540 likes | 1.24k Views
Hrvatska u razdoblju između dva svjetska rata. Ekonomske promjene u Hrvatskoj izazvane stvaranjem Jugoslavije 1918. godine*. *Rudolf Bićanić. Struktura izlaganja. Uvod Novo ekonomsko područje Monopolno – kapitalistička formacija u Jugoslaviji. Uvod.
E N D
Ekonomske promjene u Hrvatskoj izazvane stvaranjem Jugoslavije 1918. godine* *Rudolf Bićanić
Struktura izlaganja • Uvod • Novo ekonomsko područje • Monopolno – kapitalistička formacija u Jugoslaviji
Uvod • Od 1890-ih – izlazak iz velike agrarne krize* (22 godine) • U Hrvatskoj početkom 20.st. • Oporavak poljoprivrede (prosperitet sve do 1925.) • Razvoj i jačanje industrije • 1918. godine – političke i ekonomske promjene • Novo ekonomsko područje (kvantitativno i kvalitativno) • Liberalni industrijski kapitalizam -> monopolnikapitalizam
NOVO EKONOMSKO PODRUČJE • 1918. • Promjena veličine i strukture tržišta • Nove carinske granice • Nov položaj cijelog narodnog gospodarstva u odnosu prema inozemstvu
Povlačenje političkih granica • Apsolutno smanjenje veličine tržišta • Siromašnije novo tržište • Različit karakter novog područja s obzirom na vrste proizvodnje • Relativna promjena ekonomskog položaja Hrvatske • Naseljenost, broj industrijskih radnika, obujam trgovine • Bankovni i financijski kapital (‘20.-’25. – 50% kapitala banaka; iza smanjenje) -> ZAGREB vs. Beograd • Vijenac gradova izvan granica Jugoslavije • Preorijentacija poljoprivrede • Gubitak luka (potrošnja, izvoz, mornarica)
Novo carinsko područje • Povezanost Hrvatske sa svjetskim tržištem 1913. najveća nego ikad kasnije u Jugoslaviji • Usmjerenost: Austro-Ugarska • Posljedice: • Promjena vanjske trgovine • Odvajanje od prijašnjih izvoznih tržišta ->pad izvoza
Nova carinska zaštita industrije • Do 1925. primjena izmijenjene stare srbijanske carinske zaštite – visoke carine • Od 1925. još veća carinska zaštita (dodatno 1926. uslijed pada cijena) • Zaštita: • Agrarne zemlje – industriju • Industrijske zemlje – agrar • Posljedice: • Općenito: smanjenje međunarodne razmjene • Rast industrije (tekstil, koža, metal i dr.) • Tendencija smanjenja uvoza finalnih proizvoda, porasta uvoza sirovina i poluproizvoda
Ilustracija rasta industrije – primjer tekstilne industrije • Tablica 1.
Škare cijena agrarno-industrijskih proizvoda • Škare cijena • Posljedica: • Promjene u strukturi stanovništva, narodnog dohotka i fiksnog kapitala
Realne plaće • Pogoršanje realnih plaća i nadnica • Radnika • Namještenika • Činovnika • Poljoprivrednika • Nakon 1918. – nivelacija prosječnih realnih dohodaka radnika i službenika prema dolje • Odraz na formiranje svijesti zaposlenih
Poljoprivreda • Promjena položaja poljoprivrede • Uz gubitak izvoznog tržišta • Opsežna agrarna reforma • Nacionalni značaj • Uništeni feudalni veleposjedi • Ekonomski efekt • Problem: premale parcele zemlje za uspješno gospodarenje • Pad proizvodnje – i kvantitativno i kvalitativno
Situacija nakon I. svjetskog rata • period inflacije: • oslobađanje od dugova, poboljšanje ekonomskog položaja seljaka; (očekivanja:) kupovine zemlje, zaduživanja • 1926. – agrarna kriza • Pad cijena agrarnih proizvoda • Deflacionistička politika države • Pitanje otplate kredita • Porezna politika: • => tzv. POLITIKA STABILIZACIJE • Politika industrijskog protekcionizma • Poteškoće izvoza agrarnih proizvoda
Trgovina • Znatan napredak • Najpovoljnija situacija pored bankarskog sustava i industrije • Razlog: • pojačana posrednička uloga trgovaca (zbog dekoncentracije agrarnih posjeda) • Gradovi
MONOPOLNO-KAPITALISTIČKA FORMACIJA U JUGOSLAVIJI • Kvalitativne promjene: liberalni industrijski kapitalizam -> monopolnikapitalizam • Obilježja (1918.-1929.): • Stapanje industrijskog i bankovnog kapitala u financijski • Monopolni karakter • Velik stupanj karteliranja i koncentracije banaka • Zaštitne carine • Državne nabave • Značajan ulazak (pretežno monopolističkog) stranog kapitala • Vezanje Jugoslavije za međunarodni blok imperijalističkih zemalja
Ratno gospodarstvo • Prijelaz iz liberalnog u monopolni kapitalizam nije uslijedio direktno • I. svjetski rat – organizacija ratne ekonomije • Centrale za snabdijevanje i prehranu • Državna kontrola: cijena, raspodjele dobara, proizvodnje
Monopoli i političke granice Stvaranje novih granica pojačalo je monopolni karakter narodnog gospodarstva. • Odvajanje Hrvatske od Austro-Ugarske mnoga industrijska poduzeća –> monopol na na novom području • Odvajanje tržišta i potrošača industrijskih proizvoda od svojih centara snabdijevanja -> naglo osnivanje potrebnih industrijskih poduzeća
Pojava financijskog kapitala • Karakteristika monopolnog kapitalizma • Razlozi za stvaranje financijskog kapitala: • Vakuum tržišta -> širenje industrije brže nego što je to dozvoljavala vlastita akumulacija kapitala • Jačanje utjecaja stranog kapitala (nakon 1918.) • Osnivanje tvornica • Kreditna inflacija • Personalna unija između bankovnog i industrijskog kapitala
Sjedište tog financijskog kapitala – Hrvatska (Zagreb) • Najjače banke u državi • Gubitak dominantne pozicije u vrijeme velike svjetske krize nakon 1930.godine
Politika prema radnicima • Također pod utjecajem monopola • Prije I. svjetskog rata • Velik pritisak radne snage • svi seljaci nisu mogli živjeti od rada na vlastitoj zemlji • nisko kvalificirani rad u industriji, migracije (naročito u Ameriku) • Nakon I. svjetskog rata • Narastao pritisak radne snage (industrija i trgovina u početku znatno porasle, ali nisu mogle sve apsorbirati) • Podloga pokretu radnika: • Teškoće prehrane i stanovanja • Manje realne nadnice • Škare cijena
Sindikati • Rast • Organizacije industrijalaca • 1920. Obznana – zabrana okupljanja radnika • 1922. Središnji ured za socijalno osiguranje radnika • Radničko zakonodavstvoostalo samo na papiru • Kasnije (nakon 1925.): politika deflacije • Smanjena industrijska djelatnost • Manja otpornost radnika • Pad radničkih otpora
Agrarna politika • Industrijska carinska zaštita → cjenovne škare • Strah u Europi od ponovne oskudice hrane → protumjere glavnih kupaca agrarnih proizvoda u inozemstvu nakon 1925.: tzv. AGRARNI PROTEKCIONIZAM • Pad domaćeg agrarnog izvoza i cijena • Deflacionistička politika (1925.) • Pogodila one koji su se zaduživali u poljoprivredi • Ozbiljan udarac agrarnom izvozu
Procjena kapitala na području Hrvatske u razdoblju između dva svjetska rata* *Ivo Vinski
Struktura izlaganja • Opće postavke • Fiksni fondovi • Veličina i porast • Struktura • Investicije • Usporedba Hrvatske i Jugoslavije u cjelini
Opće postavke • Bogatstvo: • Fiksni fondovi: (u pravilu dugi vijek trajanja) • Proizvodni • Neproizvodni • Zalihe: (u pravilu se potroše) • Poslovne (obrtne) zalihe u poduzećima • Potrošna dobra u domaćinstvima: • Trajna (namještaj…) • Polutrajna (odjeća, obuća) • Netrajna (hrana, gorivo…) • Ovdje obuhvaćeni samo fiksni fondovi • Zbog poteškoća praćenja zaliha • Zbog dugog korisnog vijeka trajanja fiksnih fondova • Jer u znatnijoj mjeri odražavaju kapacitet privrede (zalihe često fluktuiraju)
Procjena fiksnih fondova: • Po novoj vrijednosti • Ne odbija se fizička istrošenost i ekonomska zastarjelost • Po stvarnoj vrijednosti • Odbija se amortizacija • Problem: ekonomska usluga fiksnih fondova ne smanjuje se u skladu sa stopom amortizacije • Promatramo kapacitet fiksnih fondova – bolje obračun fiksnih fondova po novoj vrijednosti
Koncepcije za valorizaciju fiksnih fondova: • Po izvornim (nabavnim) cijenama • Po cijenama izgradnje/nabavke • Po koštanju zamjene • Po cijenama određene bazne godine • Prema koštanju zamjene po novoj ili po stvarnoj vrijednosti • Po tržišnim cijenama • Po prosječnim tržišnim cijenama ostvarenim za promatrana dobra pri kupoprodaji pri slobodnoj pogodbi u određenoj godini • Ovdje: koncepcija valorizacije po koštanju zamjene
Primjena principa tzv. stalnih cijena • Tako se eliminiraju promjene u cijenama pri procjeni kapitala u raznim godinama • Stalne cijene: cijene investicijskih dobara iz 1938. godine • Jer razmjerno stabilne (između ostalog)
Teritorijalni obuhvat procjene: • SR Hrvatska (dakle bez Istre, Rijeke, Zadra, Cresa, Lošinja i Lastova) • Nove investicije • Razlika stanja fiksnog kapitala na kraju 1940. i 1919. godine • Obuhvaćaju investicije i u one projekte koji su završeni i u one nedovršene projekte
VELIČINA I PORAST FIKSNIH FONDOVA • Tablica 2.
Rast nove vrijednosti fiksnih fondova za 42% od 1919.-1940. • Prosječna godišnja stopa rasta: 1,6% • Stopa rasta nove vrijednosti fiksnih fondova po stanovniku Hrvatske: 0,7%
STRUKTURA FIKSNIH FONDOVA • Tablica 4.
INVESTICIJE U FIKSNE FONDOVE • Tablica 5.
Industrija i rudarstvo • ELEKTROPRIVREDA • Najviše nove investicije u termoelektrane (28%) • RUDARSTVO • Nove investicije koncentrirane na proizvodnju ugljena i boksita i eksploataciju zemnog plina • Tek nekoliko godina prije rata – priprema radova za eksploataciju nafte
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA • Fiksni fondovi porasli oko 3,5 puta • Tekstilna industrija • Osnovana • Najznačajnija • 27% svih investicija u prerađivačku industriju • Prehrambena industrija • Slijedi tekstilnu (20%) • Industrija nafte • Osnovana • Metalurgija • Razvija se sporo i kasno (oko 9%) • Kemijska industrija • Razmjerno niske investicije (<6%)
Poljoprivreda i ribarstvo • Vrlo niske investicije • Niska produktivnost rada • Zbog niskih investicija poljoprivreda nije mogla držati korak s napretkom • Raskorak: svjetske cijene vs. Domaći troškovi proizvodnje poljoprivrednih proizvoda • Cjenovne škare • Porast ribarstva
Šumarstvo • Glavnina investicija – za eksploataciju šuma • Nepostojanje dugoročne politike šumarstva eksploatacija pod utjecajem trenutnih potreba privatnog kapitala
Promet i veze • U apsolutnom iznosu – najveće investicije u promet • Najveće investicije u željeznički promet • Velike investicije i u cestovni promet • Investicije u riječni promet – vrlo niske • Ali u trgovačku mornaricu znatne Napomena: nisu uključene investicije za plovne objekte ratne mornarice • Veze: • Najveće investicije u telefoniji
Trgovina i ugostiteljstvo • Najveće investicije u hotele • Uglavnom Jadran i otoci • Povećanje 2,5 puta odnosno 3 puta ako se promatra broj postelja (manja raskoš) • Razvoj trgovine
Ostali proizvodni fiksni fondovi • Obuhvaćaju: • Kućnu radinost • Zanatstvo • Građevinarstvo • Tada prilično djelatno, ali svejedno nevelike investicije • Razlog: za veće projekte (npr. gradnja prometne infrastrukture) angažirana inozemna poduzeća zbog nedovoljne mehanizacije domaćih
Stambene zgrade i komunalna izgradnja • Od ukupnih novih investicija u stambenu i komunalnu izgradnju – oko 2/3 otpada na izgradnju gradova • Od toga 4/5 stambena izgradnja, a 1/5 komunalna izgradnja • Urbanizacija • Najizraženija u Zagrebu; slijede Split, Karlovac, Osijek… • Problem: nekvalitetna izgradnja i nedostupnost komunalne infrastrukture
Ostali neproizvodni fiksni fondovi • Obuhvaćaju: • Zdravstvo • Socijalnu skrb • Prosvjetu • Kulturu • Državnu upravu • Najveće investicije – u zdravstvo (60% investicija u ostale neproizvodne fiksne fondove) • Investicije u prosvjetu i kulturu -> u Hrvatskoj u prosjeku 7 dinara godišnje po stanovniku
USPOREDBA FIKSNIH FONDOVA HRVATSKE I JUGOSLAVIJE U CJELINI • Tablica 6.
Usporedba Hrvatske i Jugoslavije u cjelini • Veće stope rasta fiksnih fondova ‘46.-’60. • I dalje veći rast stanovništva u Jugoslaviji u globalu (u Hrvatskoj sporiji prirodni prirast i veće iseljavanje) • Napomena: različite teritorijalni obuhvat u 2 promatrana razdoblja • Tablica 8.
ZAKLJUČAK • 1918. novo ekonomsko područje • Monopolni kapitalizam • Ekonomska moć: Hrvatska • Najveća koncentracija kapitala – Hrvatska, Zagreb • Politička moć: Srbija • “Ekonomska nemoć prevladana je političkom premoći” • Razdoblja: • 1918.-1925. – inflacijska monetarna politika, rast cijena agrarnih proizvoda, rast industrije, razvitak trgovine, prosperitet poljoprivrede… • 1925.-1929. – deflacionistička politika, pad cijena agrarnih proizvoda, industrijski protekcionizam • Nakon 1930. – velika ekonomska kriza, kraljevska politička diktatura, prijenos ekonomske moći i kapitala u Srbiju, stvaranje koncentracije političkih snaga opozicije oko Zagreba