1 / 21

Dr.sc. Milan Ivanović Osijek

EDUKATIVNI SEMINAR ZA NOVINARE EU INTEGRACIJE I REGIONLNA GOSPODARSKA SURADNJA. Vukovar, 2 . - 4. 4. 2009 . R EGIONALNA SURADNJA KAO VAŽAN FAKTOR USPJEŠNIJIH EU INTEGRACIJA. Dr.sc. Milan Ivanović Osijek. U iste reke ulazimo i ne ulazimo, i jesmo i nismo. Heraklit (544.- 488. g. p.n.e .).

daria
Download Presentation

Dr.sc. Milan Ivanović Osijek

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. EDUKATIVNI SEMINAR ZA NOVINARE EU INTEGRACIJE I REGIONLNA GOSPODARSKA SURADNJA Vukovar, 2.-4.4. 2009. REGIONALNA SURADNJA KAO VAŽAN FAKTOR USPJEŠNIJIH EU INTEGRACIJA Dr.sc. Milan Ivanović Osijek

  2. U iste reke ulazimo i ne ulazimo, i jesmo i nismo. Heraklit(544.- 488. g. p.n.e.) Sadržaj - Što kaže teorija - Što kaže dobra praksa - Odakle polazimo - Kamo idemo - Okrutna realnost

  3. TEORIJA APSOLUTNE PREDNOSTI Engleska • 1 t žita = 20 r. sati, 1 hl vina = 30 r. sati Portugal • 1 t žita = 30 r. sati, 1 hl vina = 20 r. sati ZAKLJUČAK: • za Englesku je isplativije proizvoditi žito i uvoziti vino iz Portugala, a za Portugal je isplativije obrnuto. REGIONALNE INTEGRACIJE RAZVIJENIH I SREDNJE RAZVIJENIH ZEMALJA 1. APEC 2. CEFTA 3. EFTA 4. EU 5. NAFTA 6. EMTA LATINSKA AMERIKA I KARIBI 1. Andska skupina 2. CACM 3. CARICOM 4. LAIA 5. MERCOSUR 6. OECS AFRIKA 1. CEMAC 2. CEPGL 3. COMESA 4. ECCAS 5. ECOWAS 6. MRU 7. SADC 8. UEMOA SREDNJI ISTOK I AZIJA 1. ASEAN 2. BA 3. ECO 4. GCC 5. SAARC 6. UMA

  4. Razvijanje dobrosusjedskih odnosa sa svim državama s kojima graniči, jedan je od prioriteta hrvatske vanjske politike što ujedno stvara dobre pretpostavke za regionalnu suradnju koja se ostvaruje na različitim područjima. - Bilateralni odnosi RH - susjedne zemlje - Nacionalne majine - Povratak izbjeglih i raseljenih - Parlamentarna suradnja - Gospodarski odnosi - Suradnja u prometu i komunikacijama - Kulturna i znanstvena suradnja - Pravosudna i sigurnosna suradnja - Multilateralna suradnja

  5. EU INTEGRACIJE • Povijesni razvoj EU • - Schumanov plan, 1950 • - Pariški ugovor (1951.) • Europska zajednica za ugljen/čelik • EURATOM • Rimski ugovori (1957.) - EEZ • Sloboda kretanja osoba • - Sloboda kretanja roba • - Sloboda kretanja usluga • - Sloboda kretanja kapitala

  6. Elementi savezne države - Postojanje eura kao jedinstvene monete i ovlasti Europske središnje banke - Europski sud i načelo primarnosti europskog prava u odnosu na nacionalna zakonodavstva - Pravna osobnost EU, zahvaljujući kojoj ona na međunarodnoj razini može djelovati u ime država članica Načelo supsidijarnosti - Prvi je put službeno uvedeno u dokumente EU Ugovorom iz Maastrichta (1992.) kao generalni princip primjenjiv na sva područja gdje već ne postoji neka isključiva nadležnost. - Prije no što je artikuliran u Ustavu EU ovo je načelo nastalo i razvijano na orginalne načine u većini država koje sada čine Europsku uniju. - EU razvija načelo supsidijarnosti i insistira na njemu. Podrazumijeva se da najveći broj najznačajnijih odluka treba donositi na lokalnoj razini, zatim na regionalnoj, nacionalnoj i nadnacionalnoj razini. Ovakav način osigurava kvalitetnije odlučivanje koje odgovara potrebama i interesima građana. Ovo je način preuzimanja odgovornosti i samostalnosti u odlučivanju gdje je jedina granica zakon, a ne i zaštita pod hijerarhijskom strukturom. • Različita nacionalna iskustva i tradicije • Lobiranje

  7. Institucije EU • U postupak odlučivanja na europskoj razini uključene su tri najvažnije institucije: • Europski parlament,koji predstavlja građane EU i čiji se zastupnici biraju na neposrednim nacionalnim izborima, • Vijece EU,koje predstavlja interese svake od država članica pojedinačno. • Europska komisija,koja zastupa interese Unije i ima ulogu "čuvarice Osnivačkih ugovora". Odlučivanje i usvajanje novih zakona u EU odvija se u okviru tri postupka: suodlučivanje (co-decision), savjetovanje (consultation) i pristanak Parlamenta (assent).U načelu, Komisija daje prijedloge novih zakonodavnih akata, dok Parlament i Vijeće odlučuju o njihovu prihvaćanju ili odbacivanju. Ključnu ulogu imaju i dvije institucije utemeljene Osnivačkim ugovorima:Europski sud, koji brani i nadzire provedbu europskoga prava, i Revizorski sud, koji nadzire i provjerava pravilnost i transparentnost financiranja aktivnosti Zajednice. Osim spomenutih institucija, postoji i niz drugih tijela i agencija u Uniji kojima su dodijeljene specifične zadaće:

  8. Europski ombudsman je institucija koja građane i poslovne subjekte EU štiti od mogućih administrativnih nepravilnosti u radu europskih institucija. Europski nadzor zaštite podataka(European Data Protection Supervisor - EDPS) osigurava pravo na zaštitu privatnosti tijekom prijenosa osobnih podataka građana Unije od strane institucija ili tijela Unije. Financijska tijela Europska središnja bankaodgovorna je za stvaranje i upravljanje europskom ekonomskom i monetarnom politikom; upravlja tečajnom politikom i osigurava funkcioniranje sustava plaćanja. Europska investicijska bankafinancira projekte EU. Europski investicijski fondpruža garancije i osnivački kapital malim i srednjim poduzećima.

  9. Savjetodavna tijela Europski gospodarski i socijalni odborpredstavlja građansko društvo i industrijski sektor. Odbor regijapredstavlja europske regije i lokalne vlasti. Međuinstitucionalna tijela Ured za službene publikacije Europskih zajednicaizdaje, tiska i distribuira informacije o Uniji njezinim aktivnostima. Ured Zajednice za odabir osoblja obavlja izbor osoblja u institucijama i tijelima EU. Decentralizirane agencije 16 specijaliziranih agencija EZ-akoje obavljaju specifične tehničke, znanstvene i upravljačke zadatke u području djelovanja Zajednice (tzv. prvi stup EU). Europski institut za sigurnosne studije i Europski satelitski centarobavljaju specifične zadatke u području europske vanjske i sigurnosne politike (tzv. drugi stup EU). Europol i Eurojustpružaju podršku usklađivanju policijske i sudske suradnje (tzv. treći stup EU).

  10. DRUŠTVO ZNANJA - Lisabonska deklaracija (EU) = znanje postaje ključnim pokretačem ekonomskog rasta; najčešće se podrazumijeva da društvo znanja rezultira iz ekonomije znanja. Ekonomija znanja je takva ekonomija u kojoj je veliki dio radne snage uključen ne više u fizičku proizvodnju i raspodjelu materijalnih dobara (samo između čovjeka i prirode), već u njihovo dizajniranje, u razvoj, tehnologiju, marketing, prodaju i održavanje.

  11. CJELOŽIVOTNO UČENJE KAO NUŽNOST SUVREMENOSTI Cjeloživotno učenje podrazumijeva: stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i kvalifikacija od predškole do razdoblja nakon umirovljenja. Promicanje razvoja znanja i sposobnosti koje će omogućiti građanima prilagodbu »društvu znanja« i aktivnom sudjelovanju u svim sferama društvenog i ekonomskog života te na taj način utjecanje na vlastitu budućnost. 3 x 8 8 + 7 + 5 + 4

  12. GLOBALIZACIJA I TRANZICIJA • Globalizacija je svjetski razvojni proces; temelji se na: • širenju slobodnog tržišta, • širenju višestranačke demokracijete • internacionalizaciji poštovanja ljudskih prava. Proces je globalan po geografskim aspektima, kao i prema područjima ljudske djelatnosti; od ekonomije, komunikacija, znanosti i kulture do političkih odnosa, sporta i zabave, a omogućen je velikim tehničkim napretkom. Nijedna zemlja u suvremenom svijetu ne može opstati, a kamo li se razvijati, u izolaciji; dakle suradnja je nužnost

  13. Ralf Dahrendorf > prognoza • 6 mjeseci za POLITIČKI PLURALIZAM • 6 godina za TRŽIŠNU PRIVREDU • 60 godina za GRAĐANSKO DRUŠTVO

  14. PET ARENA KONSOLIDIRANE DEMOKRACIJE (Linc-Stepan, 2003;20) • PET međusobno tijesno povezanih uvjeta • mora postojati da bi se demokracija učvrstila: • Uvjeti za razvoj slobodnog i • aktivnog civilnog društva, • 2. Relativno autonomno i cijenjeno • političko društvo, • 3. Neophodna je vladavina prava, • garant građanskih sloboda, • 4. Državni administrativni aparat koji demokratska vlada može valjano koristiti. • 5. Institucionaliziranoekonomsko društvo.

  15. GOSPODARSTVO ČETIRI SEKTORA GRAĐANSKOG DRUŠTVA PROFIT CIVILNO DRUŠTVO SLOBODA OBITELJ DRŽAVA PRIVATNOST ZAKON

  16. Indeksi institucionalnog razvoja (ordinata) i ekonomske liberalizacije (apscisa) zemalja u tranziciji Izvor. EBRD, 2002

  17. DBP po stanovniku u u zemljama tranzicije Financijska tržišta u zemljama tranzicije - transakcije prema BDP - % - Nezaposlenostu zemljama ( % zaposlene radne snage ) Izvor: EBRD Report 2004

  18. NASLJEĐA SOCIJALIZMA 1. Institucijski deficit(b.M.) 2. Odsustvo nove elite 3. Privreda u lošem stanju 4. Nerazvijeno društvo 5. Loša kulturna situacija

  19. Velika pogreška projekta «Hrvatska u XXI stoljeću» kojem je postavljeno 19 strategija (od nacionalne sigurnosti do turizma i znanosti) ali među njima nema strategije razvoja društva i društvenih odnosa Slavko Kulić Reforma hrvatskog društva preduvjet EU itegracijama (1995.)

  20. SUKOBI INTERESA • I SUSTAV DRUŠTVENE REGULACIJE • radnik – poduzetnik • bogati – siromašni • selo – grad • stari –mladi • zaposleni – nezaposleni • modernisti – tradicionalisti, itd • Teorija motivacije • Fizička prisila • Ekonomska prisila • Identifikacija • Adaptacija

More Related