OSTAVINSKI POSTUPAK

1. OSTAVINSKI POSTUPAK

2. UVOD • Ostavinski postupak je skup procesnopravnih radnji suda i stranaka usmjerenih na utvrđivanje i zaštitu nasljednopravnih odnosa • U ostavinskom se postupku utvrđuje: 1. tko su nasljednici, 2. što čini ostavinu i 3. koja prava iz ostavine pripadaju nasljednicima, zapisovnicima i drugim osobama • Ostavinski je postupak izvanparnični postupak • Pravna pravila koja uređuju ostavinski postupak nazivaju se formalno nasljedno pravo • Pravna pravila ostavinskoga postupka sadržana su u ZON-u, a supsidijarno se primjenjuju pravila parničnoga postupka • U ostavinskom je postupku javnost isključena

3. NAČELA OSTAVINSKOGA POSTUPKA • Načelo oficioznosti, • načelo inkvizitornosti, • načelo hitnosti + neinzistiranje na kontradiktornosti, usmenosti i neposrednosti, • načelo supsidijarne primjene odredbi parničnog postupka, • načelo upućivanja stranaka da sporna prethodan pitanja riješe izvan ostavinskog postupka, • načelo dvostupanjskog postupanja, • načelo socijalnosti, • načelo isključenja javnosti, • načelo snošenja vlastitih troškova postupka.

4. NADLEŽNOST ZA PROVOĐENJE OSTAVINSKOGA POSTUPKA • Ostavinski se postupak u prvom stupnju provodi pred općinskim sudom odnosno pred javnim bilježnikom kao povjerenikom suda • Pred općinskim sudom ostavinski postupak provodi sudac pojedinac ili sudski savjetnik • Javni bilježnik je ovlašten poduzimati sve radnje u postupku i donositi sve odluke kao i sud osim ako ZON propisuje drukčije • Za ostavinski je postupak mjesno nadležan sud na čijem je području ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište, a ako nije imao prebivalište onda je nadležan sud na čijem je području ostavitelj imao boravište • Ako u vrijeme smrti ostavitelj nije imao ni prebivalište ni boravište u RH, mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi pretežni dio njegove ostavine u RH • Ako se ni jedan dio ostavine ne nalazi u RH, mjesno je nadležan sud prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu državljana • Stranke ne mogu sporazumno mijenjati nadležnost suda u ostavinskom postupku

5. Za pojedine radnje u postupku može biti mjesno nadležan i neki drugi sud, a ne ostavinski sud (npr. za primanje nasljedničke izjave mjesno je nadležan svaki ostavinski sud, a za proglašenje oporuke općinski sud u kojem se nalazi oporuka Za raspravljanje nepokretne i pokretne ostavine koja se nalazi na teritoriju RH isključivo je nadležan hrvatski sud (forum rei sitae) Za raspravljanje nepokretne ostavine hrvatskoga državljanina koja se nalazi u inozemstvu nadležan je sud države u kojoj se ostavina nalazi (jednako je i za pokretnu ostavinu osim ako se strani sud ne oglasi nenadležnim) Hrvatski će sud biti nadležan i za raspravljanje pokretne ostavine osoba bez državljanstva, osoba čije se državljanstvo ne može utvrditi kao i osoba sa statusom izbjeglica, ako im se ostavina nalazi u RH ili ako je ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište u RH

6. PRETHODNE RADNJE – SASTAVLJANJE SMRTOVNICE • 1. Sastavljanje smrtovnice • Smrtovnica je javna isprava koju sastavlja matičar kad neka osoba umre ili bude proglašena umrlom • Matičar smrtovnicu dostavlja sudu ili osobi na čiji ju je zahtjev sastavio • Smrtovnica se sastavlja na temelju podataka iz matice umrlih, podataka dobivenih od srodnika umrloga, osoba s kojima je umrli živio te od drugih osoba koje ih mogu dati • Smrtovnica ima dokaznu snagu javne isprave samo glede podataka koji su preuzeti iz matice umrlih • Sadržaj smrtovnice: 1. prezime i ime ostavitelja, po mogućnosti JMBG, ime jednoga od ostaviteljevih roditelja, ostaviteljevo zanimanje, datum rođenja i državljanstvo, a za ostavitelja koji je bio u braku i prezime koje je imao prije sklapanja braka • 2. dan, mjesec i godina, mjesto i, po mogućnosti sat smrti • 3. mjesto u kojem je ostavitelj imao prebivalište, odnosno boravište

7. Ako je moguće u smrtovnicu bi još trebalo unijeti: 1. prezime i ime, datum rođenja, zanimanje, prebivalište, odnosno boravište, ostaviteljevoga bračnoga druga i bračne, izvanbračne i posvojene djece; 2. iste podatke za ostale srodnike koji bi mogli biti pozvani na nasljedstvo na temelju zakona ili oporuke; 3. mjesto gdje se nalazi ostavina, od čega se sastoji ostavina (gotovi novac, vrijednosni papiri, dragocjenosti, uložne knjižice, važne isprave, postoje li nasljednopravni ugovori, postoji li usmena oporuka; 4. očekuje li se rođenje ostaviteljeva djeteta i imaju li njegova djeca ili bračni drug skrbnika; 5. datum i mjesto smrti bračnoga druga ili ostaviteljeva djeteta ili koje druge osobe koja bi mogla biti pozvana na nasljedstvo, a umrla je prije ostavitelja Matičar ne provjerava tako prikupljene podatke, a oni služe samo kao obavijest (orijentir) sudu o onome što bi mu moglo poslužiti kao polazište u vođenju ostavinskoga postupka

8. PRETHODNE RADNJE – PREDAJA OPORUKE I PROGLAŠENJE • Osoba koja zna gdje se oporuka nalazi dužna je o tome obavijestiti općinski sud • Sud će zatražiti podatke o postojanju oporuke iz Hrvatskoga upisnika oporuka • Proglašenje oporuke je sudska radnja u okviru ostavinskoga postupka za koju je stvarno nadležan općinski sud, dok je mjesno nadležan sud kod kojega se nalaze oporuke • Proglašenje oporuke odnosi se na sve oporuke, bez obzira da li su valjane ili ne i bez obzira ima li više oporuka • Osoba koja posjeduje oporuku dužna ju je nakon smrti ostavitelja bez odgode predati najbližem općinskom sudu • Proglašenje oporuke sastoji se u otvaranju i čitanju oporuke u nazočnosti dvaju punoljetnih građana koji mogu biti i nasljednici • Proglašenju oporuke mogu biti nazočni i nasljednici, zapisovnici i druge zainteresirane osobe te tražiti prijepis oporuke

9. Zapisnik o proglašenju oporuke sadrži sljedeće podatke: 1. koliko je oporuka nađeno, koji datum nose i gdje su nađene, 2. tko ih je predao sudu ili sastavljaču smrtovnice, 3. koji su svjedoci nazočili otvaranju i proglašenju oporuke te kako je utvrđena njihova istovjetnost, 4. da li je oporuka predana otvorena ili zatvorena i kakvim je pečatom bila zapečaćena Ako svjedoci usmene oporuke nisu sastavili pisanu ispravu o ostaviteljevoj posljednjoj volji, niti dali izjavu koja je upisana u sudski zapisnik ranije, tada će se svjedoke saslušati, napraviti zapisnik i onda taj zapisnik proglasiti po odredbama koje vrijede za proglašenje pisane oporuke Ako je oporuka nestala ili uništena bez volje ostavitelja, a među zainteresiranim osobama nema spora o postojanju, obliku, sadržaju, načinu nestanka ili uništenja oporuke, ostavinski će sud saslušati zainteresirane osobe, sačiniti zapisnik i proglasiti ga po odredbama koje vrijede za proglašenje pisane oporuke O proglašenju bilo koje oporuke sud obavještava Hrvatski upisnik oporuka

10. PRETHODNE RADNJE – OSIGURANJE OSTAVINE • Osiguranje ostavine poduzima se: 1. ako se radi o nasljednicima koji sami nisu sposobni upravljati stvarima iz ostavine, 2. ako su nasljednici nepoznati ili odsutni, 3. kada druge okolnosti nalažu poseban oprez • Mjere osiguranja poduzima policija, a one se sastoje od: 1. predaje imovine na čuvanje pouzdanoj osobi (npr. nekretnine i većina pokretnih stvari) koja stvari čuva kao da se radi o ugovoru o ostavi, 2. predaje gotovoga novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti, uložnih knjižica i drugih važnih isprava na čuvanje sudu ili javnom bilježniku na čijem se području nađe ta imovina • Osoba koja je primila imovinu na čuvanje dužna je policiji dati potvrdu o tome, a policija potvrdu predaje sudu • Kad su nasljednici nepoznati, odsutni kao i u drugim slučajevima kad je to potrebno sud postavlja privremenoga skrbnika • Ako ocijeni da je to potrebno sud može odlučiti da se zapečate prostorije u kojima se nalaze stvari iz sastava ostavine

11. Osiguranje ostavine može se sastojati i u privremenim mjerama koje se mogu poduzeti prije pokretanja ostavinskoga postupka, ali i tijekom njega sve do pravomoćnoga okončanja Zahtjev za određivanje privremene mjere postavlja stranka radi osiguranja stvari i prava iz ostavine Sud određuje privremenu mjeru: 1. ako stranka učini vjerojatnim opasnost da bi se bez takve mjere promijenilo postojeće stanje, 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje, 3. ako je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti Privremene mjere koje se mogu odrediti predviđene su Ovršnim zakonom, a to su: privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine (npr. zabrana protivniku osiguranja da otuđi ili optereti pokretnine, oduzimanje i polaganje gotovoga novca ili vrijednosnih papira u sud ili kod javnoga bilježnika itd.; privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine (npr. zabrana otuđenja i opterećenja pokretnina (nekretnina), zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagatelju osiguranja itd.

12. PRETHODNE RADNJE – POPIS OSTAVITELJEVE OSTAVINE • Odluku o popisu donosi sud, a popis obavlja sudski službenik, javni bilježnik kojega odredi sudac ili sudski savjetnik koji vodi sudski postupak • Svrha je popisa ostavine zaštita prava i interesa nasljednika, zapisovnika, ostaviteljevih vjerovnika i ostalih osoba • Popis se obavlja u nazočnosti dviju punoljetnih osoba, a kada je to potrebno, i uz sudjelovanje vještaka. Popisu može biti nazočna i svaka zainteresirana osoba • Sud će narediti popis po službenoj dužnosti: 1. kad se ne zna za nasljednike ili za njihovo boravište, 2. kad su nasljednici osobe koje zbog malodobnosti, duševne bolesti ili drugih okolnosti nisu potpuno sposobne da se same brinu za svoje poslove, 3. u svim drugim slučajevima kad postoji potreba da se ostavina popiše i procjeni • Sud će narediti popis i na zahtjev ostaviteljevih nasljednika, zapisovnika ili vjerovnika • U posebnim okolnostima, kada prijeti opasnost otuđenja imovine, policija po potrebi može zapečatiti prostorije u kojima se stvari nalaze

13. Popis obuhvaća sve nepokretne i pokretne stvari koje su bile u ostaviteljevom neposrednom posjedu u trenutku njegove smrti Nekretnine se popisuju pojedinačno s naznakom mjesta gdje se nalaze, kulture zemljišta, te zemljišnoknjižnih podataka ako su poznati Pokretnine se popisuju po vrsti, rodu, broju, mjeri i težini ili pojedinačno Popis obuhvaća i stvari koje se nalaze kod druge osobe, a pripadale su ostavitelju, kao i stvari koje je posjedovao ostavitelj, a za koje se tvrdi da nisu njegovo vlasništvo U popisu će se zabilježiti i ostaviteljeve tražbine i dugovi (posebno porezi i druga javna davanja) Kad se prigodom popisivanja ili inače u ostavini pronađu stvari za čije držanje, čuvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, s njima će se nakon obavljenoga popisa postupiti po tim propisima Stranke mogu prigovoriti popisu, a sud može, ako to smatra potrebnim, narediti sudskom službeniku ili javnom bilježniku da ponovno obavi popis

14. POKRETANJE OSTAVINSKOGA POSTUPKA • Ostavinski se postupak pokreće po službenoj dužnosti kad sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih, odnosno s njima izjednačenu ispravu • Sud će rješenjem odlučiti da se ne provodi ostavinska rasprava ako umrli nije ostavio ostavinu ili je ostavitelj ostavio samo pokretnine i s njima izjednačena prava, a nijedna od osoba pozvanih na nasljedstvo ne zahtijeva da se provede ostavinski postupak • Ako ostavina sadrži bar jednu nekretninu ostavinski se postupak treba provesti • O raspodjeli pokretnina mogu se nasljednici sporazumjeti i bez ostavinskoga postupka, ali ako se radi o pokretninama koje se upisuju u određene registre (motorna vozila, zrakoplovi, plovila) kao i o štednim ulozima i sl. nasljednici neće bez ostavinske rasprave na njima moći steći vlasnička prava

15. PRIPREMANJE OSTAVINSKE RASPRAVE – pripremne radnje • 1. ispitivanje nadležnosti, • 2. povjeravanje vođenja ostavinskog postupka javnom bilježniku, • 3. briga za stranke koje se ne mogu same brinuti za svoja prava i interese, • 4. briga za odsutne osobe, • 5. privremeno odlučivanje o ostavini (mjere osiguranja / posebna uprava: pozivanje izvršitelja oporuke, postavljanje privremenog skrbnika ostavine, separatio bonorum (odvajanje ostavine), zadržanje ostavine), • 6. obustava ostavinskog postupka (ako se u već pripremnom stadiju vidi da nema mjesta daljnjem vođenju postupka).

16. JAVNI BILJEŽNICI KAO POVJERENICI SUDA • Javni bilježnici kao sudski povjerenici provode radnje i donose odluke u ostavinskom postupku sukladno odluci o povjeravanju i ZON-u • Sud može iz važnih razloga oduzeti javnom bilježniku daljnje provođenje ostavinske rasprave (npr. zbog bolesti javnoga bilježnika, zanemarivanja zakonskih obveza i sl.) • Povjereni postupak javni je bilježnik dužan provesti u roku koji mu odredi sud računajući od dana primitka predmeta • Ako dođe do potrebe upućivanja stranaka na parnicu ili upravni postupak javni bilježnik vraća spis nadležnom sudu • Za rad javnoga bilježnika kao sudskoga povjerenika važe propisi kao za sudove osim ako ZON ne propisuje drukčije • U izvršenju povjerenoga posla javni je bilježnik ovlašten pribavljati potrebne podatke i isprave od drugih nadležnih tijela • Nadzor nad radom javnoga bilježnika kao sudskoga povjerenika obavlja sud koji mu je povjerio posao • Javni bilježnik ima pravo na nagradu i naknadu troškova

17. OSTAVINSKA RASPRAVA • Ostavinska je rasprava središnji stadij ostavinskoga postupka, a vodi se na jednom ili više ročišta koje zakazuje sud • Sud na ostavinsku raspravu poziva “zainteresirane osobe”, a to su potencijalni nasljednici, zapisovnici, izvršitelj oporuke, a ponekad i državni odvjetnik • Ako je ostavitelj ostavio oporuku, o pokretanju ostavinskoga postupka sud će obavijestiti i na ročište pozvati i osobe koje bi po zakonu mogle polagati pravo na nasljedstvo • Ako se ne zna ima li nasljednika, sud će oglasom pozvati osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da se prijave sudu u roku od šest mjeseci od objave oglasa u “Narodnim novinama” (oglas se objavljuje i na oglasnoj ploči suda) • Na ostavinskoj se raspravi raspravljaju sva pitanja važna za donošenje odluke, a naročito pravo na nasljedstvo i zapis, veličina nasljednoga dijela • Sud odlučuje na temelju izjava zainteresiranih osoba, a o pravima osoba koje nisu došle na ročište, a uredno su pozvane, prema podacima kojima raspolaže

18. NASLJEDNIČKA IZJAVA • Pod nasljedničkim se izjavama smatraju izjava o primanju (pozitivna nasljednička izjava) i izjava o odricanju od nasljedstva (negativna) • Svatko je ovlašten, ali nitko nije dužan dati nasljedničku izjavu • Za osobu koja nije dala nasljedničku izjavu smatra se da želi biti nasljednikom • Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaća nasljedstvo, ne može ga se više odreći • Nasljednik se može odreći nasljedstva samo u svoje ime, ili u ime svoje i svojih potomaka • Nasljednička se izjava može dati pred ostavinskim ili bilo kojim drugim općinskim sudom usmeno na zapisnik ili predati ostavinskom sudu ovjerovljenu ispravu o tome • Ako nasljednik u nasljedničkoj izjavi ne izjavi odnosi li se njegova izjava na ono što mu pripada na temelju zakona ili oporuke ili kao nužni dio, smatra se da se izjava odnosi na nasljedstvo na bilo kojem temelju • Jednom dana naslj. izjava ne vrijedi glede naknadno pronađene imovine

19. UPUĆIVANJE NA PARNICU • Ako među strankama postanu sporne činjenice od kojih zavisi neko njihovo pravo, sud prekida ostavinsku raspravu, a stranke upućuje da to pitanje riješe u parnici ili upravnom postupku • Sporne se činjenice mogu odnositi na: valjanost i sadržaj oporuke, odnos nasljednika i ostavitelja kao osnove za zakonsko nasljeđivanje, sastav ostavine, predmet zapisa, veličinu nasljednoga dijela, vrijednost nužnoga dijela, uračunavanje u nasljedni dio, opravdanost isključenja nužnih nasljednika, opravdanost razloga za nedostojnost i valjanost odricanja od nasljedstva • Ako postoji spor o primjeni prava, ostavinska se rasprava ne prekida, a sporna pitanja rješava ostavinski sud • Sud ne prekida postupak ako se radi o sporu o općepoznatim činjenicama kao i o činjenicama koje se mogu utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava • Sud tada donosi rješenje o nasljeđivanju na temelju predmnjeve o postojanju tih činjenica, a onaj tko tvrdi suprotno može svoje pravo dokazivati u parnici

20. Sud će na parnicu ili upravni postupak uputiti onu stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim Kad prekine postupak, sud određuje rok koji ne može biti dulji od 30 dana u kojem upućena stranka treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak Prekid ostavinskoga postupka trajat će do pravomoćnoga okončanja parnice odnosno upravnoga postupka Ako stranka u ostavljenom roku ne pokrene parnicu odnosno upravni postupak, sud će dovršiti raspravu bez obzira na zahtjeve glede kojih je stranka upućena na njihovo pokretanje Sud će donijeti konačnu odluku kao da ova osoba nije uspjela u onom postupku na koji ju je uputio

21. RJEŠENJE O NASLJEĐIVANJU • Rješenje o nasljeđivanju sud donosi nakon završetka ostavinske rasprave • Rješenjem se utvrđuje sadržajna struktura ostavine i proglašavaju nasljednici, navode se i sva ograničenja nasljedničkih prava (npr. rok, uvjet, nalog), kao i pravo na zapis itd. • Rješenje o nasljeđivanju sastoji se od uvoda, pravorijeka (dispozitiv, izreka) i obrazloženja • Pravorijek treba odgovoriti na pitanja: 1. tko je ostavitelj, 2. od čega se sastoji njegova ostavina i 3. tko su ostaviteljevi nasljednici • Rješenjem se u pravilu ne provodi dioba nasljedstva, ali ako svi nasljednici sporazumno predlože diobu i način diobe, sud će takav sporazum unijeti u rješenje o nasljeđivanju • Po pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju sud po službenoj dužnosti naređuje da se u zemljišnoj knjizi izvrše odgovarajući upisi • Kad sud utvrdi da nema nasljednika ili se u propisanom roku ne jave, donijet će rješenje o predaji ostavine nadležnoj općini ili gradu

22. Rješenje o nasljeđivanju postaje pravomoćno: 1. istekom žalbenoga roka, 2. ako su se ovlaštene osobe odrekle prava na žalbu (tada i prije isteka roka za žalbu), 3. ako je drugostupanjski sud odbio žalbu i potvrdio rješenje protiv kojega je ona bila podnesena Procesnopravna strana pravomoćnosti izražava se kroz pravilo ne bis in idem što znači da se o onom o čemu je pravomoćno odlučeno ne može ponovno raspravljati Materijalnopravna strana pravomoćnosti izražava se kroz pravilo res iudicata pro veritate habetur što znači da se istinitim smatra sve ono što je sud utvrdio svojim pravomoćnim rješenjem Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju veže stranke koje su sudjelovale u postupku ostavinske rasprave jer su mogle tijekom rasprave isticati sporna pitanja Osobe koje nisu sudjelovale u ostavinskoj raspravi nisu vezane rješenjem o nasljeđivanju i one mogu pokrenuti parnicu Sud može donijeti i djelomično rješenje glede nespornoga dijela ostavine

23. PRAVNI LIJEKOVI U OSTAVINSKOM POSTUPKU • Protiv rješenja koje je donio javni bilježnik kao povjerenik suda dopušten je prigovor u roku od osam dana od dana dostave rješenja strankama • O prigovoru odlučuje sudac pojedinac (općinski sud) • Protiv rješenja suda kojim je rješenje javnoga bilježnika u cijelosti ili djelomično ukinuto nije dopuštena samostalna žalba (ona će biti dopuštena tek žalbom na rješenje o nasljeđivanju) • Protiv rješenja prvostupanjskoga suda dopuštena je žalba • Žalba se podnosi u roku od petnaest dana od dostave prvostupanjskoga rješenja • Prvostupanjski sud može povodom žalbe sam novim rješenjem preinačiti pobijano rješenje • Ako prvostupanjski sud ne preinači svoje rješenje dostavit će žalbu drugostupanjskom sudu koji može uzeti u obzir nepravodobno podnesenu žalbu ako se time ne povrjeđuju prava drugih osoba • U ostavinskom postupku nisu dopušteni izvanredni pravni lijekovi (ranije je bio dopušten zahtjev za zaštitu zakonitosti)

24. DJELOVANJE RJEŠENJA O NASLJEĐIVANJU • Predmnjeva istinitosti – predmnjeva se da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju istinito utvrđen sastav ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako, te postoje li kakva prava na zapis i koja.

25. DRUGE KONAČNE ODLUKE U OSTAVINSKOM POSTUPKU • Osim rješenja o nasljeđivanju: • 1. djelomično rješenje o nasljeđivanju, • 2. rješenje o predaji ošasne ostavine gradu ili općini • 3. rješenje o naknadno pronađenoj imovini, • 4. posebno rješenje o zapisu, • 5. rješenje da se obustavlja ostavinski postupak

26. PRAVOMOĆNOST RJEŠENJA O NASLJEĐIVANJU • Procesni aspekt djelovanja pravomoćnosti – o onome o čemu je pravomoćno odlučeno ne može se ponovno raspravljati. • Materijalnopravni aspekt – smatra se istinitim sve ono što je sud utvrdio svojim pravomoćnim rješenjem. • Pravomoćnost djeluje unutar svojih granica: • SUBJEKTIVNE GRANICE – pravomoćnost djeluje jedino na stranke u postupku koji je rezultirao tim pravomoćnim rješenjem. • OBJEKTIVNE GRANICE – djeluje jedino u pogledu onoga o čemu se s tim strankama vodio postupak koji je rezultirao pravomoćnim rješenjem.

27. NAKNADNO ISPRAVLJANJE ONOGA ŠTO JE UTVRĐENO PRAVOMOĆNIM RJEŠENJEM O NASLJEĐIVANJU • Ispravljanje putem parnice – svatko tko ima neki pravni interes može, ako nije vezan pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, pokušati putem parnice ishoditi korekciju onoga za što smatra da je pogrešno utvrđeno u tom rješenju. • Pravomoćnim rješenjem nisu vezane osobe koje nisu sudjelovale u ostavinskoj raspravi, nisu na nju bile uredno pozvane – npr. kada se pojavi novi nasljednik. • Takva osoba će parnicu voditi protiv osoba u korist kojih glasi utvrđenje čija se istinitost osporava. • Moguće je da se pronađe nova oporuka nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju. Tada osobe kojima na temelju te oporuke pripadaju neka prava nisu vezane pravomoćnošću rješenja, čak i ako su sudjelovale u ostavinskoj raspravi. Ostavinski sud neće ponovno voditi ostavinsku raspravu nego će obavijestiti zainteresirane stranke da svoja prava mogu ostvariti u parnici.