SVOK PGŽ Školska knjižnica – početna karika u lancu cjeloživotnog učenja

1. SVOK PGŽŠkolska knjižnica – početna karika u lancu cjeloživotnog učenja Helena Barić, prof. i dipl. knjižničar Oš “Jelenje-Dražice”, OŠ “Srdoči” Rijeka, 18. ožujka 2008.

2. Formalno i neformalno obrazovanje Cjeloživotno učenje . formalno – institucionalni odgojno – obrazovani proces • neformalno – sve izvan obveznog obrazovnog plana • informalno – spontano učenje pod utjecajem čimbenika u sredini u kojoj se živi i radi Školska knjižnica – temelj permanentnog učenja - uči učenike učiti i otvara im vrata u beskrajan svijet informacija usmjeravajući ih u odabiru i primjeni - UNESCO-vi ciljevi kao smjernice bitne za razvijanje pismenosti, poučavanja, učenja i kulture

3. Cjeloživotno učenje • Proces obrazovanja koji se odvija tijekom cijeloga života neke osobe radi osobnog razvoja, stjecanja novih znanja i kompetencija, efikasnije prilagodbe novim životnim okolnostima, novim tehnologijama, spoznajama i dostignućima ljudskoga društva. • Zadatak školske knjižnice – razvijati kompetencije potrebne za cjeloživotno učenje (utvrđeno ih je osam) • Važnost permanentnog obrazovanja – neupitna bez obzira radi li se o razvijenim ili nerazvijenim djelovima svijeta • Zahtjevno društvo – što možemo učiniti? • u kontekstu promjena ne mijenja se samo učenik već i školski knjižničar • učiti, učiti i još učiti! • Osviještenost započinje u djetinjstvu - bitno što je ali i KAKO naučeno - oblici rada i uloga knjižnice mijenjaju se u skladu s time - aktivnosti kroz koje se realiziraju promjene

4. Modeli učenja u školskoj knjižnici “Snaga frontalne nastave…ujedno je i njena slabost” (Meyer) “Učenje putem otkrivanja pretpostavlja induktivnu djelatnost učenika.Nju je moguće opisati kao proces rješavanja problema.” (Neber) • Frontalni model • Problemska nastava – proces rješavanja problema pri čemu učenik upotrebljava maštovitost, kreativnost, apstraktno razmišljanje i logičko zaključivanje • Grupna nastava/kooperativno učenje – rad u skupinama što pridonosi boljoj socijalizaciji i toleranciji učenika, demokratskim oblicima ophođenja -> razvitak vlastite osobnosti • veće sudjelovanje učenika, samostalnost mišljenja i rada • Moralno učenje – odvija se u svakom slučaju – htio to učitelj ili ne • iskustva koja učenici prikupljaju kao popratni dio nastave (informalno učenje) • Integrativno učenje – teži povezivanju kognitivnog, socijalnog i moralnog učenja - dolazi do izražaja spremnost za samoučenje zbog velike vlastite aktivnosti i samodjelatnosti - zadaća školske knjižnice postati sveobuhvatnim prostorom iskustva koje nadilazi intelektualno učenje i potiče cjeloviti razvojni proces - potrebna suradnja škole, roditelja i cijele zajednice

6. Školski projekt Nikola Tesla (u knjižnici) • Samostalno rješavanje istraživačkih zadataka • Bolja motivacija i poticanje kreativnosti • Samostalni istraživački i timski rad • Afirmacija kroz prezentaciju rezultata • Zadaci: • Proučavanje života i djela Nikole Tesle kroz dostupnu građu u školskoj knjižnici, ali i izvan nje • Pretraživanje Interneta uz pomoć knjižničara • Usporedba materijala, odabir i sortiranje za prezentaciju i izložbu u kljižnici • Ciljevi: • Razvijanje samostalnosti u radu • Razvijanje samokritičnosti • Razlučivanje važnih od nevažnih informacija • Služenje stručnom literaturom te ostalim izvorima znanja (Internet, katalozi)

7. Uvodni dio - upoznavanje sa zadatkom, motivacija za rad (Vrijeme za samostalno pretraživanje izvora u i izvan knjižnice) Središnji dio – odabir i vrednovanje informacija - timski rad i suradnja - korelacija s HJ – skečevi - izrada plakata i PP prezentacije Završni dio – projektni dan na razini škole - predstavljanje rezultata svoga rada i istraživanja - izložba

8. Različitost stilova blok sat u knjižnici • Zapažanje relevantnih podataka i zaključivanje odvija se kroz istraživačku nastavu u obliku grupnoga rada • Cilj • Prepoznati i razlikovati funkcionalne stilove hrvatskoga jezika • Poticati učenike na razumijevanje potrebe za različitim stilovima izražavanja

9. Tijek rada Podjela u skupine prema stilovima Spoznajna motivacija – ispisati asocijacije na STIL - značenje u rječniku Najava cilja – zapisivanje definicije - imenovanje funkcionalnih stilova Najava istraživačkoga rada - podjela materijala i upute za rad (unaprijed pripremljeni materijali)

10. Istraživački rad - rad u skupinama - istraživanje obilježja odabranoga stil - pitanja koja pomažu odrediti obilježja i karakteristikepojedinoga stila Izvješće o rezultatima istraživanja Izvjestitelj iznosi rezultate istraživanja Na bijelom papiru zapisuju se zaključci i dopune Uopćavanje i sažimanje spoznaja Evaluacija

11. Ljudska / dječja pravaradionica • Radionica– vođena, skupna aktivnost kojom se vježbaju neke vještine (iskustveno učenje, rad na sebi, socijalno učenje, odmor, opuštanje,…) • Zadaci: • Razvijanje kritičkog i kreativnog mišljenja u učenika • Razvijanje tolerancije među ljudima te uvažavanje i poštivanje različitosti • Poticanje na humanost te pomaganje drugim ljudima • Upoznavanje učenika s njihovim pravima • Poticanje učenika na korištenje knjižnicom gdje mogu, između ostaloga, ostvariti svoje pravo na učenje i slobodan pristup informacijama

12. Tijek radionice Uvodni dio: upoznavanje skupine i sadržaja (Dnevnik Anne Frank) Središnji dio: glavna tema i svrha radionice (1. grupa – poruke iz Deklaracije; 2. grupa – slikovni kalendar s datumima; 3. grupa- strip) Završni dio: -”Naša mala deklaracija” - sinteza i opuštanje

13. Multimedija u školskoj knjižnici • Sadrži dva ili više A-V izričaja, npr. zvuk i sliku, tekst i animiranu grafiku ili video isječke i sl. • Vrste: • Samostalni proizvodi na mediju • On-line edukacija • Učenje na daljinu (distance learning, teleteaching) • Osim edukativnog elementa, multimedija nas uvodi u svijet zabave, što učenje čini lakšim i primamljivijim • Multimedijalni programi • Linearni – korisnik ne može puno utjecati na tijek programa • Interaktivni – mogućnost samostalnog upravljanja unutar programa i njegovih mnogobrojnih dijelova - tijek odvijanja programa prema interesu i potrebama korisnika • Samoučenje • Zasniva se na samostalnom radu bez profesora ili suučenika • Odvija se putem multimedijalnih interaktivnih PC paketa

14. Prednosti: • Edukativna i zabavna • Dostupna gotovo svima • Korištenje lako i jednostavno • Raznolika • Zanimljiva • Suvremena • Motivirajuća • Individualni tempo učenja • Vraćanje i ponavljanje do potpunog razumijevanja • Bolje pamćenje sadržaja • Povratna informacija od računala o napretku rada korisnika • Nedostaci • Potrebno određenoinformatičko predznanje • Potrebna određena hardverska i softverska oprema • Ovim putem knjižnica podupire neformalno osobno obrazovanje koje zasigurno koristi i u formalnom te potiče proces cjeloživotnog učenja.

15. Uloga školskog knjižničara u odabiru i nabavi multimedijalnih materijala • Bitno da bude usklađena sa zadacima i namjenom školske knjižnice jer multimedija ima edukativnu vrijednost samo onda kada se stručno primjenjuje • Odabir unaprijed planiran i osmišljen kako bi zadovoljio edukacijske, kulturne te potrebe za informiranošću i razonodom korisnika • Nabava zahtijeva više pripreme od nabave ostale građe, a često je potrebno znanje stranoga jezika (engleski) • U okvirima mogućnosti • Prostor • Kvalificirano i informatički pismeno osoblje • Multimedijalna građa (često skuplja od ostale knjižnične građe) • Tehnička podrška

16. Uloga gradskih knjižnica • Gradske knjižnice kao mjesta gdje učenici mogu proširiti svoja istraživanja, izvore znanja i učenja ili upotpuniti slobodno vrijeme raznim aktivnostima. • Korištenjem školske knjižnice te upoznavanjem i služenjem gradskim knjižnicama, učenik stječe naviku posjeta knjižnici koja će ostati kroz cijeli život, što je vrlo bitno u kontekstu cjeloživotnog učenja i obrazovanja.

17. Zaključci • Osviještenost o važnosti cjeloživotnog učenja mora započeti u djetinjstvu. • Realizacija osviještenosti kroz modele učenja u školskoj knjižnici. • Poduku koja se odvija u školskoj knjižnici treba promatrati kao temeljna znanja za cijeli život. • Aktivnosti moraju imati naglasak na: • samostalnom i istraživačkom rješavanju zadataka, • zapažanju relevantnih podataka, • razvijanju kritičkog i kreativnog mišljenja te • logičkog zaključivanja. • Takvi načini rada prihvatljiviji su i djelotvorniji od “tradicionalnih” kanala usvajanja znanja te su kao takvi dobra podloga za daljnja učenja jer subjektiviziraju učenika. • Samoučenje putem multimedije također je dobrodošlo u školske knjižnice kao oblik učenja za cijeli život. • Važna je suradnja s gradskim knjižnicama kako bi učenici u potpunosti iskoristili mogućnosti i sadržaje koje se u knjižnicama nude.

18. Namjera i svrha ovakvoga rada jest, u konačnici, ukazati na važnost transformacije školske knjižnice u mjesto novih načina i oblika učenja na radost i korist učenika te uputiti na njenu važnu ulogu ne samo u institucionalnom odgojno-obrazovnom procesu već u oblikovanju učenika/osobe izvan i nakon školskoga razdoblja.

19. Literatura: • Buzan, T. Moć kreativne inteligencije : 10 načina pronalaska vlastite kreativne genijalnosti. Zagreb : Veble commerce, 2004. • Cjeloživotno učenje (LLL). Studeni, 2006. • URL: http://www.sztv.hr/content/view/130/99. • Demut, A. Putokazi školske knjižnice. Zagreb : Školska knjiga, 2003. • Izgradnja knjižničnoga fonda. // Rad u knjižnici / Katica Tadić. Opatija : Naklada Benja, 1994. Str. 33-46. • Knjižnica i mediji : zbornik / priredili Ranka Javor, Silko Štefanić. Zagreb : knjižnice grada Zagreba, 2006. • Kovačević, D. Put učenja za cijeli život. // Školska knjižnica u 21. stoljeću / Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske (10; 1998; Crikvenica) : zbornik radova. Rijeka : Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske : Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1998. Str. 45-53. • Kovačević, D.; Lasić-Lazić, J.; Lovrinčević, J. Školska knjižnica – korak dalje. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti : Altagama, 2004.

20. Nabava. // Knjižnica osnovne škole / Tatjana Blažeković, Branka Furlan. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1993. Str. 63-77. Nabava knjižnične građe. // Upute za poslovanje narodnih knjižnica / uredila Aleksandra Malnar. Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 1996., Str. 19-24. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske (14 ; 2002 ; Crikvenica). Zbornik radova. Zagreb : Zavod za školstvo Republike Hrvatske ; Rijeka : Prva sušačka hrvatska gimnazija, 2003. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske (15 ; 2003 ; Novi Vinodolski). Zbornik radova. Zagreb : Zavod za školstvo Republike Hrvatske ; Rijeka : Prva sušačka hrvatska gimnazija, 2004. Royan, B.; Cremer, M. Smjernice zaaudiovizualnu i multimedijsku građu u knjižnicama i drugim ustanovama. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005. Smjernice za knjižnične usluge za djecu. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003.

21. Smjernice za knjižnične usluge za mladež. • URL: http://www.ifla.org/VIIs/10/guidelines-hr.pdf. • Standard za školske knjižnice. //Narodne novine. 34(2000). • URL: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/0698.htm. • Štefančić, S. Multimedija u školskoj knjižnici – zašto, kako i za koga. // Školska knjižnica u 21. stoljeću / Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske (10; 1998; Crikvenica) : zbornik radova. Rijeka : Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske : Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1998. Str. 89-99. • Stevanović, M ; Stevanović, D. Predškolsko dijete za budućnost. Varaždinske Toplice : Tonimir, 2004. • Stričević, I. Dječja knjižnica ukorak s vremenom. // Dječja knjižnica za novo tisućljeće : zbornik / priredila Ranka Javor. Zagreb : Knjižnice Grada Zagreba, 2001. Str. 6-11. • Terhat, E. Metode poučavanja i učenja : uvod u probleme metodičke organizacije poučavanja i učenja. Zagreb : Educa, 2001. • UNESCO-ov Manifest za školske knjižnice. 1998 • URL: http://dzs.ffzg.hr/tekst/unesco.pdf.

22. Hvala na pažnji!