90 likes | 203 Views
Upravljanje i nadzor u javnim medijima i utjecaj civilnog društva. Marina Škrabalo Članica Programskog vijeća HRT-a Okrugli stol "Budućnost javnog radiotelevizijskog servisa u Hrvatskoj" Zagreb, 12. ožujka 2010. CIM i FPZ.
E N D
Upravljanje i nadzor u javnim medijima i utjecaj civilnog društva Marina Škrabalo Članica Programskog vijeća HRT-a Okrugli stol "Budućnost javnog radiotelevizijskog servisa u Hrvatskoj" Zagreb, 12. ožujka 2010. CIM i FPZ
Odgovornost spram javnosti – fundamentalna značajka javnog medijskog servisa “Javni servis stvoren za javnost, javno je financiran i javnost ga nadzire. On nije niti komercijalan niti državan, slobodan je od političkoga upletanja i od pritisaka komercijalnih sila. Javni servis informira, obrazuje, ali i zabavlja slušatelje i gledatelje. Tek uz osiguran pluralizam, programsku raznolikost, uredničku neovisnost, primjereno financiranje, odgovornost i transparentnost, javni servis može služiti kao temelj demokracije” UNESCO, definicija javnog servisa, prema Car, Viktorija, “Konvergirani javni medijski servis”, Politička misao, Vol. XLIV, (2007.), br. 2, str. 113–127 113
Eksterno - samoinicirano praćenje i zagovaranje Praćenje ostvarenja programskih obveza javne radiotelevizije Promoviranje interesa različitih društvenih skupina Aktivan angažman u praćenju novinarske autonomije i medijskih sloboda na javnoj radioteleviziji Aktivan angažman u praćenju transparentnosti poslovanja Interno - u sklopu upravljačke strukture – definirani mandat: Definiranje programskih obveza javne radiotelevizije Nadzor nad provedbom programskih, (financijskih i poslovnih) obveza Ali i: Osiguranje distance/autonomije spram političkih stranaka Glas javnosti/građana u upravljanju javnom radiotelevizijom Osiguranje javnosti rada i upravljanja Uloga civilnog društva u upravljanju i nadzoru nad javnom radiotelevizijom:
Linije odgovornosti spram građana – specifičnost javne radio televizije • Građani • Programsko vijeće HRT (civilno društvo) • SaborRavnateljstvo HRT-a • Vijeće za elektroničke medije(civilno društvo, stručnjaci) • Vlada • Ministarstvo kulture
Preporučeni standardi upravljanja javnim radiotelevizijama (Article 19, Public Broadcasting Model Law) • Vrhovno upravljačko tijelo javne radiotelevizije medijskog servisa bira parlament kome ono i izvještava (izravna veza parlament–građani, eliminacija izravnog utjecaja izvršne vlasti ) • Izbjegavanje stranačkih podjela i utjecaja (2/3 većina zastupnika potrebna za izbor članova!!!) • Članove nominiraju strukovne udruge i organizacije civilnog društva (fokusirane na javni interes) • Pažljivi selekcijski proces vodi računa o javnom profilu, kompetencijama i integritetu kandidata • Vrhovno upravljačko tijelo bira, nadzire i opoziva menadžment (rukovodstvo) javne radiotelevizije
Otvorena pitanja o djelotvornosti modela upravljanja HRT-om • Stranački utjecaj u izboru članova Programskog vijeća? • Koga Programsko vijeće predstavlja i zastupa (selekcijski kriteriji, odgovornost spram “baze”, javnosti i Sabora)? • Kompetentnost članova Programskog vijeća? • Jasnoća mandata - nadzor vs. upravljanje vs. rukovođenje? • Regulacija i upravljanje sukobom interesa članova Vijeća? • Programsko vijeće kao katalizator javne rasprave i utjecaja javnosti na HRT? • Kako i koliko Programsko vijeće vodi računa o interesima i primjedbama gledatelja?
Otvorena pitanja vezana uz “watchdog”ulogu civilnog društva vezanu uz HRT: • Komunikacija i odgovornost članova Programskog vijeća spram strukovnih udruga i OCD usmjerenih na javni interes? • Kapaciteti strukovnih udruga i OCD usmjerenih na demokratizaciju i ljudska prava za monitoring medija? • Mehanizmi konzultacija? • Opseg javne rasprave?
Kako ojačati poticajno okružje za javni nadzor nad javnim medijskim servisom: • Osigurati adekvatne kapacitete za nadzor nad poslovanjem i programom, bez stvaranja shizofrene situacije • Precizirati kriterije za izbor članova Vijeća i pojačati ograničenja za izbor (sukob interesa, integritet, stranački angažman) te osigurati kompetencije za pitanja medija • Definirati odgovornosti članova Vijeća spram javnosti i civilnog društva (obaveze konzultiranja) • Poticati nezavisni (eksterni) monitoring medija • Definirati obaveze konzultiranja gledatelja u pripremi Ugovora i godišnjih Programskih usmjerenja • Spriječiti stranački rascjep prilikom izbora članova Vijeća/Nadzornog odbora • Regulatorni okvir treba voditi računa o realitetu klijentelističke političke i poslovne kulture u Hrvatskoj i značajnog (posebice neformalnog) utjecaja političkih stranaka na sve društvene sfere • Deklaracija o javnom interesu i autonomiji javnih medijskih servisa Hrvatskog sabora?