MEĐUNARODNA EKONOMIJA

1. MEĐUNARODNA EKONOMIJA P08: “Multilateralna i preferencijalna trgovinska liberalizacija ” Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić

2. Ponovimo.. • Slobodna razmjena dovodi do : • maksimizacije blagostanja u zemljama sudionicama • povećanja efikasnosti proizvodnje, postizanja ekonomije obujma • Ograničenja slobodne trgovine: argumenti uvođenja protekcionističkih mjera i tržišne nesavršenosti

3. Multilateralna vs. preferencijalna trgovinska liberalizacija • Smanjenje ograničenja slobodnoj trgovinskoj razmjeni • Multilateralna trgovinska liberalizacija vezana uz djelovanje GATT i kasnije WTO • Preferencijalna trgovinska liberalizacija vezana uz trgovinske aranžmane prema kojima pojedine zemlje međusobno smanjuju carine

4. Multilateralna trgovinska liberalizacija – povijesni razvoj • Odluka o osnivanju ITO - na konferenciji u Havani 1947.-1948. • Ciljevi “Havanske povelje ”…Unapređenje i proširenje međunarodne trgovine na osnovi multilateralizma i nediskriminacije...” • Regulira trgovinska pitanja po određenim načelima • Nije ratificirana pa ITO nije osnovana • 1947.godine potpisan je GATT (General Agreement on Tariffs and Trade, Opći sporazum o carinama i trgovini) • Stupio je na snagu 1. siječnja 1948.godine

5. GATT (eng. General Agreement on Trade and Tarrifs) Utemeljen 1947. godine nakon konferencije u Bretton Woodsu održane 1944. godine WTO (eng. World Trade Organization) Svjetska trgovinska organizacija utemeljena 1995. godine u sklopu Urugvajske runde GATT predstavlja sporazum, a WTO organizaciju Multilateralna trgovinska liberalizacija (GATT vs. WTO)

6. GATT je bio međunarodni multilateralni sporazum, a WTO je međunarodna organizacija (institucija) koja ima svoje organe, GATT je bio zamišljen kao privremeni sporazum, dok su sporazumi koje potpisuju članice WTO-a trajni i potpuni dokumenti; GATT je pokrivao isključivo trgovinu robom, dok WTO pokriva i usluge i intelektualno vlasništvo; Efikasnost sustava za rješavanje sporova je znatno bolja i brža kod WTO-a nego kod GATT-a (eng. Dispute settlement mechanism). Razlike GATT-a i WTO-a:

7. Princip nediskriminacije Princip nacionalnog tretmana Princip zaštite domaće privrede carinama Princip daljnjeg smanjivanja carina multilateralnim pregovorima Transparentnost Principi GATT-a

8. Davanje statusa najpovlaštenije nacije (MFN) od strane jedne zemlje članice GATT-a nekoj drugoj, povlači za sobom obvezu te zemlje da taj status da i svim ostalim članicama GATT-a 1. Princip nediskriminacije

9. Domaća (lokalna) i uvozna roba moraju se tretirati jednako Primjenjuje se nakon što je roba prešla granicu (carinjenje) 2. Princip nacionalnog tretmana

10. Nastoje se smanjiti necarinska ograničenja vanjskoj trgovini (kvote) Uvođenje prepreka VT prihvatljivije u vidu carinskih ograničenja Iznimka su poljoprivredni proizvodi i teži poremećaji u eksternoj ravnoteži (bilanci plaćanja) 3. Princip zaštite domaće privrede carinama

11. Zahtijeva da se različite carinske tarife zemalja članica postepeno smanjuju Takvo smanjivanje carina radi se kroz runde pregovora u sklopu GATT-a/WTO-a 4. Princip daljnjeg smanjivanja carina multilateralnim pregovorima

12. Uvođenje ograničenja kao Drugo najbolje rješenje mora biti transparentno Preferiraju se carine naspram drugih necarinskih ograničenja vanjske trgovine 5. Princip transparentnosti

13. Runde pregovora u sklopu GATT-a i WTO

14. GATT-runde pregovora

15. U prvih pet rundi postignuto je prosječno smanjenje carina od 73% na industrijske proizvode. Veliko sniženje carina postignuto je u posljednje tri runde. GATT- runde pregovora

16. Rezultati: Smanjenje carina na industrijske proizvode za prosječno 34% (kod razvijenih zemalja to je smanjenje iznosilo 40%); Kvantitativna ograničenja uvoza poljoprivrednih proizvoda i ostala necarinska ograničenja moraju se zamijeniti carinama. Potpisan je sporazum o intelektualnom vlasništvu (patenti, zaštitni znakovi, autorska prava); sporazum o trgovini uslugama (GATS) i Osnovana je WTO (počela je s radom 1. siječnja 1995. godine). Urugvajska runda (1986.-1994.)

17. Multilateralni sporazumi: GATT, GATS i TRIPS (Trade Related Intellectual Property Rights, Trgovinski aspekti prava na intelektualno vlasništvo) DSM- Dispute Settlement Mechanism Svjetska trgovinska organizacija(World Trade Organisation)

18. Postavljanje i održavanje funkcionalnog i trajnog multilateralnog trgovinskog sustava; smanjenje carina i drugih prepreka trgovini; uklanjanje diskriminacije u međunarodnim trgovinskim odnosima; integracija zemalja u razvoju u svjetski multilateralni trgovinski sustav; povećanje životnog standarda; dostizanje pune zaposlenosti; gospodarski rast; povećanje trgovine dobrima i uslugama; zaštita okoliša itd. Ciljevi WTO-a

19. Podrška primjeni trgovinskih sporazuma; forum za trgovinske pregovore; rješavanje trgovinskih sporova; analiza i nadzor nacionalnih trgovinskih politika; suradnja s drugim međunarodnim organizacijama; tehnička suradnja i pomoć zemljama u razvoju i slabo razvijenim zemljama. Temeljne zadaće WTO-a:

20. 1993. godine Hrvatska je službeno zatražila pokretanje postupka za pristupanje tadašnjem GATT-u 30. studenoga 2000. godine postala punopravna članica Svjetske trgovinske organizacije Svake godine donosi novu Uredbu o carinskoj tarifi s nižim carinskim stopama. Hrvatska i WTO

21. poljoprivreda; zdravstvena regulativa za prehrambene proizvode; tekstil i odjeća; standardi proizvoda; mjere investiranja; antidampinške mjere; metode vrednovanja carina; pravila o porijeklu; pregled prije isporuke; dozvola uvoza; subvencije; zaštitne carine. Područja koja pokriva GATT su:

22. Područja koja pokriva GATS su: • Transport • Osiguranje • Obrazovanje • Telekomunikacije • Aneksi GATS-a: • kretanje osoba • financijske usluge • telekomunikacije • usluge u zračnom prometu.

23. autorska prava zaštitne znake zemljopisne znake patente industrijski dizajn neotkrivene informacije (uključujući i poslovne tajne). TRIPS pokriva sljedeća područja:

24. Razlozi nastanka: Potražnja za integracijom Ponuda za integracijom Vođa integracije nametnuti pravila integracije snositi troškove integracije Preferencijalna trgovinska (regionalna) liberalizacija

25. Motivi privređivanja ekonomski probitak - PROFIT kapitalistički način proizvodnje PROFIT = PRIHODI - RASHODI Regionalne integracije - razlozi nastanka -

26. Ekonomski i politički razlozi za regionalnom liberalizacijom • Ekonomski razlozi • potraga za većim tržištem • dublja integracija • obrana od konkurencije • privlačenje investicija • lakši pristup tržištu • Politički razlozi • pregovaračka moć • prevencija napuštanja političkih /ekonomskih reformi • osigurati ili nagraditi • političku potporu

27. Preferencijalna liberalizacija Ograničenja se uklanjaju samo na trgovinu sa izabranim zemljama (DISKRIMINIRAJU se ostale zemlje) Ne mora biti striktno regionalna Često ne obuhvaća sve sektore Ključne karakteristike regionalne liberalizacije

28. Svako uklanjanje trgovinskih ograničenja je dobro? -> NE, jer Parcijalna liberalizacija ne uklanja diskriminaciju između izvora ponude (domaće vs. inozemne); ona samo premiješta diskriminaciju (s jednog na drugi inozemni izvor ponude) Osnove teorije koristi i troškova regionalizma

29. Unilateralna Pojedine zemlje smanjuju ili uklanjaju trgovinska ograničenja na uvoz iz svih zemalja bez da ostale zemlje uzvraćaju istim povlasticama Bilateralna ili regionalna Međusobno snižavanje ili uklanjanje ograničenja na trgovinu između dvije (bilateralna) ili grupa (regionalna) zemalja Multilateralna Međusobno smanjivanje (u praksi) ili uklanjanje (u principu) ograničenja u trgovini između svih zemalja članica WTO Različite razine trgovinske liberalizacije

30. PTA (eng. Preferential Trade Agreements) Zemlje dogovaraju preferencijalne trgovinske aranžmane u kojima međusobno smanjuju carine međusobno ali ne i prema ostatku svijeta Princip najpovlaštenije nacije u sklopu GATT-a zabranjuje ovakve aranžmane Formiranje PTA je dopušteno ako rezultira slobodnijoj razmjeni među dvjema zemljama Problem: previše malih grupa – koordinacijski neuspjeh Preferencijalni trgovinski sporazumi

31. Efekt liberalizacije Efekt distorzije Efekt stvaranja trgovine Efekt skretanja trgovine Efekti PTA

32. 2 vala: Prvi: Treaty Of Rome 1957., Andean Pact, CARICOM Drugi: NAFTA, Mercosur, Andean Community, FTAA, ASEAN Treći val također moguć – krah Doha sporazuma (Cancun) Povijest PTA

33. European Free Trade Association (EFTA) Central European Free Trade Area (CEFTA) North American Free Trade Agreement (NAFTA) European Union (EU) Union of South American Nations (UNASUR) Central American Common Market (CACM) Latin American Free Trade Association (LAFTA) Southern Common Market (Mercosur) Free Trade of the Americas (FTAA) Ekonomske integracije u svijetu

34. APEC – Asia Pacific Economic Cooperation CEFTA - Central European Free Trade Area EU - European Union NAFTA – North America Free Trade Area Ekonomske integracije - ekonomije visokog i srednje visokog dohotka

35. ACS – Association of Caribbean States Andean Group CACM- Central American Common Market CARICOM – Caribbean Community and Common Market Central American Group of Four Group of Three LAIA – Latin American Integration Association MERCOSUR – Southern Cone Common Market OECS – Oganisation of Eastern Caribbean States Ekonomske integracije- Latinska Amerika i Karibi

36. Arab Common Market ASEAN – Association of South- East Asian Nations Bangkok Agreement Eaec – East Asian Economic Caucus ECO – Economic Cooperation Organisation GCC – Gulf Cooperation Council SAARC – South Asian Association for Regional Cooperation UMA – Arab Maghreb Union Ekonomske integracije- Bliski Istok i Azija

37. CEMAC – Economic and Monetary Community of Central Africa CEPGL – Economic Community of the Countries of the Great Lakes COMESA – Common Market for Eastern and Southern Africa Cross- Boarder Initiative ECCAS- Economic Community of Central African States ECOWAS – Economic Community of West African States Indian Ocean Commission MRU – Mano River Union SADC – Southern African Development Community UDEAC – Central African Customs and Economic Union UEMOA - West African Economic and Monetary Union Ekonomske integracije- Afrika

38. Ovisi o efektima na intra-regionalnu razmjenu, treće zemlje i multilateralne sporazume EFEKT STVARANJA TRGOVINE (eng. trade creation) EFEKT SKRETANJA TRGOVINE (eng. trade diversion) Jesu li PTA dobri ili loši?

39. Efekt stvaranja trgovine Novi tokovi investicija i tehnologije među zemljama potpisnicama Privrženost budućoj zajedničkoj trgovinskoj politici Veća fleksibilnost u odnosu na multilateralne sporazume Lakše donošenje odluka, manje sudionika, itd. Argumenti pro

40. Efekt skretanja trgovine – PTA mogu rezultirati uvozom robe iz manje efikasne zemlje s većim troškovima, umjesto uvoza iz zemlje s nižim troškovima Konačan rezultat može biti gubitak društvenog blagostanja Argumenti contra (1)

41. Diskriminacija prema zemljama nečlanicama PTA Smanjena inicijativa za multilateralnom liberalizacijom Preklapanje s postojećim trgovinskim sporazumima s drugim zemljama (tzv. spaghetti bowl) Argumenti contra (2)

42. “Spaghetti bowl” Izvor: Devlin i Estevadeordal (2004)

43. “Spaghetti bowl” – Azija i Oceania

44. Podjela ekonomskih integracija (prema B. Balassa) - - - - - - jačina integracije - - -

45. Formiranjem zone slobodne trgovine (Free trade area) npr. (EFTA, CEFTA, NAFTA) zemlje sudionice: ukidaju carine u međusobnoj trgovini svaka zemlja zadržava vlastitu carinsku strukturu u razmjeni sa zemljama izvan zone ako su carine različite opasnost da se roba koja potječe izvan unije uveze u zemlju s visokom carinom indirektno kroz zemlju s niskom carinom – rješenje – uvođenje certifikata o podrijetlu robe (rules of origin)

46. Carinska unija (Custom union) npr. Zollverein (ustanovljen 1834. u Njemačkoj) Ukidaju se sve carine u međusobnoj razmjeni Primjena zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan unije Zajedničko tržište (Common market) Ima sva obilježja carinske unije Dodatno omogućuje slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama Ekonomska zajednica (Economic union)npr. Benelux (Belgija, Nizozemska i Luxembourg) Zemlje članice usklađuju svoje ekonomske politike (monetarnu i fiskalnu)

47. Zona slobodne trgovine (FTA) t=0%

48. Ako su carine prema ostatku svijeta različite, Hrvatska bi mogla preko Slovenije uvesti dobro X jeftinije 0% + 3% < 5% Riječ je o otklonu trgovine (eng. trade deflection) Ovaj problem se rješava uvođenjem certifikata o podrijetlu robe (eng. rules of origin) Pravila o podrijetlu robe

49. Da odrede porijeklo dobara u slučajevima kada se proizvodnja obavlja u nekoliko zemalja Osnovni princip za određivanje je tzv. “značajna transformacija” Prema dodanoj vrijednosti u proizvodnji/preradi Prema promjeni u carinskoj klasifikaciji Pravila o podrijetlu robe

50. Smanjuje carinske prihode koje bi zemlje s visokim carinama inače (bez FTA) prikupile Slabljenje zaštitnog efekta trgovinskih politika u zemljama s visokom carinom Otklon trgovine