MEĐUNARODNA EKONOMIJA

1. MEĐUNARODNA EKONOMIJA Predavanje 10: Devizni tečaj i devizno tržište I Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić

2. Pregled predavanja: • Devizno tržište • Devizni tečaj • Formiranje deviznog tečaja • Promptni i terminski tečaj • Hedging • Devizna arbitraža • Devizne špekulacije

3. Devizno tržište • Na domaćem tržištu transakcije se plaćaju u domaćoj valuti • U međunarodnoj trgovini transakcije se plaćaju u različitim valutama • Svaka transakcija sastoji se od kupnje (prodaje) robe ili usluge i kupnje (prodaje) strane valute kojom će se uvoz platiti • Trguje se ne samo robama i uslugama već i devizama

4. Devizno tržište • Mjesto gdje se trguje stranim valutama • Sastoji se od mreže komercijalnih banaka koje trguju devizama, a nalaze se u različitim zemljama i gradovima • Najveća devizna tržišta nalaze se u New Yorku, Londonu, Frankfurtu - tamo gdje su locirane najveće banke i najveća financijska tržišta • Za neku valutu (npr. USD) devizno tržište sastoji se od svih banaka u kojima se dolar prodaje i kupuje neovisno o tome gdje se nalaze • Karakteristike deviznog tržišta: ono je globalno; velika informiranost; vrlo velik opseg transakcija

5. FOREX (ForeignExchangeMarket) • Globalno (svjetsko) tržište devizama • Sudionici u razmjeni su centralne banke, devizni špekulatori, • multinacionalne korporacije, države i druge financijske institucije

6. FOREX (ForeignExchangeMarket) • Dnevni volumen trgovine preko $3.98 biliona (2010.) Dnevni volumen trgovine na Forexu (prosjek) mlrd. $

7. FOREX (ForeignExchangeMarket) Izvor: BIS; obrada autora

8. Vrste transakcija na deviznom tržištu • Transakcije između komercijalnih banaka i njihovih komitenata • Devizne transakcije između komercijalnih banaka u zemlji (tzv. međubankarsko devizno tržište) • Transakcije komercijalnih banaka sa svojim filijalama u inozemstvu ili korespondentnim bankama • Devizne transakcije među središnjim bankama

9. Funkcije deviznog tržišta • Mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja deviza • Transfer kupovne moći (fin.sredstava iz jedne zemlje i valute u drugu) • Kreditna funkcija (npr. uvoznik plaća nakon 90 dana)

10. Ponuda i potražnja deviza • Ponuda deviza funkcija je izvoza roba i usluga, stranih investicija u zemlji i primljenih zajmova i transfera iz inozemstva (odgovara potražnim stavkama iz bilance plaćanja) • Potražnja za devizama funkcija je uvoza robe i usluga iz inozemstva, investicija u inozemstvu i zajmova i transfera danih inozemstvu; odgovara dugovnim stavkama u BP • Faktori koji utječu na devizni tečaj: • nacionalni dohodak, ukusi potrošača, kamatne stope; cijene u zemlji i inozemstvu

11. Kratki i dugi rok • Važnost pojedinih odrednica se mijenja ovisno o vremenskom razdoblju kojeg promatramo • U kratkom roku su kritični realna kamatna stopa i (nagle) promjene u očekivanjima • U dugom roku su važniji inflacija, profitabilnost investicija, realni dohodak, produktivnost

12. Definicija deviznog tečaja • Cijena jedne jedinice stranog novca izražena u jedinicama domaćeg novca odnosno koliko jedinica domaćeg novca treba dati za 1 jedinicu stranog novca.

13. Notiranje tečaja • Tečaj se može notirati: • direktno (jedinica domaćeg novca po jedinici stranog novca) • indirektno (jedinica stranog novca po jedinici domaćeg novca)

14. Notiranje tečaja • Direktno notiranje - jedinica domaćeg novca po jedinici stranog novca R = (HRK/€) = HRK 7,39 (tečaj eura) • Indirektno notiranje - jedinica stranog novca po jedinici domaćeg novca (V.Britanija) 1/R = (€ /HRK) = € 0,1353 (tečaj eura)

15. Primjeri označavanja valuta

17. Sustavi deviznih tečajeva • Vezani (fiksni) za • Fluktuirajući Zlato Pojedinu valutu (USD, JAP, EUR) Skup valuta (SDR) Samostalno Grupno (EMS) Puzanje prema indikatorima

18. Terminologija pojmova • Fluktuirajući (fleksibilni) tečaj: • Nominalna deprecijacija • Nominalna aprecijacija • Realna deprecijacija • Realna aprecijacija • Fiksni tečaj: • Devalvacija • Revalvacija

19. Terminologija pojmova aprecijacija i deprecijacija Cijena strane valute u kunama pada (strana valuta deprecira) Cijena kune u stranoj valuti raste (kuna aprecira) Cijena strane valute u kunama raste (strana valuta aprecira) Fluktuirajući tečaj ISTO Cijena kune u stranoj valuti pada (kuna deprecira)

20. Tečajna lista HNB-a izvor: HNB

21. Razlikovanje pojmova bid i offer • BID rate (kupovni tečaj) - onaj po kojem banka želi kupiti jednu jedinicu neke valute • OFFER rate (prodajni tečaj) - onaj po kojem banka želi prodati jednu jedinicu valute • Razlika između ta dva tečaja je SPREAD (zarada banke) BID OFFER EUR 1 7,445299 7,467702 7,490105 SPREAD= OFFER-BID=7,490105-7,445299=0,044806

22. Tečajna politika HNB-a • Upravljano plivajući tečajni sustav • Tečaj se određuje na deviznom tržištu djelovanjem ponude i potražnje • Središnja banka intervenira na deviznom tržištu

23. Nominalni dnevni tečaj kune prema euru, američkom dolaru i švicarskom franku izvor: HNB

24. Indeks nominalnog i realnog efektivnog tečaja kune

25. Formiranje deviznog tečaja • Funkcija ponude i potražnje neke devize je ceteris paribus funkcija njegove cijene (deviznog tečaja) • Potražnja za devizama opadajuća je funkcija njihove cijene i izvodi se iz debitnih stavaka u bilanci plaćanja • Ponuda deviza rastuća je funkcija deviznog tečaja, cijene deviza i izvodi se iz kreditnih stavaka u bilanci plaćanja • U uvjetima potpuno slobodnog režima tečaj se određuje na tržištu

26. Formiranje deviznog tečaja S 6 3 Dolar aprecira Kunska cijena dolara (HRK/$) Dolar deprecira

27. S 9 6 Dolar aprecira Kunska cijena dolara (HRK/$) Dolar deprecira

28. Administrativno određivanje tečaja T T= ravnotežni tečaj T1= administrativno određeni tečaj Q1-Q2 - višak potražnje za devizama S C T2 E T A B T1 D 0 Q1 Q2 Q Q

29. Administrativno određivanje tečaja • Zemlje u razvoju često vode politiku precijenjenog tečaja nacionalne valute tako što devizni tečaj fiksiraju na razini nižoj od ravnotežne • Pri tome je preraspodjela na štetu izvoznika, a u korist uvoznika • Uz danu ponudu i potražnju ravnotežni tečaj je u T • Pretpostavimo da država fiksira tečaj na razini T1 – nastaje višak potražnje nad ponudom deviza • Administrativno određena cijena na razini nižoj od ravnotežne ima za posljedicu razvoj nelegalnog (crnog tržišta)

30. Administrativno određivanje tečaja • Cijena na crnom tržištu je veća i od administrativno određene i ravnotežne cijene, a pri tečaju T2 se može prodati 0Q1 količina deviza • Isplati se kupovati devize po tečaju T1 i prodavati po tečaju T2 • Ukupna dobit svih sudionika u raspodjeli deviza je T1T2CA. • Kako bi spriječila razvoj crnog tržišta država uz fiksiranje tečaja u T1 donosi odluku da se potražnja za devizama racionira kako bi se eliminirao višak potražnje nad ponudom. To se nastoji postići deviznim režimima • Država određuje prava na kupnju deviza po tečaju T1 tako da suma ukupnih prava na kupnju bude T1A odnosno 0Q1

31. Promptni i terminski tečaj • Promptni tečaj (SPOT) - tečaj koji se izvršava u roku od dva do tri dana • Terminski tečaj (FORWARD) – tečaj koji se dogovara sada za izvršenje određenog dana u budućnosti (1, 3 ili 6 mjeseci) spot tečaj eura terminski (forward) tečaj dolara

32. Promptni i terminski tečaj • Oba tečaja se određuju na tržištu djelovanjem ponude i potražnje • Terminski tečaj se određuje djelovanjem ponude i potražnje u terminskim transakcijama (funkcija su pokrivanja rizika i špekulativnih transakcija) • Promptni tečaj može, ali i ne mora biti jednak terminskom tečaju • Ako je terminski tečaj veći od promptnog tečaja deviza ima terminsku premiju • Ako je terminski tečaj manji od spot tečaja deviza ima terminski diskont

33. Pokrivanje tečajnog rizika (hedging) • Hedging (njem. Hedge)je poslovno-financijska strategija izbjegavanja ili umanjenja nastupa rizika, tj. gubitka, kod jedne operacije, poduzimanjem druge operacije • Pokrivanje tečajnog rizika (hedging) se odvija na promptnom i terminskom tržištu • Pokrivanje tečajnog rizika postoji kada tečajevi fluktuiraju te se poslovni subjekti žele zaštititi od promjene tečaja • Vrste deviznog rizika: • Računovodstveni rizik • Transakcijski rizik • Rizik profitabilnosti

34. Hedging (primjer) Pretpostavimo da je spot tečaj eura $2,00 dok je tromjesečni terminski tečaj $2,02. • Kako će se američki uvoznik osigurati od deviznog rizika (aprecijacije eura) ako treba platiti €10.000 za 3 mjeseca? (trenutno je nelikvidan) • Što će se dogoditi ako ne hedgira te spot tečaj eura za 3 mjeseca poraste na $2,22? Padne na $1,95?

35. Američki uvoznik može hedgirati tako da kupi €10.000 na terminskom tržištu po $2,02. On svjesno gubi $0,02 po 1 € (ukupno $200). Nakon 3 mjeseca plaća $20.200 te dobiva €10.000 za plaćanje uvoza. • Ako ne hedgira te ako je spot tečaj S90=$2,22, mora platiti $22.200 ili $2.000 više nego da je hedgirao. S druge strane, ako spot padne na S90=$1,95, morat će platiti samo $19.500 za 3 mjeseca te će zaraditi $700 više nego da je hedgirao.

36. Devizna špekulacija • Devizna špekulacija- namjerno nepokrivanje deviznog rizika na deviznom tržištu (promptnom i terminskom) kako bi se zaradilo na promjeni tečaja • Mogu se obavljati i na promptnom i na terminskom tržištu • Važno je da špekulant ima dobra predviđanja • Špekulacije na terminskom tržištu mogu biti: - stabilizirajuće - destabilizirajuće

37. Značaj deviznih špekulacija • Devizne špekulacije imaju korisnu društvenu ulogu • Utječu na smanjenje segmentacije tržišta i na povećanje efikasnosti alokacije oskudnih resursa • Uz ispravno predviđanje budućih tečajeva smanjuje se razlika između promptnog i terminskog tečaja

38. Stabilizirajuće špekulacije • Stabilizirajuće špekulacije: smanjuju fluktuacije određene valute. • Špekulanti djeluju stabilizirajuće na deviznom tržištu na način da: • Poduzimaju dugu poziciju (kupnja na terminskom tržištu) povećavajući buduću potražnju za valutom za koju se smatra da će deprecirati • Poduzimaju kratku poziciju (prodaja na terminskom tržištu) povećavajući terminsku ponudu valuta za koju se smatra da će aprecirati • I u jednom i u drugom slučaju špekulanti idu protiv tendencija tržišta

39. Destabilizirajuće špekulacije • Destabilizirajuće špekulacije: povećavaju fluktuacije određene valute. • Špekulanti djeluju destabilizirajuće na deviznom tržištu na način da: • Poduzimaju dugu poziciju (kupnja na terminskom tržištu) povećavajući potražnju za valutom za koju se smatra da će aprecirati • Poduzimaju kratku poziciju (prodaja na terminskom tržištu) povećavajući terminsku ponudu valute za koju se smatra da će deprecirati • I u jednom i u drugom slučaju špekulanti idu u smjeru tendencija tržišta

40. Destabilizirajuće špekulacije • Najgori oblik destabilizirajućih špekulacija je bijeg kapitala zbog straha od deprecijacije ili devalvacije određene valute • Kratkoročna kretanja kapitala uvjetovana očekivanjima deprecijacije ili devalvacije neke valute zovu se vrući novac (eng. hot money).

41. Devizna špekulacija (primjer) Pretpostavimo da je terminski tečaj za 3 mjeseca $/€=2,0. Špekulator očekuje da će spot tečaj za 3 mjeseca biti $/€=2,05. • Kako će špekulirati ako posjeduje $200.000 te koliku zaradu će ostvariti ako mu se predviđanja ostvare? • b) Ako mu se predviđanja ne ostvare te spot tečaj za 3 mjeseca padne na $/€=1,98 koliko će izgubiti?

42. Špekulant će poduzeti dugu poziciju na terminskom tržištu te će kupiti €100.000. Nakon 3 mjeseca će prodati na spot tržištu eure za dolare te će zaraditi ($205.000-$200.000) $5.000. • Ako spot tečaj eura padne izgubiti će $2.000.

43. Devizna arbitraža • Devizna arbitraža je istovremeno kupovanje i prodavanje iste devize na različitim deviznim tržištima i uz različite cijene (tečaj) • Razlog za arbitražu: izravnanje dugovanja ili potraživanja (arbitraža za izravnanje) ili investiranje radi zarade na razlici između tečajeva nekih deviza na različitim deviznim tržištima (arbitraža za diferenciju)

44. Devizna arbitraža (primjer) New York Frankfurt Tokio • U ulozi ste arbitražera, posjedujete dolare. Arbitrirajte u • sljedećem slučaju! Pretpostavka je da nema transakcijskih troškova. BID OFFER $/€= 2,0 2,05 BID OFFER $/€= 2,04 2,09 BID OFFER $/€= 2,06 2,10

45. Kupit ćemo u New Yorku eure po 2,05, te ćemo prodati u Tokyu eure za dolare po 2,06. Na taj način zaradit ćemo 1 cent po prodanom euru.