ŠTO SU I KAKO DJELUJU ‘DROGE’?

1. Hrvatsko društvo farmakologa Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet ŠTO SU I KAKO DJELUJU ‘DROGE’? Prof. dr. sc. Zdravko Lacković i dr.sc. Vladimir Trkulja • Ako nije drugačije navedeno, korišteni su pretežno slijedeći izvori slika: • Web stranice National Institute of Drug Abuse – NIDA, National Institutes of Health -NIH, Bethesda USA)( http://www.nida.nih.gov/) • Bear MF, Connors BW, Paradiso MA: Neuroscience: Exploring the Brain. Williams&Wilkings, Baltimore 1996. • Zigmond MJ, Bloom FE, Landis SC, Roberts JL, Squire LR. Fundamental Neuroscience, Academic Press, San Diego 1999.

2. Definicije • ‘Droge’ = sredstva ovisnosti; tvari koje se (zlo)rabe zbog trenutnog (prolaznog) osjećaja ugode ili ‘nagrade’, što vodi ka ponovljenom uzimanju koje postaje nemoguće voljno kontrolirati, a to pak uzrokuje razvoj tolerancije i ovisnosti. • Tolerancija = pojava da je s vremenom potrebno uzimati sve veće količine neke tvari (‘droge’) kako bi se postigao određeni učinak. • Ovisnost (o drogama) = stanje u kojem organizam može kako-tako funkcionirati SAMO ukoliko je pod utjecajem ‘droge’ o kojoj je ovisan. Ukoliko droge nema, nastupa sindrom ustezanja (apsti-nencijski sindrom). Osoba ovisna o nekoj ‘drogi’ ne može ispuniti uobičajene dnevne obaveze već je cjelokupna aktivnost usmje-rena na ‘potragu za drogom’, što nerijetko vodi u kršenje zakona. • Sindrom ustezanja = skup brojnih fizičkih i/ili psiholoških smetnji od kojih organizam pati u nedostatku ‘droge’.

3. Sve ‘droge’ mijenjaju rad mozga umanjujući mu sposobnost obavljanja ‘redovnih’ funkcija. Neke od njih uzrokuju i trajna organska oštećenja moždanog tkiva. Osim toga, ‘droge’ izravno ili posredno teško oštećuju i druge organe. • Ovisnost je KRONIČNA BOLEST MOZGA.

4. ‘Mozak’ (živčani sustav) pokreti osjet mišljenje vid nagrada pamćenje koordina-cija kretnji osjet boli • Živčani sustav je visoko specijaliziran sustav koji usklađuje praktično sve funkcije organizma. • Njegov središnji ili centralni dio čine mozak i kralješnična moždina.

5. ŽIVČANE STANICE: NEURONI dendrit završetak aksona tijelo akson • Temeljna jedinica od koje je građen živčani sustav jest živčana stanica ili neuron. • Neuroni su vrlo specijalizirane stanice koje istodobno primaju, prerađuju i odašilju informacije tisućama drugih stanica. • U mozgu odraslog čovjeka ima približno 1011 neurona.

6. SINAPSA: KONTAKT IZMEĐU NEURONA Neki od poznatih neurotransmitora: Dopamin (DA) Noradrenalin (NA) Serotonin (5-hidroksitriptofan, 5-HT) Acetilkolin (Ach) Gama-aminomaslačna kiselina (GABA) Glutamat Endogeni opioidi neurotransmitor u presinaptičkom mjehuriću sinpatička pukotina neurotransmitorski receptori postsinaptička stanica • Mjesto na kojem se izmjenjuju informacije između neurona (ili neurona i drugih vrsta stanica) zove se SINAPSA. • Neuroni informacije primaju i predaju (“razgovaraju”) posredstvom kemijskih glasnika – NEUROTRANSMITORA. • Neurotransmitori se iz neurona luče u sinaptičku pukotinu i djeluju na specifična mjesta, RECEPTORE, na ciljnim stanicama.

7. Alkohol Nikotin (kofein) Opijati i opioidi (morfin, heroin i slične tvari) Kanabis (marihuana, hašiš) Psihostimulansi (amfetamini i slične tvari, kokain) Hlapljiva otapala Halucinogeni (LSD, psilocibin, meskalin itd.) ‘Ecstasy’ i srodni spojevi ‘Droge’ (sredstva ovisnosti) ‘UOBIČAJENE DROGE’ ILEGALNE ‘DROGE’ SEDATIVNI LIJEKOVI • Apaurin i slični (benzo-diazepini) • Phemiton i slični (barbi-turati) • Meprobamat

8. ‘Droge’ podražuju centre ugode u mozgu AKTIVACIJA CENTARA UGODE SREDSTVIMA OVISNOSTI ‘pred-čeona’ kora mozga alkohol kokain heroin nikotin heroin • Zajedničko svim ‘drogama’ jest da nakon uzimanja (gutanjem tableta ili tekućine, pušenjem, različitim oblicima injekcija) krvlju obilno dospij-evaju u mozak i podražuju tzv. ‘centre ugode’. • Prirodni poticaji za aktivaciju ovih centara su hrana (osjećaj sitosti), voda (izostanak žeđi), zadovoljenje spolnog nagona i osjećaj ‘emo-cionalne zbrinutosti’ (doživljena pažnja, ljubav, priznanje i briga druge osobe).

9. Dopamin je ključan neurotransmitor u ‘centrima ugode’ Dopaminski sustav Čeoni režanj VTA • Životinja kojoj se ovi centri podražuju strujom (sredina) ili primjenom neke ‘droge’ u to područje (ili putem hrane ili vode) (desno), vrlo brzo nauči sama ‘stiskati prekidač’, tj. samoprimjenjivati podražaj – to je eksperimentalni model ovisnosti. Samoprimjena takvih podražaja (‘droge’) je vrlo intenzivna i nerijetko životinje ugibaju za dan ili dva. Uzroci smrti su različiti: od opijata jednostavno prestanu disati, kokain i amfetamin oštete srce itd.

10. Uz zajedničko svojstvo prolazne stimulacije ‘centara ugode’, ‘droge’ se međusobno i razlikuju – po kemijskim svojstvima, načinu na koji djeluju na razini molekula i promjenama koje uzrokuju u funkciji i na tkivu mozga i drugih organa.

11. Alkohol (etilni alkohol, etanol) • Kada se govori o ‘uživanju alkohola’, misli se na etilni alkohol ili etanol (CH3CH2OH), produkt vrenja biljnih šećera, koji se nalazi u različitim alkoholnim pićima (vino, pivo, ‘žestoka pića’), ali i trulom voću (grožđu, višnjama i sl.). • Alkoholna pića spravljena u ‘kućnoj radinosti’ sadrže katkad i vrlo otrovni metilni alkohol, metanol. Akutno trovanje metanolom može biti smrtonosno. Osim toga, metanol izrazito oštećuje mozak, a posebno jeosjetljiv vidni živac što rezultira sljepilom.

12. Receptor za GABA – kanal za ione klora (Cl-) • Alkohol mijenja prijenos informacija između neurona kojima za to služi neurotransmitor gama-aminomaslačna kiselina; GABA. Takvi su neuroni prisutni u cijelome mozgu (lijevo). • Alkohol stimulira receptore za GABA (desno) – kloridi pojačano ulaze u neurone što mijenja električni napon na njihovoj mem-brani i posljedično i funkciju.

13. Mala količina – pripito stanje: razgovorljivost, ‘bolje raspoloženje’, nekritičnost prema vlastitim sposobnostima, usporenje refleksa (vožnja!) ‘Srednja količina’ – opijenost: sve funkcije mozga su smanjene, uspavljujući učinak ‘Velika količina’ – teško pijanstvo: gubitak svijesti (koma), što može biti i smrtonosno (zatajenje disanja) Akutno pijano stanje: stanje s pri-viđenjima i bez svijesti o okolnom svijetu. Učinci alkohola na organizam ovise o popijenoj količini i duljini konzumacije alkoholnih pića • Akutni učinci alkohola • Promjene funkcije mozga • Akutni učinci alkohola • Oštećenja drugih organa • Neovisno o popijenoj količini (ali češće uz veću količinu): • Krvarenja iz probavnog sustava – želudac. • Teško oštećenje gušterače. • Ova stanja su često smrtonosna, a ako se i prežive, nerijetko ostaju trajne posljedice

14. Učinci dugotrajne konzumacije alkohola - promjene na mozgu • Ovisnost: alkoholičar ‘funkcionira’ SAMO ako je pod utjecajem alkohola. On ga ne uzima više radi postizanja ‘ugode’, već da bi izbjegao neugodu apstinencijskog sindroma - drhtanje, bolove u tijelu, strah, napetost, znojenje, lupanje srca, povišenje krvnog tlaka, grčeve cijelog tijela (poput epilepsije) ili delirijum tremens (čuje glasove i vidi razne ustrašne slike-halucinacije). • Propadanje svih funkcija mozga i psihičke bolesti: poremećena je sposobnost pamćenja i učenja, a česte su teške psihijatrijske bolesti (psihoze). • Organsko propadanje živčanog tkiva: doslovno se smanjuje mozak (degenerira), a neuroni (živci) obolijevaju od upale (polineuritis), pa se jave bolovi, nemogućnost stajanja ili hodanja itd. Učinci dugotrajne konzumacije alkohola - promjene drugih organa • Teška oštećenja jetre (ciroza), gušterače i želuca i crijeva koja su sva praktično neizlječiva i potencijalno smrtonosna. • Teška oštećenja mozga djece čije su majke u trudnoći konzumirale alkohol.

15. Sedativni lijekovi Ovi lijekovi prvenstveno utječu na funkciju mozga (Apaurin, Valium, Diazepam, Loram, Lorsilan, Praxiten, Xanax i sl.) • Kao i alkohol, ovi lijekovi stimuliraju receptore za neurotran-smitor GABA • Male doze – ublažuju napetost i strah • Srednje doze – smanjuju aktivnost i smiruju (sedacija) • Velike doze – uspavljuju. Vrlo velike doze su smrtonosne – zatajuje disanje. OVI SU LIJEKOVI POSEBNO OPASNI AKO SE KONZUMIRAJU ISTODOBNO S ALKOHOLOM!!! • Tolerancija – uslijed ponovljenog uzimanja potrebno je sve više lijeka za postizanje učinaka, što vodi k otrovanju. • Ovisnost – (tabletomanija) ima slična svojstva kao i ovisnost o alkoholu, a i apstinencijski sindrom je vrlo sličan. • Nabavljanje i konzumiranje ovih lijekova bez liječničkog nadzora je PROTUZAKONITO.

16. Nikotin stimulira receptore za neurotransmitor acetilkolin (tzv. nikotinski receptori). Nikotin uzrokuje blagi osjećaj ugode, ALI istodobno ubrzava rad srca, pojačava lučenje sline i pogoduje oboljenju krvnih žila što rezultira srčanim ili moždanim udarom. O nikotinu se razvija ovisnost, a apstinencijski sindrom je označen nervozom, razdražljivošću, ‘lupanjem srca’, znojenjem. Smole, katrani i plinovi koji se pušenjem unose u organizam UZROKUJU RAK (prvenstveno pluća, ali i drugih organa). Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, PUŠENJE DUHANA JE BOLEST. Nikotin (duhan i duhanski proizvodi) Pušenjem duhana u organizam se unose razne štetne tvari: nikotin, te razne smole, katrani i plinovi

17. Kanabinoidi (marihuana, hašiš) Indijska konoplja • Marihuana (trava, marica, grass, joint) jest naziv za mješavinu sušenog lišća i cvjetova indijske konoplje (cannabis sativa). • Hašiš (haš) jest naziv za čistu smolu prikupljenu iz cvjetova indijske konoplje. • Marihuana i hašiš se koriste pušenjem smo-tuljaka poput cigarete ili ‘naprava’ sličnim luli (‘duvanje’). Marihuana Hašiš

18. U mozgu postoje tvari slične onima u konoplji anandamid Tetrahidrokanabinol • Pušenjem marihuane ili hašiša u organizam ulaze razne tvari, a najvažniji je tetrahidrokanabinol (THC) (lijevo). Zanimljivo, u mozgu i prirodno postoji vrlo slična tvar – anandamid (desno). • Ove se tvari nazivaju kanabinoidi, a djeluju tako da podražuju specifične receptore – kanabinoidne receptore. Na slici desno žutom bojom označeni su ti receptori u mozgu (štakor).

19. Marihuana/hašiš (THC) mijenja kemijske procese u mozgu i njegovu funkciju • Slika pokazuje kako se nakon marihuane mijenjaju kemijski procesi (promjene crvene boje) u važnom dijelu mozga, tzv. bazal-nim ganglijima – mijenja se komu-nikacija između neurona koji za to koriste neurotransmitor dopamin. prije poslije iz Voruganti i sur. Psychiatry Res 2001;107:173. • Pod utjecajem marihuane, osoba je ‘bolje raspoložena’, nekontrolirano se smije, usta su suha, pojačan je osjet gladi, srce pojačano lupa, osjet ravnoteže je poremećen, gubi se osjećaj za vrijeme, katkad ima vidne i slušne halucinacije, nerijetko vrlo neugodne. Marihuana remeti izlučivanje spolnih hormona, a koristi li se u trudnoći, može oštetiti plod. • Kronična uporaba ‘zaglupljuje’ – bitno se smanjuje sposobnost učenja i pamćenja.

20. MARIHUANA NIJE ŠTETNA Već su opisani brojni štetni učinci marihuane. Treba dodati da u dimu koji se pušenjem udiše ima raznih štetnih smola i plinova, više nego u cigaretama. Osim toga, uslijed ponovljene uporabe razvija se ovisnost – ovisnik bez ‘droge’ pati od nemira, nesanice, gubitka apetita, drhti, poremećena je tjelesna temperatura. ALKOHOL pojačava štetnost ! MARIHUANA JE LJEKOVITA Točno je da se pušenjem marihuane, ili uzimanjem tableta THC-a može ublažiti bol ili smanjiti nagon na povraćanje (što je jako bitno kod bolesnika koji se liječe od raka). Međutim, za sada nema dokaza da je marihuana bolja od već postojećih lijekova protiv bolova, odnosno lijekova za suzbijanje povraćanja. “Samoliječenje” s THC može biti štetno kao i kod drugih lijekova. Najčešće zablude o marihuani (hašišu)

21. Opijati i opioidi Opijum Opijumski mak • Od soka iz čaški opijumskog maka (Papaver somniferum) spravlja se smolasta masa – OPIJUM. Opijum sadrži brojne tvari – OPIJATE. Najvažniji je morfin (a poznat je i kodein). Morfin je važan i koristan lijek (posebno za bolove), ali i vrlo opasno sredstvo ovisnosti. • Od opijata su proizvedeni brojni derivati – OPIODI. Najpoznatiji je diacetil morfin – heroin, a ima ih puno (metadon, fentanil i 20-tak drugih). I to su lijekovi, ali i sredstva ovisnosti. • U mozgu postoje tvari slične morfinu – ENDOGENI OPIOIDI.

22. Opijati i opioidi – lijekovi, primjenjuju se u obliku tekućina za injekcije ili tableta. • Zlouporaba – na Dalekom istoku puši se opijum, pomoću posebnih lula. Na ‘Zapadu’, morfin, a najčešće HEROIN, rabe se u obliku praha koji se puši, smrče ili najčešće uzima otopljen, injek-cijama u vene na raznim dijelovima tijela, pod kožu ili u mišić. • Ilegalno proizveden heroin (hors) pun je neči-stoća (laktoza, cement i sl.). • Uzimanje injekcijama združeno je s kožnim infe-kcijama i prijenosom smrtonosnih zaraznih bolesti – hepatitis B i C i AIDS.

23. Morfin, heroin i sl. tvari i endogeni opioidi djeluju na isti način opijatni receptor morfin • Opijati (iz opijuma) i opioidi (‘umjetni’ i oni iz mozga) podražuju specifične receptore – opijatne receptore (na slici lijevo dolje ista-knuti su bojom). Osim kemijskih promjena, opijati mogu uzrokovati trajne organske promjene neurona – na slici dolje desno prikazani su deformirani, ‘skvrčeni’ neuroni u životinja koje su dobivale morfin. Kontrola Morfin Iz Sclair-Tarvon i sur. PNAS 1996

24. Učinci morfina, heroina i sličnih tvari • Osoba može biti ‘raspoloženija’, ali i ‘deprimirana’, neraspoložena, nije svjesna okoline, često doživljava zvukove i slike koje u stvarnosti ne postoje, a koje su nerijetko vrlo neugodne, ne osjeća bol, djeluje ‘odsutna i opijena’ kao u nekom polusnu i ne reagira na podražaje iz okoline, zjenice su joj sužene, poremećno je izlučivanje svih hormona, katkad osjeća mučninu i povraća, katkad može doživjeti astmatski napad – uslijed sužavanja dišnih putova. OPIJATI I OPIOIDI zaustavljaju refleks disanja – čak i jednokratna primjena može biti smrtonosna – čovjek umire od ugušenja!!! Posljedice ponovljenog uzimanja • Tolerancija – nastane vrlo brzo – već nakon jedne ili nekoliko uporaba za ponavljanje učinaka potrebne su sve veće doze, a to vodi k primjeni doze koja zaustavi disanje i ubija (tzv. ‘zlatni šut’). • Ovisnost – nastane vrlo brzo, posebno na heroin – već nakon jedne ili nekoliko uporaba čovjek postane ovisan, tj. nužno treba heroin, jer pati od apstinencijskih smetnji: grčeva mišića, bolova u tijelu, proljeva i povraćanja, poremećenog rada srca i krvnog tlaka (što može biti smrtonosno!!!), uznemirenosti, paničnog straha i posvemašnje izgubljenosti – sve aktivnosti usmjerene su isključivo na nabavu droge. • Propadanje svih psihičkih i fizičkih funkcija – gubi se sposobnost učenja, pamćenja i razmišljanja, poremećen je spolni nagon, funkcije svih organa se smanjuju i otkazuju, uzimanje ovih tvari u trudnoći teško oštećuje plod.

25. ‘Ecstasy’ • MDMA je nastao od amfetamina, početkom stoljeća, sa željom da bude lijek. Kako nema nekih korisnih svojstava, odbačen je. Međutim, počeo se proizvoditi i prodavati ilegalno, pod nazivom ‘Ecstasy’, u obliku tableta. • Uskoro, stvoren je niz sličnih spojeva (MDA – Eva i dr.) koji se svi mogu naći u tabletama ‘Ecstasyja’. • Osim ovih amfetaminu sličnih tvari, tablete ‘Ecstasyja’ često sadrže i kokain, heroin, LSD, šećer, brašno, cement i slične nečistoće. • Prema tome, kada se uzme ‘Ecstasy’ čovjek zapravo najčešće niti ne zna što je konzumirao. MDMA, Adam, X, A MDA, Eva MBDB, MDE, PMMA, PMA i dr. (‘death’, ‘flatliner’ itd.)

26. ‘Ecstasy’ (MDMA i srodni spojevi) uzrokuje organska oštećenja mozga • ‘Ecstasy’ (MDMA i srodni spojevi) pojačavaju otpuštanje neurotransmitora serotonina iz tzv. serotoninskih neurona. Ti su neuroni prisutni u gotovo svom djelovima mozga (crvene strelice na gornjoj slici). Te su promjene prolazne. • Međutim, pri češćem uzimanju uzimanju, ‘Ecstasy’ UBIJA serotoninske neurone!!! Na donjoj slici prikazano je kako je u konzumenata smanjen broj serotoninskih neurona koji dospijevaju u koru velikog mozga (tamnija, zagasita crvena boja s puno ‘rupa’). • Slika je preuzeta iz Kish SJ, Furukawa Y, Ang L, Vorce SP, Kalasinsky KS. Striatal serotonin is depleted in brain of a human MDMA (Ecstasy) user. Neurology. 2000;55(2):294-6. Kontrola ‘Ecstasy’

27. Učinci ‘Ecstasyja’ (MDMA i srodne tvari) • Pod utjecajem ‘Ecstasyja’ osoba je razgovorljiva, ‘dobro raspoložena’, u stalnom pokretu, katkad čuje glasove i vidi slike koje ne postoje (halucinacije) – one su, međutim, nerijetko vrlo neugodne i uzrokuju strah i paniku. Ubrzan je rad srca i povišen krvni tlak, što može uzrokovati srčani udar. Otrovanje ‘Ecstasyjem’ – teška oštećenja psihe i raznih organa • Otrovanja ‘Ecstasyjem’ su česta. Za to nisu potrebne velike količine – u pravilu se radi o ‘uobičajenoj dozi’ (jedna ili dvije tablete). • Oštećenje psihičkih funkcija: dugotrajno stanje (tjedni i mjeseci) neugodnih halucinacija ili straha i uznemirenosti, pa je potrebno psihijatrijsko liječenje. • Organska oštećenja su često SMRTONOSNA – naglo i jako naraste tjelesna temperatura, izgubi se svijest, počnu se raspadati mišići i zakažu bubrezi. Osoba, unatoč liječenju, umre za nekoliko sati ili dana, Posljedice dugotrajnog uzimanja • Sve su češće neugodne halucinacije, čak i kad osoba nije pod utjecajem droge (flash-back). • Smanjuje se sposobnost učenja i zapamćivanja. • Nastaju teška oštećenja jetre, vjerojatno od nečistoća u ilegalnoj drogi.

28. Gama-hidroksibutirat (GHB, tekući ecstasy, tekući X, blue nitro) • Unatoč nekim od naziva, ova slankasta, bistra tekućina nema veze s pravim ‘Ecstasyjem’ (osim što se i ona u pravilu uzima na ‘Rave-partyijima’ - pije se, obično iz čepa bočice u kojoj se prodaje). • Nije poznato na koji način točno djeluje na mozak. • Navodno ‘poboljšava raspoloženje’, poput manjih doza alkohola. • MEĐUTIM, vrlo često i već od malih doza nastaju trovanja koja su nerijetko smrtonosna – osoba postane smetena – ne prepoznaje okolinu, bezrazložno agresivna, uz nevoljne neobične grimase lica, iskrivljeno čuje zvukove i vidi slike, osjeća vrtoglavicu i nemogućnost stajanja i hodanja, mučninu, katkad povraća a zatim padne u komu. Usporen je rad srca i disanje. • Neka pića, čudnih naziva, poput Blue Moon, Gamma G, Invigorate, i sl. sadrže spojeve poput gama butirolaktona (GBL) od kojih u organizmu nastane GHB – otrovanja su jednako česta i izgledaju jednako kao kad se uzme GHB.

29. Kokain • Već dugo je poznato da južnoamerički Indijanci u planinskim dijelovima Bolivije, Perua, Kolumbije i dr. zemalja iznimno dobro podnose fizičke napore žvačući lišće koke (Eritroxilon coca). • Po uzoru na njih, početkom XX stoljeća reklamirani su napici (uključujući i Coca-Colu na njenom početku) koji sadrže ekstrakte ove biljke a koji ‘osvježavaju i osnažuju’ tijelo. Njihovi štetni učinci su brzo uočeni. • Čisti kokain, izoliran iz biljke, rabio se u medicini za lokalno suzbijanje boli (lokalni anestetik), no danas se malokad koristi. • Danas se kokain proizvodi, prodaje i konzumira praktično isključivo ILEGALNO. Eritroxilon coca

30. Ilegalni kokain dolazi u nekoliko oblika i rabi se na razne načine • Žvače se lišće koke. To je najmanje štetno, ali je ograničeno na pojedina područja J. Amerike. • Žvače se koka-pasta: smjesa mljevenog suhog lišća, vode i vapna (na gornjoj slici lijevo). • Čisti kokain hidroklorid (gore desno) se ušmrkava ili injicira u vene, pod kožu ili u mišiće. • Čista kokainska baza (‘crack’), u obliku grumenčića (dolje lijevo) se puši pomoću naprava sličnim luli (dolje desno), ili primjenjuje rektalno.

31. Kokain teško oštećuje razne organe Dopaminski sustav Čeoni režanj • Kokain pojačava izlučivanje neurotransmitora dopamina iz tzv. dopaminskih neurona (slika). • Pod utjecajem kokaina osoba je u pokretu, razgo-vorljiva, lakše podnosi fizički napor. Katkad čuje glasove i vidi slike koje u stvarnosti ne postoje (deluzije, halucinacije), a koje su nerijetko vrlo neugodne. Ubrzan je rad srca, a zbog smetnji protoka krvi može nastati srčani udar, moždani udar ili grčevi kao u epilepsiji. Veća doza kokaina je smrtonosna, zbog zatajenja rada srca. VTA • Ponovljena primjena vodi k ovisnosti (kokainizam), pa se droga ‘mora’ uzimati da bi se otklonili neugodne apstinencijske smetnje – nesanica, drhtanje, razdražljivost, napetost i nemir, tmurno, depresivno raspoloženje i sklonost samoubojstvu. Ponovljene konzumacije teško oštećuju srce i krvne žile. • Na kokain se ne razvije tolerancija, već preosjetljivost – i mala doza uzrokuje burnu reakciju, pa i smrt. Preosjetljivost je ukrižena s amfetaminom. • Pušenje ‘cracka’ oštećuje pluća, a ‘šmrkanje’ nosnu sluznicu i kosti.

32. Amfetamini i srodni spojevi • Amfetamin i niz srodnih spojeva, poput metamfe-tamina, pemolina, fentermina, fendimetrazina, efedrina i pseudoefedrina i dr. nastali su kao lijekovi, za liječnje nekih rijetkih neuroloških bolesti. I danas postoje kao lijekovi, ali se vrlo rijetko koriste. Njihova distribucija i uporaba je strogo kontrolirana. Efedrin se rabi nešto češće u obliku kapi za nos. • Sa stanovišta (zlo)uporabe, najvažniji je metamfetamin – upravo to je amfetamin koji se najčešće ilegalno proizvodi i koristi (ice, speed, crystal, cranck itd.). I efedrin se često zlorabi, ali je zanimljiviji kao sirovina za metamfetamin. • Svi ovi spojevi ‘rade’ na isti način – pojačavaju izlučivanje neurotransmitora noradrenalina iz tzv. adrenergičnih neurona (donja slika). Noradrenalinski sustav Sljepoočni režanj

33. ‘Amfetamini’ bitno mjenjaju funkciju mozga i oštećuju druge organe • Pod utjecajem amfetamina, osoba je u stalnom pokretu, aktivna, ‘boljeg raspoloženja’, ima osjećaj ‘čišćeg tijeka misli’, ne osjeća umor i glad, no katkad može doživljavati halucinacije koje su nerijetko neugodne. Ubrzan je rad srca i povišen krvni tlak – to može uzrokovati srčani ili moždani udar. Amfetamini ‘ubijaju’ zbog poremetnje rada srca. • Nakon prestanka djelovanja amfetamina nastupa vrlo tmurno i depresivno raspoloženje sa idejama o samoubojstvu, razdražljivost i letargija, bezvoljnost, katkad jak osjećaj gladi. • Amfetamini se ponovljeno uzimaju radi želje za doživljavanjem ‘ugode’ (high). • Na amfetamine se razvija preosjetljivost – nakon ponovljenog uzimanja i mala doza može uzrokovati burnu reakciju, pa i smrt. • Kombinacija amfetamina s alkoholom, kokainom, ‘ecstasyjem’ , GHB ili drugim sredstvima je posebno opasna.

34. Tvari s učincima sličnim amfetaminu – ‘biljni ecstasy’, ‘smart drinks’, ‘Go-go drinks’ • ‘Biljni ecstasy’ – osim naziva, ovi pripravci nemaju ništa zajedničko s pravim ‘Ecstasyjem’. To su pripravci, obično u obliku tableta, koji sadrže ekstrakte iz biljke Ephedra – dakle efedrin. Koristi se i naziv ‘ma hunag’. Po svim učincima ovi su pripravci, iako se reklamiraju kao ‘prirodni’ posve slični amfetaminu. Česta su teška otrovanja. • ‘Smart drinks’ ili ‘Power drinks’– to je naziv za pića koja se obilno konzmiraju u vezi s ‘Rave’ zabavama (baš kao i mnoge druge droge). Sadrže puno kofeina, ekstrakt guarane (južnoameričke biljke sličnog učinka kao kofein), katkad efedrin ili pseudoefedrin i sl. U velikim količinama imaju isti učinak kao amfetamini. • ‘Go-go drinks’ – to su pića koja se katkad reklamiraju i kao ‘Viagra za žene’. Po sastavu i učincima su posve slična gorespomenutim pripravcima.

35. Halucinogeni • Po jednostavnoj definiciji, halucinogeni su tvari koji uzrokuju HALUCINACIJE (osoba čuje glasove ili vidi likove, osjeća mirise koji u stvarnosti ne postoje) ili DELUZIJE (likovi iz okoline se doživljavaju iskrivljeno, kao kakve deformirane maske, čudovišta, zvukovi kao neobična buka, posve izmijenjenog značenja). I duge tvari (kokain, ecstasy, amfetamini, opijati itd.) mogu uzrokovati ovakve doživljaje. Međutim, to se ne dešava uvijek. Nadalje, halucinogeni nemaju drugih učinaka koje imaju te tvari. U tom smislu se ‘pravi halucinogeni’ razlikuju od tvari koje katkad uzrokuju takve senzacije. • ‘Pravi halucinogeni’ se dijele na 2 glavne skupine: 1. Serotoninski halucinogeni (LSD, psilocibin, meskalin i slične tvari) 2. Disocijativni anestetici (PCP-fenciklidin i ketamin) Uz zajedničko svojstvo ‘halucinogenosti’, tvari iz ovih skupina imaju specifičnosti.

36. Serotoninski halucinogeni • Naziv proizlazi iz činjenice da ove tvari kemijski nalikuju neurotransmitoru serotoninu, a ‘rade’ tako da podražuju neke od receptora za taj neurotransmitor. • LSD – dietilamid lizergičke kiseline (Acid) je sintetiziran od lizergičke kiseline koja se dobiva iz plijesni što raste na raži – Claviceps purpurea (Ražova glavica). Nema nikakve primjene osim zlouporabe i proizvodi se ilegalno. • Psilocin (psilocibin) – nalazi se u gljivama iz skupine Psylocibae. Konzumiraju se gljive. • Meskalin – nalazi se u meksičkom kaktusu peyotl. • U ovu skupinu spada i niz sličnih, uglavnom sintentskih tvari (triptamin, DMT, DOI itd.) Claviceps purpurea Psylocibae Peyotl Meskalin

37. Serotoninski halucinogeni nemaju drugih učinaka osim onih na psihu i ne razvija se ovisnost • Pod utjecajem ovih tvari, osoba je u stanju vrlo sličnom teškoj psihičkoj bolesti shizofreniji – nema kontakta s okolinom niti je prepoznaje, vidi i čuje nepostojeće slike ili glasove, odnosno svi podražaji koji dolaze iz okoline su posve iskrivljeni i deformirani. • Nerijetko, ovi su doživljaji vrlo neugodni (‘bad trip’). • I nakon jedne jedine konzumacije ovakvo stanje može potrajati tjednima pa i mjesecima. • Nakon ponavljane primjene ‘loša iskustva’ sve su češća, a korisnici ih nerijetko doživljavaju i kad nisu pod utjecajem ovih droga (flash-back).

38. Halucinogeni - disocijativni anestetici Ove tvari nemaju kemijske sličnosti sa serotoninom niti LSD-om i drugim tvarima, niti djeluju na seroto-ninski sustav. Napravljeni su svojedobno kao tvari za postizanje anestezije (za operacije) pri kojoj bi bolesnik bio zapravo budan. Ove tvari stimuliraju receptore za neurotransmitor glutamat. • Fenciklidin, PCP (Angels dust) i ketamin (new esctasy, super K, vit. K) se proizvode ilegalno, za ilegalno tržište. • piju se, puše, injiciraju u vene i ‘šmrču’ • za razliku od serotoninskih halucinogena, osim učinaka na psihu, oni ubrzavaju rad srca i povisuju krvni tlak. • Također, za razliku od serotoninskih halucinogena, o ovim tvarima se razvija ovisnost s apstinencijskim smetnjama. • Ostali učinci slični su ili isti onima serotoninskih halucinogena.

39. Hlapljive tvari i aerosoli • Ljepila, boje, sredstva za čišćenje, ‘osvježivači prostora’, pojedine vrste olovaka za označavanje (‘markeri’), sprejevi za kosu, punjenja za upaljače, benzin za čišćenje ili motorna vozila i dr. proizvodi koji hlape ili se raspršuju u obliku sitnih čestica (aerosol) sadrže tvari kao što su: freoni, butan, propan, toluen, benzen, amilni ili butilni nitrit, trikloretilen, metilen klorid i dr. koja, kada se udahnu vrlo brzo uzrokuju osjeća opijenosti, poput onog od alkohola. • MEĐUTIM – ove su tvari VRLO OTROVNE. Mogu uzrokovati tzv. ‘naglu smrt zbog snifanja’ zbog oštećenja srca, kemijske opekline, smrtonosna oštećenja jetre i krvnih stanica. • Slika lijevo zorno pokazuje kako te tvari uzrokuju PROPADANJE MOŽDANOG TKIVA – donji dio slike pokazuje smanjen ‘rupičast’ mozak ‘snifera’.

40. Kome to treba?

41. Priredili: Prof.dr.sc. Zdravko Lacković, dr.med. Redovni profesor farmakologije i predsjednik HDF Tel/fax: (1)-45-66-843; E-mail: lac@mef.hr Dr.sc. Vladimir Trkulja, dr.med. Viši znanstveni asistent, farmakolog Tel.: (1)-45-66-830; E-mail: vladimir.trkulja@zg.hinet.hr Laboratorij za molekularnu neurofarmakologiju Zavod za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Šalata11