Metodički modeli rada školskoga knjižničara

1. Metodički modeli rada školskoga knjižničara Doc.dr.sc. Mihaela Banek Zorica

3. Digitalizacija građe http://cdspartners.wordpress.com/2008/09/

4. E-knjige

5. Gartner (2009) e-knjige 2-5 godina za globalno usvajanje Kerrie Smit, 2010

6. Kerrie Smit, 2010

7. Tradicionalno - digitalno • Promjene se događaju na nivou: • Knjižničnih izvora/građe • Organizacije i upravljanja • Korištenja • One donose i promjene • Tradicionalnog obrazovanja i vještina knjižničara • Zahtjeva korisnika

9. Navikli na: Brzo usvajanje informacija Multitasking Vizualni poticaj Nasumični pristup informacijama bilo kada/bilo gdje Konstantne nagrade i pohvale Informacijske sustave koji funkcioniraju kao Google Nove generacije studenata su“digitalni urođenici”

10. http://www.masternewmedia.org/media/media-analysis/DeLoitte-US-media-survey-2007-usage-and-preferences-20070928.htmhttp://www.masternewmedia.org/media/media-analysis/DeLoitte-US-media-survey-2007-usage-and-preferences-20070928.htm

11. Modeli bazirani na “isporuci” znanja Pasivno prihvaćanje znanja Nastavnik kao “čuvar” informacija Trud pojedinca Model okrenut prema studentu Rješavanje problema Timski rad Interakcija i procesiranje informacija Učenje aktivnim uključivanjem Konstrukcija i pronalaženje Istraživanje problema Prilagođavanje učenja i poučavanja Transformacija obrazovnog okruženja

12. Stupnjevi poučavanja • 1.stupanj – fokus je na tome kakav je student • Ukoliko student redovito pohađa nastavu, pažljivo sluša predavanja, radi bilješke i čita preporučenu literaturu te na znak to sve i reproducira, poučavanje je uspješno. (X to radi - dobar student, Y ne – loš student) • 2. stupanj – fokus na tome što nastavnik radi • Nastavnik koristi cijeli niz tehnika poučavanja i sadržaj se ne prenosi samo predavanjem i pločom. Koriste se tehnike koje će pobuditi zanimanje no poučavanje je i dalje usmjereno na nastavnika i ono što će on napraviti. • 3. stupanj – fokus na onome što student radi • Učenje okrenuto studentu bazira se na aktivnostima koje on obavlja tijekom poučavanja s ciljem svladavanja određenog sadržaja Biggs, J. Tang, C. Teaching for Quality Learningat University, 2007.

13. Knjižnice u virtualnom obrazovnom okruženju • Prilagodba • Suradnja • Organizacija informacija • Pružanje izvora • Upravljanje znanjem Informacija + interakcija + suradnja + poučavanje

14. Uloga knjižnice u e-učenju

15. knjižnice se trebaju razvijati u smjeru dinamičkih portala • one postaju informacijske platforme za svoje korisničko okruženje (profitne/neprofitne organizacije, akademska/znanstvena zajednica) • informacijska ekologija - kvalitetni informacijski filtri (zaštita od mnoštva informacija, zaštita od “loše znanosti”)

16. Novi zadaci knjižničara u obrazovnom okuženju • oblikovanje knjižničnog portala i njegova integracija u sustav obrazovanja • oblikovanje online interaktivnih modula informacijskog opismenjavanja • stvaranje, prikupljanje, organizacija i upravljanje multimedijskim materijalima • doprinos stvaranju, upotpunjavanju, organizaciji i korištenju repozitorija • suradnja s nastavnicima i aktivno sudjelovanje procesu obrazovanja • sudjelovati u razvoju programa, predmeta….

17. Važnost školskih knjižničara u procesima informacijskog opismenjivanja • početak obrazovne vertikale • jedinstvenost uloge: • vještine koje se odnose na lociranje • vještine koje se odnose na razumijevanje i korištenje informacija: • poticanje pozitivnih stavova i vrijednosnih sudova u odnosu na informacije (pozitivno informacijsko ponašanje)

18. Standardi informacijske pismenosti Standard Navode se ciljevi informacijskog opismenjivanja (pretraživanje, vrednovanje, korištenje) Pokazatelj uspješnosti Definira što učenik treba usvojiti kako bi bio informacijski pismen Ishod učenja Određuju je li učenik savladao pojedini pokazatelj

19. Što su ishodi učenja • odgovor na sljedeće pitanje: • kada učenik iziđe iz razreda, što će znati, razumjeti ili moći učiniti • pedagoško-obrazovna važnost tog pitanja • pomiče težište s nastavnika na učenika • što student radi, ne što nastavnik radi • dobro artikulirani ishodi učenja su specifični, dostižni i mjerljivi

20. Knjižničaru omogućuju • znati kako teče nastavni proces • znati zašto to radi (postupa na određeni način) • znate što će učenici na kraju znati • objasniti nastavnicima što zapravo činite

21. Formula jakih ishoda učenja: MJERLJIV, SPECIFIČAN ISHOD GLAGOL, AKCIJA KAKO BI/ U SVRHU / ZAŠTO primjeri: Učenik razvija informacijske strategije u svrhu pronalaženja informacija Učenik će znati razlikovati znanstvene i popularne izvore kako bi mogao procijeniti kvalitetu i vjerodostojnost izvora. Učenik koristi enciklopediju i leksikon za proširivanje znanja.

22. Primjer Kompetencija: Kritičko vrednovanje informacije Pokazatelj 1: sažima glavne ideje kojeizlučuje iz prikupljenih informacija Ishodi učenja: • čita tekst i odabire glavne ideje • mijenja tekstualne formulacije izražavajući ih vlastitim riječima • točno odabire podatke • odabire dijelove teksta koje će doslovno citirati Pokazatelj 2: iskazuje i primjenjuje inicijalnekriterije za vrednovanje informacija i informacijskih izvora Ishodi učenja: • preispituje i uspoređuje informaciju iz raznih izvora u svrhuprocjene pouzdanosti, vjerodostojnosti, točnosti, autorstva, • analizira strukturu i logiku potpornih argumenata ili metoda • svjestan je kulturoloških, fizičkih i drugih okruženja unutarkojih nastaju informacije te prepoznaje utjecaj konteksta natumačenje informacija

23. Važnost preciziranja ishoda učenja • Ishodi učenja: jasne, konkretne i mjerljive aktivnosti • prilikom formuliranja ishoda učenja važno je precizno izraziti željenu aktivnost učenika kojom će demonstrirati stečeno/usvojeno znanje ili vještinu • radi se upravo o onim aktivnostima koje će se mjeriti odnosno pratiti i na temelju koje će se ocijeniti postignuće

24. PREZI - prezentacija sadržaja na drugačiji način http://prezi.com/