Mihaela Kuhner Grubić, viša fizioterapeutkinja Tamara Jančevski, prof. rehabilitator

1. MOTORIČKI RAZVOJ DJECE TIJEKOM PRVE GODINE ŽIVOTA Mihaela Kuhner Grubić, viša fizioterapeutkinja Tamara Jančevski, prof. rehabilitator

2. NORMALAN MOTORIČKI RAZVOJ -pravilan i pravovremeni razvoj motorike tijekom prve godine života važan je pokazatelj zdravlja djeteta -svako dijete ima svoj tempo razvoja -razvoj dječje motorike odvija se prema istim osnovnim pravilima- razvojne faze -važno je poznavanje vremena nastupanja i način izvođenja pojedine razvojne faze -zdravo dijete nije potrebno «požurivati» kako ne bi došlo do problema nezrelog usvajanja viših faza razvoja. Razvoj normalnog pokreta omogućuju: -normalan mišićni tonus -normalna pokretljivost -reakcije uspravljanja -reakcije ravnoteže Spontana motorika u novorođenčeta -pokreti novorođenčeta u različitim položajima

3. FAZE NORMALNOG RAZVOJA TIJEKOM PRVE GODINE ŽIVOTA DJETETA 1.i.2.mjesec -perzistiraju primitivni refleksi (gube se postupno nakon 2-6 mjeseci) -šakice čvrsto stisnute -na podražaje reagira asimetričnim položajem glave i ekstremiteta -u potrbušnom položaju okreće glavu na stranu radi oslobađanja dišnih putova -u položaju na trbuhu izvodi pokrete «plivanja» -reagira na zvukove -bulji u lice -imitira zvukove, guguće -pogledom slijedi predmete 3.i 4.mjesec -slobodno pokreće glavu i ruke -šakice nisu više stisnute, a pruženi predmet čvrsto drži -promatra svoje ruke i kretnje prstiju

4. -igra se rukama i gura ih u usta -u položaju na trbuhu oslanja se na ruke (podlaktice) i glavu drži visoko uzdignutu -moguće okretanje iz leđnog u potrbušni položaj i obrnuto (više slučajno) -smije se na glas -prepoznaje vaše lice i miris -guguće kad joj se priča  5.i 6.mjesec -postaje svjesno svoga tijela -u položaju na leđima odiže noge od podloge i primiće ih ustima -moguće selektivno okretanje iz jednog u drugi položaj -u položaju na trbuhu oslanja se na dlanove i dohvaća predmete -prebacuje predmete iz jedne u drugu ruku, drži predmet samo u jednoj ruci -razlikuje jake boje -zabavlja se igranjem sa svojim rukama i nogama -okreće se za zvukovima i glasovima -imitira zvukove, radi balončiće

5. 7.i 8.mjesec -zauzima sjedeći položaj(postranični sjed) i samostalno sjedi -sposobnost puzanja; «nezrelo» i «zrelo» puzanje -česte promjene položaja -sposobnost držanja predmeta u obje ruke -imitira govor (brblja) -govori "dada" ili "tata" i "mama" oboma roditelja bez pravila 9. i 10. mjesec - ustaje iz sjedećeg položaja (mogućnost iskoraka) pridržavajući se za namještaj, ili uz tuđu pomoć - kratkotrajno stajanje uz oslonac- krajem 10. mjeseca - postraničan hod uz namještaj -kombinira slogove u još samo njemu razumljive riječi -maše pa-pa -istražuje

6. 11. i 12. mjesec - dijete počinje hodati držeći se za jednu ruku - samostalo napravi nekoliko koraka ;«geganje» do prvog oslonca - još uvijek najviše voli puzanje - hod postaje sve češći i sigurniji -govori mama i tata, ali sada zna kome se kako obraća -igra se "ku-kuc" -imitira druge -"govor" postaje sličniji pravom -ono što želi pokazuje gestama

7. ČIMBENICIRIZIKA - različite komplikacije prije, tijekom i poslije poroda koje mogu ugroziti razvoj djeteta - neurorazvojni faktori - skupina neurorizične djece Prentalni č.r. su: - dob majke (mlađa od 16, starija od 40 god.) - blizanačka trudnoća - pušenje u trudnoći - uzimanje alkohola u trudnoći - zračenje u trudnoći - operacije u trudnoći (anestezija) i dr. Perinatalni č.r.: - nepravilan položaj ploda - prolongirani porod, porod uz pomagala, operativni porodi - prenesenost, nedonesenost, niska porođajna težina i dr. Postnatalni č.r. - kongenitalne anomalije otkrivene nakon 28.dana života - infekcije - komplikacije cijepljenja - konvulzije i dr.

8. Nedonoščad- djeca rođena prije 38.tjedna trudnoće Nedostaščad- djeca niske porođajne težine; ispod 2500 g - prilikom kliničkog pregleda djeteta treba prepoznati i uočiti postojeće čimbenike rizika, na neke utjecati i zatim po potrebi uputiti dijete na daljnju obradu, a ukoliko postoji opasnost od razvitka neuroloških sindroma uputiti dijete na neurorazvojnu terapiju. - u Hrvatskoj u rehabilitaciji djece s poteškoćama u razvoju najčešće se koriste dvije terapijske metode: -terapija po Bobathu - terapija po Vojti - u novije vrijeme provodi se i : - senzorička integracija

9. ABNORMALAN RAZVOJ - uslijed oštećenja SŽS dolazi do poremećaja u razvoju motorike - zadržavanje patoloških i primitivnih refleksnih aktivnosti kao najnižih komponenti razvoja - nepravilni obrasci pokreta, nepravilan mišićni tonus ( spasticitet ; flakcidnost) - obilje nevoljnih , nekontroliranih i loše koordiniranih pokreta ili suprotno , prisutnost oskudnih, istovrsnih tj. stereotipnih pokreta Rano otkrivanje neurorizične djece i važnost rane rehabilitacije!

10. ZNAKOVI UPOZORENJA • zarobljenost palca u šaci - nakon 2.mj. • nemogućnost držanja glave najmanje 5 sekundi u pasivnom sjedećem položaju - nakon 2.mj. • jako povlačenje nožnog palca prema gore - nakon 3.mj.

11. ne mijenja položaje tijela: ne prevrće se na bok - nakon 3.mj. ne prevrće se s trbuha na leđa i obratno - nakon 8.mj. • nemogućnost održavanja ravnih leđa - nakon 8.mj.

12. Poremećen tonus mišića: • smanjen, mišići mlohavi • povećan, mišići ukočeni • izvijanje unazad u obliku luka

13. REHABILITACIJA - proces osposobljavanja djeteta s poteškoćama u razvoju s ciljem postizanja djetetove pune fizičke i emocionalne sposobnosti Rehabilitacija se dijeli na: - pravovremenu-započeta u prvih 9 mjeseci života; postižu se najbolji rezultati - zakašnjela- nakon 9. mjeseca života; slabiji rezultati - kasna- nakon 18. mjeseca života; moguće samo ublažiti intenzitet postojećeg stanja -uspjeh rehabilitacije ovisi ponajviše o vremenu kada je započeta kao i o intenzitetu oštećenja. - drugim riječima rehabilitacijom će se postići onoliko poboljšanje funkcije koliko je to moguće s obzirom na stupanj oštećenja živčanog sustava.

14. - rehabilitacija podrazumijeva suradnju velikog broja stručnjaka rehabilitacijski tim - u rehabilitacijski tim uključeni su: liječnik neuropedijatar, rehabilitator, psiholog, fizioterapeut, radni terapeut, medicinska sestra... - roditelj kao najvažniji i neizostavan član tima - važnost edukacije roditelja - uloga terapeuta je upoznati dijete sa normalnim fazama razvoja, tj. potaknuti ga na usvajanje pravilnih obrazaca pokreta kako bi postepeno moglo usvojiti sve faze normalnog razvoja motorike.

15. PLASTIČNOST ŽIVČANOG SUSTAVA - biološka sposobnost prilagodbe mozga na postojeće stanje i sposobnost nadomjestka oštećene funkcije. - biološki fenomen kao suradnik u procesu rehabilitacije - sposobnost prilagodbe SŽS je najizraženija u najranijoj dobi - važno je iskoristiti taj biološki potencijal i terapiju učiniti što kreativnijom - izbjegavati pasivne, “dosadne” vježbe i pokrete - rehabilitacija kroz igru!

16. BABYHANDLING -«Rukovanje» kao potpora djetetu na putu prema samostalnosti - sprečavanje razvijanja tzv. loših obrazaca pokreta (izvijanje trupa unazad u luku, zabacivanje glavice, križanje nogu, nemogućnost kontrole glavice i trupa) koji onemogućavaju pravilno izvođenje pokreta - primjenjuje se i kreira individualno za svako dijete kao dopuna rehabilitaciji kod kuće, u školi, vrtiću... Handling se odnosi na sljedeće svakodnevne situacije: - hranjenje - presvlačenje i oblačenje - podizanje i spuštanje - promjena položaja - držanje - nošenje

17. PRAVILNO PODIZANJE DJETETA

18. PRAVILNO SPUŠTANJE DJETETA

19. PRAVILNO PREVIJANJE DJETETA

20. PRAVILNO HRANJENJE DJETETA Nepravilan način držanja djeteta prilikom hranjenja

21. PRAVILAN NAČIN DRŽANJA DJETETA

22. Nepravilan način nošenja djeteta PRAVILNO NOŠENJE DJETETA

23. PRAVILNO PRESVLAČENJE DJETETA

24. HVALA NA POZORNOSTI!