220 likes | 354 Views
Na putu u Europsku uniju: Hrvatsko iskustvo. Krševan Antun Dujmović Institut za međunarodne odnose. Hrvatska nakon 2000 . : Napredak prema europskim integracijama. Međunarodna zajednica pozdravila promjene na izborima 3. siječnja 2000. Zagrebački summit (studeni 2000.)
E N D
Na putu u Europsku uniju:Hrvatsko iskustvo Krševan Antun Dujmović Institut za međunarodne odnose
Hrvatska nakon 2000.: Napredak prema europskim integracijama • Međunarodna zajednica pozdravila promjene na izborima 3. siječnja 2000. • Zagrebački summit (studeni 2000.) • Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju -studeni 2001. • Ali: novu vladu čini koalicija šest stranaka: poteškoće u procesu donošenja odluka • Optužnice ICTY-a protiv Ante Gotovine (lipanj 2001.) i Janka Bobetka (kolovoz 2002.) → ključan izazov • Hrvatska postala zemlja kandidatkinja za članstvo u EU u lipnju 2004. • Propuštena prilika (odgoda otvaranja pregovora do listopada 2005.)
Izbori 2003.: Novi poticaj na putu u EU • Od. 2002: puni gospodarski oporavak • U 2007. rast BDP-a 5 %, prihodi per-capita 2008. 52% prosjeka EU; prosječna plaća 2008. 750 eura. • Neformalna koalicija za ulazak u EU – Savez za Europu • Izbori 2003 a) reforme unutar HDZ-a b) koalicija sa SDSS-om – nova politika prema manjinama c) regionalna suradnja - Beograd i Sarajevo d) ‘Akcijski plan’ (Gotovina) – uhićen u prosincu 2005. • Sastanak u Solunu 2003. –europska perspektiva za zemlje JI Europe
Napredak 2004. • Kandidatski status 2004. – pretpristupni pregovori otvoreni u listopadu 2005. • Nepovoljan kontekst: - ‘enlargement fatigue’ (svibanj 2004. i siječanj 2007.) - Turska i Makedonija, poslije i Island i Crna Gora također kandidatkinje - Problemi sa Lisbonskim ugovorom (stupio na snagu 1. prosinca 2009. nakon dva referenduma u Irskoj) - Nestabilnost u drugim zemljama regije (Kosovo, BiH) - Nesigurnost budućeg odnosa britanske, francuske i njemačke politike prema regiji
Prepreke na hrvatskom putu u EU • ‘Progress achieved, work to be done’ – uobičajena ocjena Europske komisije u izvještajima o napretku • Najveći izazovi: borba protiv korupcije (Velika poduzeća u državnom vlasništvu – HEP, HAC) • reforma pravosuđa • suradnja sa sudom u Hagu (topnički dnevnici) • Manjinska prava – naročito prava Srba, povratak izbjeglica i imovine • reforma javne uprave – spora i neučinkovita • Većinom sadržano u poglavljima 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 24 - Pravda, sloboda i sigurnost – koja pokrivaju područja koja se odnose na pravnu državu te upravljanje vanjskim granicama EU-a, policijsku suradnju između država članica, borbu protiv organiziranog kriminala, pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima.
Pregovori s EU – ključni događaji • Pregovori su službeno započeli u noći s 3. na 4. listopada 2005. na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju u Luksemburgu. • 20. listopada 2005. započeo je proces screeninga, procjene usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom • U prosincu 2006.Vijeće EU-a je na prijedlog Komisije djelomično zamrznulo pregovore s Turskom zbog odbijanja Ankare da normalizira odnose s Ciprom, čime su se razdvojila dva pregovaračka procesa koji su do tada tekli paralelno. • 2007. godine polako je započela i slovenska blokada, ali još ne otvoreno kao godinu dana kasnije. U poglavlju Pravda, sloboda i sigurnost, od Hrvatske je u srpnju 2006. kao mjerilo za otvaranje zatražen akcijski plan o integriranom upravljanju granicama. Slovenija ne daje suglasnost jer je u tom dokumentu navedena ukupna dužina hrvatskih granica, što Ljubljana smatra prejudiciranjem razgraničenja između dviju zemalja.
Pregovori s EU – ključni događaji (2) • Slovenija je započela s blokadom hrvatskih pristupnih pregovora u listopadu 2008., uz obrazloženje da Hrvatska svojim dokumentima dostavljenim tijelima EU-a u okviru pristupnog postupka prejudicira međusobnu granicu na kopnu i moru. • U drugoj polovici godine problem slovenske blokade je riješen dogovorom premijerke Kosor i slovenskog premijera Boruta Pahora o deblokadi hrvatskih pristupnih pregovora i prepuštanju graničnog pitanja međunarodnoj arbitraži. U Stockholmu je 4. studenoga potpisan arbitražni sporazum. • Tijekom 2010. Hrvatska je konačno otvorila sva poglavlja, među njima i dva najteža - Tržišno natjecanje i Pravosuđe i temeljna prava, koja su otvorena na kraju španjolskog predsjedanja, 30. lipnja. 2010.
Pregovori s EU – ključni događaji (3) • Europska komisija objavljuje 2. ožujka 2011. izvješće o ispunjavanju mjerila za poglavlje 23, potvrđuje "znatan napredak", ali još uvijek nedovoljan da bi Komisija preporučila Vijeću EU-a zatvaranje toga poglavlja. • Hrvatska vlada reagira izradom akcijskog plana za ispunjavanje preostalih mjerila i počinje utrka s vremenom kako bi se uhvatio lipanjski rok, • 17. svibnja, od povjerenice za pravosuđe Viviane Reding stiže informacija da je preporučila svom kolegi Fueleu zatvaranje poglavlja 23 jer smatra da je Hrvatska ispunila sve zahtjeve. • Predsjednik EK-a Barroso prvi objavljuje 10. lipnja da Komisija predlaže Vijeću EU-a zatvaranje preostala četiri poglavlja te ciljani datum ulaska u članstvo, 1. srpnja 2013. • Europsko vijeće na summitu 24. lipnja pozvalo na zaključenje pregovora do kraja lipnja i potpisivanje pristupnog ugovora do kraja godine.
Zadnji izvještaj EK-a o Hrvatskoj od 12. listopada 2011. • Europska komisija je 12. listopada prihvatila tzv. paket o proširenju, koji sadrži izvješća o napretku svih zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, uključujući i povoljno mišljenje za pristupanje Hrvatske EU-u • Hrvatska je u proteklih godinu dana napravila veliki napredak u svim područjima, što je omogućilo završetak pristupnih pregovora, a preostali dio posla treba obaviti do dana ulaska ulaska u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine • Hrvatska napravila veliki napredak, posebice u području pravosuđa i temeljnih prava te u području koje pokriva poglavlje Pravda, sloboda i sigurnost • Hrvatska je ostvarila dobar napredak u području koje se tiče funkcioniranja pravne države. Novim zakonima pojačana je neovisnost pravosuđa, poduzete su i odgovarajuće mjere za poboljšanje učinkovitosti pravosuđa, u borbi protiv korupcije postignuti su pozitivni rezultati, uključujući i slučajeve korupcije na visokoj razini. • Poboljšani su zakoni o pristupu informacijama, sukobu interesa i financiranju političkih aktivnosti i postignut je napredak u pogledu nepristranosti suđenja za ratne zločine,
Zadnji izvještaj EK-a o Hrvatskoj od 12. listopada 2011. (II.) • Hrvatska obvezala na nastavak posla kako bi ostvarila održive rezultate, posebice u području reforme pravosuđa i javne uprave, borbe protiv korupcije, manjinskih prava, povratka izbjeglica i procesuiranja ratnih zločina. • Hrvatska treba dograđivati postignute rezultate u procesuiranju korupcije te u potpunosti provesti novi preventivni pravni okvir koji povećava transparentnost u javnim nabavama, financiranju stranaka i u području sukoba interesa. • Traže se daljnji napori prema izgradnji moderne, depolitizirane i prema građanima usmjerene javne službe. • hrvatsko gospodarstvo nakon tri godine recesije, koja je povećala nezaposlenost, proračunski deficit i dug, pokazuje znakove blagog oporavka. Deficit tekućeg računa je znatno smanjen, ali je vanjski dug nastavio rasti i on predstavlja ključnu slabu točku • Hrvatska će trebati dovršiti proces restrukturiranja brodogradilišta te pojačati administrativne kapacitete potrebne za provedbu zakona i standarda EU-a te za apsorpciju sredstava iz europskih fondova.
Završetak dugih pregovora sa EU-om • Hrvatska je zadnji dan mađarskog predsjedništva EU-om, zatvorila zadnja četiri poglavlja i time i formalno zaključila pristupne pregovore čime je otvoren put da nakon ratifikacije pristupnog ugovora postane 28. članica Europske unije 1. srpnja 2013. godine. • Hrvatska nakon pet godina i osam mjeseci završila duge i teške pregovore o pristupanju Europskoj uniji koji su poprilično bili obilježeni pitanjima koja nemaju izravne veze sa sadržajem pregovora, poput slovenske blokade ili suradnje s Haškim sudom, ali i novim instrumentima uvedenim u pristupne pregovore, mjerilima za otvaranje i zatvaranje, kako se ne bi ponovile pogreške iz prethodnog kruga proširenja. • Vlada Republike Hrvatske objavila je Tekst ugovora o pristupanju Europskoj uniji na hrvatskom i engleskom jeziku • Ugovor od 195 stranica podijeljenom je u pet dijelova, od Načela i Prilagodba Ugovora do Trajnih i Privremenih odredaba te Odredaba o provedbi toga akta.
Završetak dugih pregovora sa EU-om (2) • Hrvatska je prva zemlja koja je pregovarala prema strožim kriterijima i mjerilima za otvaranje i zatvaranje poglavlja. • Europska Komisije ističu da je Hrvatska primjer ‘transformacijske moći’ EU-a, navodeći da je ona danas drukčija zemlja u odnosu na stanje prije početka pregovora. • Iskustava stečena u pregovorima s Hrvatskom primjenjivat će se ubuduće i u pregovorima s drugim kandidatima. • Potpisivanja Ugovora o pristupanju, najavljenog za 19. prosinca, Hrvatska dobiva status zemlje pristupnice, a ne više zemlje kandidatkinje.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Zahtjev za članstvo u EU Otvaranje pregovora sa EU. Ulazak u EU 2005–2011: Pregovori sa EU 2001 2002 2003 2005 2005 2011 2013 Pristupanje EU: Strateški cilj hrvatskih vlada
Problem skepticizma prema članstvu u EU • Problem koji su prepoznali i Unija i Hrvatska • Približavanjem članstva u EU opadala je i podrška - fenomen zabilježen i u drugim zemljama srednje i istočne Europe • Prema podacima mjesečnog istraživanja Cro Demoskopa agencije Promocija plusod početka listopada 2011., 56,6 % građana je za ulazak u EU, 33% je protiv, a 10% je neodlučnih • Podrška članstvu u Uniji porasla je za 12 posto u odnosu na istraživanje iz svibnja ove godine kada je, nakon presude generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku, bila najniža od početka mjerenja i iznosila je samo 44, 6 posto • samo 29 % građana je smatralo da je članstvo u EU dobro za Hrvatsku prema Gallup Balkan Monitor od rujna 2009. • Referendum za ulazak u EU trebao bi biti održan unutar mjeseca dana nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju – vjerojatno u siječnju 2012.
Izvori financiranja • EU fondovi • Nacionalni fondovi • Mikro-krediti i krediti • Potpore
EU fondovi • korištenje podrške europskih modela sufinanciranja temelji se na principu programiranja – sredstva se dodjeljuju natemelju programa ili plana koji se donosi za određenu članicu u određenom vremenskom periodu • određuju se razlozi za provedbu, prioritetna područja, glavne strategije, ciljevi, mjere, aktivnosti • utvrđuje se potreban iznos sredstava namijenjen korisnicima • određuju se indikatori za praćenje provedbe na nacionalnoj razini
EU fondovi • IPA - Instrument pretpristupne pomoći • FP7 - Okvirni program 7 • CIP - za konkurentnost i inovacije • EUREKA • EUROSTARS
IPA • IPA: 2007. - 2013. (eng. Pre-Accession Assistance) • podrška državama kandidatkinjama (Hrvatska, Makedonija, Turska i Crna Gora) i državama potencijalnim kandidatkinjama (Albanija, BIH,, Srbija) u: • pripremama za pristupanje EU (usklađivanje i provedbausklađenih pravnih propisa) i korištenju instrumenata kohezijske/ poljoprivredne politike • Bespovratna sredstva (tzv. Grant sheme) i natječaji za nabavu dobara i obavljanje usluga
IPA - komponente • KOMPONENTA I aktivnosti usmjerene na izgradnju i jačanje institucionalnog okvira za prilagodbu pravnoj stečevini EU • korisnici: tijela javne vlast i OCD • KOMPONENTA II prekogranična suradnja sa Srbijom, Mađarskom, Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Slovenijom • korisnici: tijela iz pograničnih regija • KOMPONENTA III infrastrukturni projekti u sektorima zaštite okoliša, prometa, poticanje konkurentnosti i regionalnog razvoja - korisnici: tijela javne vlasti i poslovna zajednica
IPA - komponente • KOMPONENTA IV aktivnosti usmjerene na razvoj obrazovanja, obrazovanje, socijalnu uključenost, zapošljavanje • korisnici: obrazovne institucije, tijela javne vlasti i OCD-i • KOMPONENTA V nastavak programa SAPARD koji podupire ruralni I poljoprivredni, razvoj, turizam, infrastrukturu • korisnici: tijela javne vlasti, poduzetnici, fizičke osobe, pravne osobe • III., IV. i V. samo za zemlje kandidate (I. i II. i za potencijalne kandidate)
Problemi • slabo poznavanje sustava financiranja, programa i mogućnosti • nedostatak informacija o raspoloživim programima i natječajima • nepoznavanje problematike bespovratnog sufinanciranja i EU fondova • nedovoljna obrazovanost kadrova, nedostatak vremena i resursa za bavljenje ovom problematikom • nepoznavanje principa sustava sufinanciranja • Nepoznavanje metodologije za uklapanje poduzetničke ideje pod natječajne prioritete