe za daljnje profiliranje pretraživanja. Iza tih naredbi obavezno dolazi dvotočka (:). intitle: ili allintitle: naći će traženi pojam (ili više njih) u naslovu dokumenta ili web stranice; inurl: ili allinurl: ograničavaju pretraživanja na URL adresu; author: traži autora; site: traži dokumente objavljene pod određenom domenom (npr. site:mef.hr); filetype: traži samo određene vrste datoteka (npr. filetype:pdf). • Primjer: crohn –author:crohn

9. Prikaz rezultata I • Kao rezultat pretraživanja, Znalac daje popis referencija, s najosnovnijim podacima o radu. U prvom redu je naslov rada, ili ako je naslov dugačak, dio naslova u kojem se spominje traženi pojam (ako isti postoji u naslovu). U velikoj većini slučajeva, to je ujedno i poveznica koja vodi na stranicu s daljnjim informacijama o radu, najčešće na sažetak, a ponekad i na cjeloviti tekst. • Ako je riječ o članku iz časopisa, poveznica vodi na članak na web stranici časopisa (ili online servisu u kojem je časopis), ili pak na zapis u nekoj bibliografskoj bazi podataka (PubMed, INIST, i sl.). U slučaju da poveznice nema, to je samo referencija, koje Znalac automatski dohvaća i analizira te prikazuje kao zasebne rezultate, čak i ako radovi na koje iste upućuju nisu dostupni na Internetu. • Iza naslova (svih X verzija » - all X versions ») je poveznica na druge inačice ili varijante istog rada, npr. preprint i konačna verzija, ili na zapise tog rada u raznim bazama, ili raznim arhivima cjelovitih tekstova.

10. Prikaz rezultata II • U drugom redu, zelenom bojom navedeni su autori ili prvih nekoliko autora, naslov ili skraćenica naslova časopisa, izdavač (najčešće ako je u pitanju knjiga), godina izdanja, i web domena na koju upućuje poveznica. • Nakon kraćeg izvoda iz teksta rada, u kojem se spominju traženi pojmovi, slijedi posljednji red, s poveznicama. Prva (Spominje se X puta - Cited by X) navodi broj radova koji su citirali taj rad kasnije tijekom vremena. Znalac analizira odjek radova prema broju citata, i po njihovoj relevantnosti u odnosu na upit, uzimajući u obzir naslov i čitav tekst svakog članka, autora, kao i publikaciju u kojoj se članak pojavio. Stoga se najrelevantniji dokumenti pojavljuju na vrhu dobivenih rezultata. • Poveznice Povezani članci (Related Articles) i Web pretraživanje (Web Search) sadržava svaki zapis, i služe za traženje članaka na srodnu temu, odnosno proširenje pretraživanja sa Znalca na 'običan' Google. • U slučajevima kada poveznica izravno upućuje na cjeloviti tekst rada koji nije u HTML obliku (najčešće je u pitanju PDF), postoji i opcija View as HTML, koja ga pretvara u HTML oblik.

11. Napredno pretraživanje (Advanced Scholar Search) • Sva pretraživanja mogu se preglednije obaviti u sučelju za Napredno pretraživanje (Advanced Scholar Search), uz mogućnost ograničenja pretraživanja na određenu publikaciju, predmetna područja (samo u engleskoj inačici), i namještanja broja referencija koliko će ih se prikazivati na ekranu.

12. Postavke Znalca (Scholar Preferences ) • U Postavkama Znalca (Scholar Preferences) može se trajno namjestiti željeni broj referenci koji će se prikazivati na jednoj stranici (do 100). • Također se može namjestiti i jezik na kojemu se prikazuju objašnjenja polja i upute Znalca, kao i jezik stranica na koji će se ograničiti pretraživanje. • Pristup knjižnici (Library Links) – Googleradi na tome da poveže svoje zapise s punim tekstom rada. Kako većina njih nije u otvorenom pristupu, omogućeno je knjižnicama, odnosno konzorcijima za nabavu elektroničkih časopisa, da se registriraju kod Googlea pod određenim imenom, te omoguće direktan pristup sa Googleovog zapisa časopisima koje te knjižnice ili konzorciji pretplaćuju. Korisnicima koji u Postavkama Znalca pronađu i odaberu tu opciju, ubuduće će se pojavljivati poveznica kod svakog zapisa koji je dostupan preko tih knjižnica ili konzorcija. • Znalac omogućuje i pohranu zapisa u obliku prilagođenih izravnom izvozu u najpoznatije programe za upravljanje bibliografijom, kao što su BibTeX, EndNote, RefWorks, i sl.

13. Pokrivanje sadržaja I

14. Pokrivanje sadržaja II

15. Pokrivanje sadržaja III

16. Pokrivanje sadržaja IV

17. Pokrivanje sadržaja V

18. Točnost citata I

19. Točnost citata II

20. Bibliometrijske analize

21. Prednosti Znalca • Znalac omogućuje istraživačima lociranje srodnih članaka nezavisno o riječima u naslovu, jeziku, nazivlju ili autorovim ključnim riječima. • Obuhvaća praktički sva znanstvena područja i discipline i nije ograničen na pojedinačne jezike, zemlje ili područja. Pokriva sve vrste objavljenih izvora. • Znalac ima većinu prednosti ostalih pokazatelja citiranosti, od kojih je najvažnija da istraživača vodi do najnovijih članaka, tj. kreće se naprijed kroz vrijeme, a ne isključivo unazad. Pretraživanje citata pomaže u identificiranju autora i ključnih radova, što sve može dovesti do nalaženja novih literaturnih izvora. Znalac predstavlja besplatnu alternativu, ili dodatak drugim pokazateljima citiranosti. • Prednost Znalca u usporedbi s ostalim bazama podataka je da locira dokumente koji su pohranjeni na Internetu. Kako danas mnogi autori na svojim web stranicama objavljuju separate prije nego se sami članci pojave u tiskanim časopisima (engl. preprint), istraživačima je moguće pronaći informacije i na taj način, a ne samo kroz komercijalne baze podataka. Isto se odnosi i na institucijske repozitorije.

22. Nedostaci Znalca • Znalac je još uvijek u nedovršenoj, beta inačici, i ima značajna ograničenja. • Ponekad uključuje administrativne zapise, popise knjižnica, priručnike za studente i sl., koji zapravo nisu znanstveni materijal prema tradicionalnoj definiciji znanstvene informacije. • Algoritam Znalca, za sada, ne može razlikovati članke od uredničkih zapisa ili knjižničnih vodiča. • Velike su varijacije u prikazivanju citata, mnogi su i nepotpuni. • Korisnicima kojima ustanove pretplaćuju pristup može se dogoditi da plate članke koje pronađu na Znalcu, a koji su im već dostupni preko agregatora (Ovid, EBSCOhost i sl.), a ne s online servisa izdavača. Taj problem Znalac pokušava riješiti povezivanjem s katalozima knjižnica, tzv. Pristup knjižnici uslugom.

23. Budućnost Znalca • U budućnosti bi Znalac mogao postati temeljem za bibliometrijske analize, kako pojedinog rada, tako i publikacije, ustanove, ili pak autora.Iako tehnički još uvijek nesavršen (ne uspijeva povezati sve članke nekog časopisa ili autora s dotičnim časopisom ili autorom), za očekivati je, ako Znalac dobije svoju gotovu inačicu (za sad je još uvijek u probnoj, beta), da će i postotak točno identificiranih članaka biti veći. • Znalac je sve popularniji među znanstvenicima, posebno kod traženja članaka iz časopisa u otvorenom pristupu, zbornika s kongresa, te doktorskih i magistarskih radova u elektroničkom obliku. • Znalac će svakako utjecati na proširenje kruga korisnika znanstvenih izvora informacija izvan kruga samih znanstvenika i članova akademskih ustanova. Moguće je da će utjecati i na pad ili stabiliziranje cijena znanstvenih časopisa i baza podataka.

24. Hvala! • Marijan Šember • sember@mef.hr • 01/4566-743