240 likes | 432 Views
ULOGA MEDIJA I RAZVOJ KULTURE TOLERANCIJE. Prof. dr. sc. Stjepan Malović. IMA LI TOLERANCIJE?. NI SUSJEDI NISU BOLJI. PA NI NAJMOĆNIJI LJUDI. JESMO LI, DAKLE, TOLERANTNI?.
E N D
ULOGA MEDIJA I RAZVOJ KULTURE TOLERANCIJE Prof. dr. sc. Stjepan Malović
JESMO LI, DAKLE, TOLERANTNI? • Riječ tolerancija vuče korijene iz grčke riječi tolerare što znači podnositi, trpjeti, i uvažavati tuđe mišljenje i uvjerenja. • Poznavanjem drugih kultura, upoznajemo druge ljude, njihove nade, želje i vjerovanja, i kroz njih sagledavamo i svoje nade, želje i vjerovanja. • Razumijevajući njih razumijevamo sebe i postajemo tolerantni prema drugačijem te postajemo svjesni da je raznolikost ljudsko bogatstvo.
UNESCO-va definicija tolerancije • Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi. • Tolerancija nije koncesija, dobrodušnost ili popustljivost. • Tolerancija je iznad svega aktivan stav potaknut priznanjem univerzalnih ljudskih prava i fundamentalna sloboda drugih. • Nikako se ne može koristiti kao opravdanje za kršenje fundamentalnih vrijednosti.
ODGOVORNOST • Tolerancija je odgovornost koja nosi ljudska prava, pluralizam (uključujući i kulturni pluralizam), demokraciju i vladavinu zakona. • Ona uključuje odbacivanje dogmatizma i apsolutizma i potvrđuje standarde postavljene u instrumentima internacionalnih ljudskih
ŠTO NAM MEDIJI RADE? • Promiču li mediji toleranciju? • Uvažavaju li UNESCO-ove stavove? • Ukazuju li na ljudska prava, različitosti ili…? • Je li zadaća medija da ukazuju na loše? Da, ali ne i na ružno
KOJE KADŠTO GRIJEŠE, PA KANDIDAT ZA GRADONAČELNIKA POSTAJE SINOM
NOVINARI SE BUNE • Četrdesetak novinarki i novinara, predstavnika većine redakcija hrvatskih novina, okupilo se u ponedjeljak, 22. listopada 2012., u Ministarstvu kulture • Problemi karakteristični za cjelinu medijskog polja možda su i najviše izraženi upravo u tiskanim medijima koji su bez izuzetka u privatnom vlasništvu. • Naklade i prihodi od oglašavanja se smanjuju, brojevi stranica stanjuju; ne nestaju samo profesijski standardi, teme, žanrovi i rubrike, nego i cijele novine, kao i stotine radnih mjesta s njima. • Nekad poštovano zanimanje zamijenio je sve veći radni teret, stres i strah za ionako nesiguran honorar i sve nižu plaću.
ŠTO IH MUČI Tri skupine problema s kojima se tiskani mediji suočavaju sada i ovdje: • neuspjela primjena zakonodavnih odredbi o statutima medija i uredničko-novinarskoj neovisnosti od vlasničkih interesa, • zloupotrebe statusa i kršenje radničkih prava novinara upisanih u registar poreznih obveznika (RPO) • razrada funkcionalnog modela koji bi omogućio da država intervenira mjerama za spas profesije, odnosno novinara, umjesto da snižava PDV nakladnicima, što pak traže vlasnici medija.
IMA LI NADE? • Mediji ne ispunjavaju svoju ulogu • Krivci nisu isključivo novinari • Medijsko okruženje treba drastično mijenjati • Uloga države je da stvori uvjete za kvalitetno novinarstvo • Javnost se mora aktivirati • Različitosti su na posebnom udaru • Nitko nije izuzet, pa ni većinske skupine