1 / 98

Povijesni razvoj računala

Povijesni razvoj računala. Klobučar Josipa Šarić Marija Šarić Martina Viljevac Slaven. Uvod.

nguyet
Download Presentation

Povijesni razvoj računala

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Povijesni razvoj računala Klobučar Josipa Šarić Marija Šarić Martina Viljevac Slaven

  2. Uvod • Osvrnut ćemo se na vrste i povijesni razvoj raznih računalnih komponenti, s naglaskom na osnovne, temeljne komponente bez kojih računalo kao takvo ne može postojati – procesor, memorija, matična ploča, ekspanzijske kartice, optički pogoni, pogoni za pohranu podataka, itd.

  3. Povijesni razvoj • Ljudi su koristili razne sustave urezivanja u drvo ili kamen kako bi brojali stoku i zemljišta. • Prvim računalom smatra se Stonehenge (korišten je za računanje i predviđanje Mjesečevih mijena), a prvim prijenosnim računalom smatra se abak.

  4. Slijed razvoja računala • mehanička računala je obilježio Pascaline koji se sastojao od zupčanika. • logaritamska računala i njihov razvoj obilježio je matematičar lord John Napier koji je razvio metodu izračuna prirodnog logaritma • elektromehanička računala- 1884. Herman Holerith napravio je elektromehanički stroj za obradu podataka.

  5. elektronička računala: 1943. inženjeri John Eckert i John Mauchly napravili su prvo elektroničko računalo – ENIAC. • računala s magnetnim diskovima: John Louis von Neumann uvodi binarni sustav u računala, dolazi na ideju da se instrukcije drže u memoriji računala.

  6. računala s tranzistorom: 1951. Remington Rand razvio je prvu generaciju elektroničkih računala UNIVAC I (Universal Automatic Computer), koja su bila izrađena od tranzistora i obavljala tisuće računskih operacija u sekundi. • računala sa mikroprocesorom: 1971. Intel pokreće seriju mikroprocesora, a 1981. Microsoft predstavlja svoj operativni sustav Microsoft DOS (MS-DOS).

  7. Vanjska (sekundarna) memorija računala 1.TVRDI DISK2.FLOPPY DISK3.CD DISK4.DVD DISK

  8. Tvrdi disk (engl. hard disk)

  9. Jedinica za pohranu podataka u računalima • Sastoji se od kružnih ploča u hermetičkom kućištu koje se vrte oko jedne osi pomoću elektromotora • Svoje djelovanje temelji na fizičkim osnovama magnetskog polja

  10. Princip rada: • Podaci se na disk upisuju uz pomoć male zavojnice koja je sastavni dio glave. • Magnetska površina ploče u disku je podjeljena u puno malih magnetskih područja • Protjecanjem struje kroz zavojnicu stvora se magnetsko polje koje se zbog blizine glave proteže i kroz magnetski materijal na površini diska • Podaci su na disku nalaze kao niz magnetskih čestica na magnetskom sloju diska koje su smještene u koncentrične krugove. • U današnjim tvrdnim diskovima glave za čitanje i pisanje su odvojene, za razliku od starih diskova na kojima se sve obavljalo uz pomoć jedne glave

  11. Dobre i loše strane • Veliki kapacitet • Postojanost podataka • Brzi pristup podacima • Osjetljivost na prljavštinu i elektromagnetska polja • Ograničenje maksimalne gustoće podataka

  12. Zanimljivosti • Prvi tvrdi disk razvila je tvrtka IBM 1956. Za 350 Disk File, IBM je naplaćivao godišnju najamninu od 35.000 USD. • Albert Fert i Peter Grünberg dobili su Nobelovu nagradu za fiziku za svoje otkriće divovskog magnetootpora (GMR) - zasebno su došli do tog otkrića 1988. godine. Ta se tehnologija danas rabi u svim tvrdim diskovima.

  13. Floppy disk (disketa)

  14. 1. zaštitna vratašca • 2. zaštitni oklop (s mekom tkaninom na unutrašnjoj strani) • 3. magnetni medij s metalnim držaćem u sredini

  15. Okrugla ploča od plastike prevučena magnetskim slojem, namijenjena pohrani informacija pri radu s elektroničkim računalom. • Prve su diskete bile savitljive, promjera približno 20,3 cm (8 in), zatim 13,3 cm (5,25 in). • Kasnije je u općenitu uporabu uvedena disketa koja je razvijena 1980., prihvaćena 1987., a promjera je približno 8,9 cm (3,5 in). • Smještena je u nesavitljivu plastičnom kućištu u kojem se može okretati. Umetanjem diskete u disketni pogon, automatski se otvaraju vratašca na kućištu kako bi disketi mogle pristupiti glave za čitanje i upisivanje.

  16. Prve su se diskete prije uporabe trebale formatirati • Osnovne su značajke diskete gustoća magnetskog zapisa i kapacitet pohranjivanja informacija (obično 1,44 MB), te mogućnost zapisa s obiju strana diskete i visoka gustoća zapisa

  17. Uređaj za čitanje flopi disketa (FDD). Unutar flopi diskete se nalazi kružni dio magnetizirane folije na koji se zapisuju i čitaju podaci pomoću FDD. Zapisivanje podataka se vrši kao kod hard diska gdje se podaci zapisuju u stazama i sektorima. Unutar FDD-a se nalaze glave za čitanje i pisanje podataka, te druga malo veća pomoću koje se brišu podaci. Također postoji i motor koji miče te glave, dok motor i sve ostale stvari kontrolira elektronika koja se nalazi unutar FDD-a.

  18. Diskete su se prestale upotrebljavati

  19. CD disk

  20. Kompaktni disk • Optički zapis razvijen u kasnim 1970-tim godinama • Zapisivanje podataka na CD-u počinje u sredini diska i nastavlja se prema rubu • CD-ovi su dostupni u dvije standardne veličine: najrašireniji su promjera 120 mm, kapaciteta 74 minute i 650 MB podataka te 80 minutni za 700 MB podataka. Dostupni su i 80 mm (tzv. MiniCD-ovi) kapaciteta 21 minute i 184 MB • Podaci na mediju pohranjeni su kao niz mikro udubina - oko 100 nm duboke i 500 nm široke, a duge oko 850 nm • CD se čita uz pomoć 780 nm lasera fokusiranog kroz dno polikarbonskog sloja. Same udubine i izbočine ne predstavljaju jedinice i nule, već prijelaz iz udubine u “dolinu”, ili iz doline u “udubinu” simbolizira jedinicu, a ukoliko nema prijelaza , to se čita kao nula. Ovakav zapis invertiran EFM-om i CIRC-om daje pravi oblik audio podatka pohranjenog na disk. Udubljenja su bliža reflektivnoj strani tako da izobličenja i prašina na čistoj strani mogu biti zanemarena.

  21. CD/RW ("Compact Disc Read/Write") je uređaj koji može snimati podatke na CD medij. Prvobitna brzina CD uređaja je bila 150 kilobajta po sekundi. Današnja čitanja CD medija je 52x odnosno 7.62 megabajta po sekundi. Pri ovakvim brzinama medij u CD uređaju se vrti na 10000 okretaja u minuti. • Brzina pisanja na medije je obično 48x ili 52x, no to nije uvijek ostvarivo. Kada se zapisuju podaci, brzina na početku nije ista kao na kraju, obično zapisivanje krene sa neke manje brzine (npr. 16x) da bi završila imeđu 40x.

  22. Zanimljivosti • Predstavljanjem većih brzina često se dešavalo da zapisivanje bude prekinuto zbog nemogućnosti blagovremenog protoka podataka (buffer underrun) prema CD/RW-u. Najčešće se radi o nekvalitetnom mediju ili sporijem računalu. Zbog toga su firme koje prave ove uređaje izumile tehniku "buffer underrun protection" koja može zaustaviti snimanje te ponovno nastaviti isto bez da CD medij bude uništen • CD DISK je prvotno korišten samo kao medij za glazbu. Kasnije se razvio za spremanje podataka na računalu, tako da je danas standardni dio računala. Pojavom DVD-a 1996. dobili smo novi standard koji na mediju iste veličine (120 mm) čuva sadržaj 6 ili više CD-ova

  23. DVD disk

  24. Optički disk koji se koristi kao vrsta medija za visokokvalitetno pohranjivanje podataka. • DVD diskovi su izgledom i veličinom gotovo u potpunosti identični CD-ima.

  25. DVD (engl. Digital Versatile Disc ili Digital Video Disc) uređaj služi za reprodukovanje sadržaja koji se nalaze na DVD mediju. Neki mogu samo prikazivati sadržaj, dok postoje i uređaji koji su u mogućnosti i snimati nove podatke sa računala ili s drugog DVD medija. • Ustaljena brzina snimanja i pisanja današnjih DVDmedija je 21.13 MB/s, odnosno 16 puta (16x) brže od prvobitne brzine snimanja - 1.32 MB/s.

  26. Zanimljivosti • U masovnoj upotrebi uglavnom služi za pohranu filmova. • DVD je izvorno bila kratica za digital video disc, iako neki od članova DVD Foruma tvrde da bi zapravo trebala značiti digital versatile disc (engleski: svestrani digitalni disk)

  27. Princip rada: • Podaci se na disk upisuju uz pomoć male zavojnice koja je sastavni dio glave. • Magnetska površina ploče u disku je podjeljena u puno malih magnetskih područja • Protjecanjem struje kroz zavojnicu stvora se magnetsko polje koje se zbog blizine glave proteže i kroz magnetski materijal na površini diska • Podaci su na disku nalaze kao niz magnetskih čestica na magnetskom sloju diska koje su smještene u koncentrične krugove. • U današnjim tvrdnim diskovima glave za čitanje i pisanje su odvojene, za razliku od starih diskova na kojima se sve obavljalo uz pomoć jedne glave

  28. Dobre i loše strane • Osjetljivost na prljavštinu i elektromagnetska polja • Ograničenje maksimalne gustoće podataka • Veliki kapacitet • Postojanost podataka • Brzi pristup podacima

  29. Izložene vanjske memorije na MATHOS-u • Samsung SFD321B/LFBL1 3.5" Micro Floppy Disks • SEAGATE ST251-MCL1 42MB 5.25"/HH MFM ST506 HARD DRIVE • DJNA-371350 IBM 13.5GB 7200RPM 2MB 3.5INCH HARD DRIVE • PLUS IMPULSE 170 HARD DRIVE • Western Digital Caviar Green WD15EARS Hard Drive • Plextor PlexWriter 8/2/20 (CD-RW drive - SCSI) • LG GSA-4163B DVD±RW (+R DL) / DVD-RAM drive

  30. Računalne kartice 1.Mrežne kartice2.Zvučne kartice3.Grafičke kartice

  31. Mrežne kartice

  32. Aktivnom mrežnom opremom smatraju se svi mrežni uređaji koji odašilju, primaju, pojačavaju ili na bilo koji drugi način rukuju električnim signalima koji se koriste za mrežnu komunikaciju. (mrežne kartice, pojačala, koncetratori, preklopnici, usmjerivači)

  33. Pasivna je mrežna oprema sva ostala oprema koja se koristi pri izgradnji mreže, poput samih kablova koje koristimo za spajanje računala s ostalom mrežnom opremom kao što su konektori, ormari za mrežnu opremu...

  34. Ethernet mrežne kartice • Kako su računalne mreže danas zaista svakodnevna pojava, mnogi proizvođači matičnih ploča odlučili su Ethernet funkcionalnost integrirati s ostalom elektronikom na matičnoj ploči. • Ponuda na tržištu ovih uređaja je veoma bogata • 3 različita Ethernet standarda: • Ethernet (10Mbit/s) • Ethernet (100Mbit/s) • Ethernet (1000Mbit/s)

  35. Ethernet (10Mbit/s) • Običan Ethernet omogućava prijenos podataka maksimalnom brzinom od 10Mbit/s. Premda bi ovo bilo dovoljno za kućnu primjenu, osjetili bismo spor prijenos velikih datoteka – primjerice, grafičkih, glazbenih ili video datoteka. Osim toga, više niti ne možete kupiti karticu koja bi podržavala samo ovaj “obični” Ethernet.

  36. Fast Ethernet (100Mbit/s) • Današnji standard za primjenu u kući i u tvrtki. 100Mbit/s velika je propusnost i omogućava udoban rad, čak i kada su u igri veće datoteke. Ako na mrežnoj kartici piše 10/100 (a takve su sve danasnje mrežne kartice), to znači da može komunicirati koristeći obje brzine.

  37. Gigabit Ethernet (1000Mbit/s) • Gigabitni Ethernet izuzetno je brz, no mrežna oprema je jednako tako skupa, te si ovu tehnologiju još uvijek ne mogu priuštiti sve veće tvrtke. Svoju primjenu nalazi u okruženjima u kojima je potrebna izvanredno velika propusnost u mreži.

  38. BEŽIČNE MREŽNE KARTICE PC Card WLAN kartica • Namijenjena je za upotrebu u prijenosnim računalima koja mogu primiti PC Card karticu. Interna PCI kartica • Namijenjena je bežičnom umrežavanju stolnih računala. Nemojte se začuditi kada prvi put vidite internu WLAN karticu: u većini slučajeva radi se o posebnom adapteru pomoću kojega je PC Card kartica prilagođena za korištenje u PCI utoru stolnog računala. PC Card kartica jednostavna je umetnuta u ovaj adapter, no funkcionalnost je ista. Dakako postoje i prave PCI bežične mrežne kartice. USB pristupni uređaj • Ako ne želimo otvarati svoje stolne računalo da bismo mu dodavali WLAN funkcionalnost, najjednostavnije je nabaviti USB uređaj. Njegovo srce također obično čini klasična PC Card WLAN kartica,”upakirana” u kučište koje se na računalo spaja na USB port. Ovo je u svakom slučaju najbrži način da stolno računalo spojite na 802.11b bežičnu mrežu.

  39. Zvučne kartice

  40. Prva PC računala koristila su interni zvučnik za reprodukciju zvuka, i nisu imala baš nikakvu MIDI podršku. • Porastom potražnje za zvučnim karticama, kao i popularnosti multimedijalnih aplikacija zvučne kartice postale su sve češći dio računala, da bi danas bile sasvim uobičajena stvar i sastavni dio svake računalne konfiguracije. • PCjr/Tandy, AdLib kartica (krajem 80-ih) • Creative Labs-ovi Sound Blasteri (16, Pro, AWE32, AWE64, ...)

  41. Osnova generiranja zvuka računalom je digitalno/analogna (D/A) pretvorba. • Postoji nekoliko načina 'stvaranja' digitalnog signala: • FM sinteza • Wavetable sinteza • Sample-ovi

  42. Povijest zvučnih kartica • AdLib • 8 bitna D/A pretvorba • AD konverzije nema • FM sinteza - istovremeno sviranje do 11 mono kanala • Sound Blaster • 8 bitna A/D i D/A pretvorba (8-bita na 44 kHz mono ili na 12 kHz stereo) • FM sinteza kao i kod Adlib kartice • dodan game port i ulaz za mikrofon

  43. Sound Blaster PRO8 bitna AD i DA konverzija (8-bita na 44 kHz mono ili na 22 kHz stereo)FM sinteza s 22 kanaladodan kontroler za CD-ROM • Sound Blaster 16 • 16 bitna AD i DA konverzija na 44 kHz • kvalitetnija FM sinteza • mogućnost upravljanja MIDI uređajima i podrška MPU-401 standardu • mogućnost dodavanja DSP procesora za kompresiju i dekompresiju u realnom vremenu • poseban konektor za nadogradnju na wavetable sintezu

  44. 'low cost' kartice Najčešće se primjenjuju za računalne igre, multimediju, amatersku obradu zvuka, kao višekanalni mikseri (kupnjom nekoliko jeftinih zvučnih kartica možemo realizirati višekanalni mikser), razna mjerenja npr. u akustici itd. • Tehničke značajke: • 16 bitna konverzija do 48 kHz • FM sinteza • softverska wavetable sinteza • softverski 3D zvuk • full duplex (istovremeno sviranje i snimanje različitih signala) • digitalni ulaz/izlaz S/PDIF • MIDI i port za Joystick

  45. Prednosti: • niska cijena • visok omjer kvaliteta/cijena • Nedostaci: • loša podrška MIDI-ju • opterećuje procesor

  46. Profesionalne kartice Upotreba u profesionalnim studijima. • Tehničke značajke: • 24 bitna konverzija do 96 kHz • wavetable sinteza • 3D zvuk • digitalni ulaz/izlaz S/PDIF • MIDI port • Prednosti: • kvalitetna podrška MIDI-ju • digitalni ulazi i izlazi (uklanjaju višestruke konverzije) • obrada zvuka (DSP procesor na kartici) • Nedostaci: • cijena

  47. Grafičke kartice

  48. video adapter, grafiča kartica, display adapter je kartica za proširenje čija je funkcija prikaz slike na zaslonu. • grafičke kartice nude i dodatne funkcije, kao što su ubrzano renderiranje 3D scena i 2D grafike,TV-tuner adapter, MPEG-2/MPEG-4 dekodiranje, FireWire, TV izlaz, sposobnost spajanja više monitora (multi-monitor)

  49. Prva grafička kartica je razvijena od tvrtke IMB PC 1981 godine. MDA(Monochrome Display Adapter) može raditi samo u tekstualnom modu koji predstavlja 80 stupaca i 25 redaka na (80x25) zaslonu. Ona je imala 4KB video memorije i samo jednu boju.

  50. Monochrome Display Adapter

More Related