1 / 63

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

MEĐUNARODNA EKONOMIJA. Bilanca plaćanja Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić. Pregled seminara:. Definicija bilance plaćanja Struktura bilance plaćanja Debitne i kreditne transakcije u bilanci plaćanja Tehnika knjiženja u bilanci plaćanja Bilanca plaćanja RH. Ciljevi predavanja.

gratia
Download Presentation

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. MEĐUNARODNA EKONOMIJA Bilanca plaćanja Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić

  2. Pregled seminara: • Definicija bilance plaćanja • Struktura bilance plaćanja • Debitne i kreditne transakcije u bilanci plaćanja • Tehnika knjiženja u bilanci plaćanja • Bilanca plaćanja RH

  3. Ciljevi predavanja • Nakon predavanja student treba steći sljedeće ciljane kompetencije: • Identificirati i rangirati transakcije u bilanci plaćanja neke zemlje. • Znati strukturu bilance plaćanja i vrste transakcija.

  4. Definicija bilance plaćanja • Agregirani i sistematizirani prikaz svih transakcija koje rezidenti jedne zemlje obave s inozemstvom (nerezidentima) u tijeku određenog vremenskog razdoblja (1 godine) • Nužna statističko-dokumentacijska osnova za ekonomsku analizu učinaka međunarodne ekonomske razmjene neke zemlje na sve njezine makroagregate • Bilanca plaćanja vs. platna bilanca

  5. Bilanca plaćanja – što ona nije? Nema veze s bilancom poduzeća – struktura potpuno drugačija Bilanca poduzeća je STANJE imovine i obveza na određeni dan Bilanca plaćanja neke zemlje je TOK/TIJEK međunarodnih transakcija kroz godinu dana

  6. Karakteristike platnobilančne transakcije • Pod platno-bilančnu transakciju spadaju transakcije koje: • se odvijaju između rezidenta i nerezidenta • većinom obuhvaćaju deviznu transakciju • Transakcija se ne smatra platnobilančnom transakcijom u slučaju kad se obavlja između rezidenata

  7. Definiranje pojma rezident i nerezident • Tko ulazi u pojam rezidenta? • REZIDENT je fizička osoba koja trajno boravi u RH i koja ima dopuštenje boravka u RH za razdoblje dulje od jedne godine; • NEREZIDENTI su sve pravne i fizičke osobe koje nisu rezidenti u RH; diplomatsko, konzularno i drugo službeno osoblje koje predstavlja RH u inozemstvu, te uživa imunitet i diplomatske privilegije; pravna osoba registrirana u RH, uključujući strane podružnice, reprezentativne urede i branše locirane u RH. Bilanca plaćanja

  8. Mikro aspekt vs. makroaspekt • Pod mikroaspektom se definira upotreba resursa u određenom trenutku • Pojedinačne odluke koje određuju međunarodnu trgovinu i specijalizaciju se donose radi maksimizacije korisnosti • Pod makroaspektom se regulira i rješava pitanje nezaposlenosti, štednje, trgovinske neravnoteže i pitanje ponude novca i razine cijena

  9. Povezanost između domaćeg i svjetskog tržišta • Trgovina (robe i usluge) • povezuje cijene i troškove različitih zemalja • Mobilnost proizvodnih faktora • povezuje kamatne stope i omogućava financiranje neravnoteže tekuće bilance plaćanja (preljev makroekonom. poremećaja) • Razmjena valuta • inflacija utječe na promjene tečaja i ograničenja monetarne politike

  10. Veća otvorenost – iskazuje se pomoću formule (Izvoz + uvoz )/BDP • veća korist od međunarodne razmjene • veća izloženost poremećajima • veća ograničenja politike Bilanca plaćanja

  11. Bilanca plaćanja i sustav nacionalnih računa • Računinacionalnogdohotka (sustavnacionalnihračuna, SNA) iračunibilanceplaćanjasunajvažnijaoruđa zaizučavanjemakroekonomijeotvorenihi međuzavisnihgospodarstava • Sustavnacionalnihračuna • Bilježisveizdatkekojidoprinosedohotkuiproizvodunacionalnoggospodarstva • Računibilanceplaćanja • Bilježipromjene u dugovanjugospodarstvastranicimakaoi “uspješnost” u izvoznimiuvozno-supstitutivnimaktivnostima • Pokazujevezuizmeđu inozemnihtransakcijainacionalneponudenovca Bilanca plaćanja

  12. Sustav nacionalnih računa • Bruto nacionalni proizvod (BNP ili eng. GNP) • To je vrijednost svih finalnih dobara i usluga koja su proizvedena korištenjem faktora proizvodnje tog gospodarstva i koja su prodana na tržištu u određenom vremenskom razdoblju • To je najjednostavnija mjera proizvodnje nekog gospodarstva Bilanca plaćanja

  13. Bruto nacionalni proizvod se računatakoda se zbrojesvetržišne vrijednostisvihizdatakanafinalneproizvode: • Potrošnja • Ono što je potrošenoodstranedomaćihrezidenata (osobnapotrošnja) • Investicije • Ono što je izdvojenoodstraneprivatnihfirmi s namjenomizgradnjenovihpogonaipostrojenjazabuduću proizvodnju • Državnenabavke • Ono što je državapotrošila • Saldotekuće bilance • Iznosnetoizvozarobaiuslugastrancima Bilanca plaćanja

  14. Zašto je BNP jednaknacionalnomdohotku u određenomrazdoblju? • Nacionalnidohodakstvarajunacionalnifaktoriproizvodnje u određenomrazdoblju - morabitijednak BNP ili GNP kojegzemljastvori u tom razdoblju. • Ono što je izdatakzajednuosobu, to je dohodakzadrugu (to značidaukupnotrošenjemorabitijednakoukupnomdohotku) • BNP uključujesamofinalneproizvodekojisuproizvedeniiprodani (stogamjerimosamododanuvrijednost) Bilanca plaćanja

  15. Vrijednost proizvoda se izražava i u bruto domaćem proizvodu (BDP ili eng. GDP) • Mjeri volumen proizvodnje unutar granica jednog gospodarstva • Dio te proizvodnje dolazi od usluga stranih faktora proizvodnje • Stoga je BDP jednak BNP-u umanjenom za neto primitke faktorskih dohodaka od strane ostatka svijeta (R); BNP = BDP + R Bilanca plaćanja

  16. Odnos između BNP-a i BDP-a • Bruto nacionalni proizvod je jednak bruto domaćem proizvodu uvećano za neto primitke od stranih proizvodnih faktora • BNP = BDP + neto primici od stranih proizvodnih faktora • Kapital u inozemstvu  BNP Bilanca plaćanja

  17. Identitetnacionalnogdohotkazaotvorenogospodarstvo • Zbrojdomaćihiinozemnihizdatakana robe iuslugeproizvedenedomaćimfaktorimaproizvodnje: Y = C + I + G + X – Mgdje je: Y - brutonacionalniproizvod (BNP) C - potrošnja (osobna) I - investicije G- državnenabavke X - izvoz M - uvoz Bilanca plaćanja

  18. Struktura bilance plaćanja • Transakcije se klasificiraju i iskazuju u bilanci plaćanja se mogu podijeliti u tri grupe: • Transakcije koje su posljedica trgovine robom i uslugama • Transferne transakcije • Kapitalne i financijske transakcije • Bilanca plaćanja sastoji se od tri podbilance: • Bilanca tekućih transakcija • Bilanca kapitalnih i financijskih transakcija • Neto greške i propusti Bilanca plaćanja

  19. Ukupna bilanca plaćanja mora biti u ravnoteži, ali pojedine podbilance ne moraju; mogu biti u suficitu i deficitu • Suma salda bilance tekućih transakcija i bilance kapitalnih transakcija jednaka je promjenama rezervi uvažavajući neto greške i propuste Bilanca plaćanja

  20. Struktura platne bilance I. Tekući račun bilance plaćanja • Bilanca robe i usluga • Bilanca robne trgovine • Bilanca usluga • Dohodak od investicija (kamate,dividende) • Jednostrani transferi • Privatni transferi • Državni transferi

  21. Struktura platne bilance II. Kapitalni račun bilance plaćanja • Izravne investicije • Portfolio investicije • Bankarski krediti • Službene transakcije • Devizne (međunarodne) rezerve III. Neto greške i propusti

  22. Bilanca tekućih transakcija • Bilanca tekućih transakcija odnosno bilanca plaćanja na tekućem računu • Prikazuje sve transakcije između zemlje i inozemstva vezane za proizvodnju i dohodak u određenom razdoblju; • Račun inozemstva: [(E-U)+(TRI+TRG)]+ L=0 sastoji se od bilance vanjske trgovine robom i uslugama i bilance tekućih transfera pri čemu je L porast neto inozemnog zaduženja. Bilanca plaćanja

  23. Bilanca tekućih transakcija • Bilanca tekućih transakcija predstavlja razliku između domaće proizvodnje i potrošnje. Y-(C+I+G)=TB TB= E-U • E>U, suficit u BTT, višak ponude domaćeg financiranja; • E<U, deficit u BTT, potražnja za inozemnim financiranjem. Bilanca plaćanja

  24. Štednja i tekući račun • Nacionalna štednja (S) • Dio proizvoda, Y, koji nije namjenjem potrošnji domaćinstava, C, ili državnim nabavkama, G. • U zatvorenoj privredi je uvijek jednaka investicijama S = I. • Otvoreno gospodarstvo može štedjeti ili povećanjem fonda kapitala ili “korištenjem” stranog bogatstva S = I + CA. • Suficit CA se smatra neto stranim investicijama Bilanca plaćanja

  25. Potraživanja • Svakatransakcijakojarezultira u primitkuplaćanjaod “stranca” : • Izvoz robe • Prihododtransportaiputovanja (turističkihusluga) • Dohodakodstranihinvesticija • Inozemna (međunarodna) pomoć Bilanca plaćanja

  26. Dugovanja • Svakatransakcijakojarezultira u plaćanjupremainozemstvu (strancu): • Uvoz robe • Izdaciza transport iuslugeputovanja • Dohodakkojiprimajuinozemniinvestitori • Pomoćpruženainozemstvu Bilanca plaćanja

  27. Upotreba (Duguje-Debit) Izvori (Potražuje-Credit) A. Roba i usluge 1. Uvoz robe 1. Izvoz robe 2. Uvoz usluga 2. Izvoz usluga 2.1. Transport 2.1. Transport 2.2. Osiguranje 2.2. Osiguranje 2.3. Turistička potrošnja u inoz. 2.3. Potrošnja stranih turista u domaćoj z. 2.4. Ostale usluge kupljene u inozemstvu 2.4. Ostale usluge prodane inozemstvu 2.5. Dohodak od stranih investicija u domaćoj privredi 2.5. Dohodak od investicija u inozemstvu B. Transferi 3. Transferi inozemstvu TRI 3. Transferi iz inozemstva TRI 3.1. Doznake stranih radnika 3.1. Doznake radnika iz inozemstva 3.2. Mirovine plaćene strancima 3.2 Mirovine domaćih rezidenata iz inoz. 3.3. Ostali privatni transferi strancima 3.3. Ostali privatni transferi iz inoz. 4. Državni transferi inozemstvu TRG 4. Državni transferni prihodi TRG Shema bilance tekućih transakcija

  28. Posebna vrsta usluga - dohodak od investicija: plaćanje ili naplata kamata, dividendi ili drugih oblika realne ili financijske strane aktive. • Problem reinvestiranog dohotka- uključiti ga ili ne u dohodak od investicija. Bilanca plaćanja

  29. Na dugovnu stranu knjiže se davanja inozemstvu, a na potražnu primanja iz inozemstva • Za otvorenu privredu vrijedi: Y+U=C+I+G+E Y-(C+I+G)=E-U Y>(C+I+G)=>E>U • Bilanca vanjske trgovine je pozitivna ako je proizvodnja veća od potrošnje. Bilanca plaćanja

  30. Pozitivna bilanca vanjske trgovine utječe na povećanje proizvodnje i zaposlenosti dok s negativnom zemlja postaje dužnik • Saldo bilance tekućih transakcija označava se s L (neto-zaduženje u inozemstvu) [(E-U)+(TRI+TRG)]+ L= RI • L se financira neto uvozom kapitala ili promjenom (smanjenjem) deviznih rezervi • Deficit u bilanci tekućih transakcija je ograničavajući faktor gospodarskog razvitka • Opravdanost deficita kod zemalja u razvoju Bilanca plaćanja

  31. Bilanca kapitalnih i financijskih transakcija • Bilježifinancijske tijekove kapitala koji predstavljaju kapitalne i financijske transakcije • Sastoji se od kapitalnogračuna i financijskog računa • Prema ročnosti razlikujemo kratkoročni od dugoročnog kapitala Bilanca plaćanja

  32. Bilanca kapitalnih i financijskih transakcija • Prikazuje financijske tijekove između zemlje i inozemstva; • Odljev kapitala (-) iz zemlje u inozemstvo može biti u obliku: • zajmova danih inozemstvu • depozita u inozemnim bankama • kupnje inozemnih vrijednosnih papira • Povrat odlivenog kapitala (+): • otplata zajmova stranaca • povlačenje depozita iz inozemnih banaka • otkup inozemnih vrijednosnih papira Bilanca plaćanja

  33. Priljev kapitala (+) u zemlju iz inozemstva ostvaruje se kroz: • zajmovi iz inozemstva • depoziti stranaca u domaćim bankama • prodaja vrijednosnih papira inozemstvu • Povrat prilivenog kapitala (-): • otplata inozemnih zajmova • povlačenje inozemnih depozita iz domaćih banaka • otkup domaćih vrijednosnih papira Bilanca plaćanja

  34. Financijski tijekovi posljedica su: • davanja i uzimanja zajmova • promjena stanja novca (cash balances) • transakcija vrijednosnim papirima • transakcija fiksnim fondovima (investicije u inozemstvu) • Izvori sredstava na računu kapitalnih transakcija su višak na tekućem računu ili uzimanje zajmova odnosno povrat obveza zemlje prema inozemstvu • Ta se financijska sredstva mogu upotrijebiti za povećanje realne ili financijske aktive. Bilanca plaćanja

  35. Portfolio vs. izravne investicije • Portfolio investicije – ulaganja u vrijednosne papire – do 10% temeljnog kapitala • Izravne investicije – FDI (strane direktne investicije) – ulaganja iznad 10% temeljnog kapitala

  36. Upotreba (Duguje-Debit) Izvori (Potražuje-Credit) 1. Dugoročni kapital Direktne investicije u inozemstvu (-repatrijacija) Direktne investicije inozemstva u domaćoj privredi (- repatrijacija) Privatne investicije u vrijednosne papire u inozemstvu (- otplate i preprodaje tih papira) Privatne inozemne portfolio investicije u domaćoj privredi – neto Državni zajmovi dani inozemstvu – neto (umanjeni za otplate) Državno zaduženje u inozemstvu-neto (umanjeno za otplate B. Kratkoročni kapital Privatni trgovački krediti dani inozemstvu – neto Privatni trgovački krediti primljeni od inozemstva – neto Privatni depoziti plasirani u inozemne banke- neto Privatni depoziti inozemaca plasirani u domaće banke Privatne kupnje inozemnih novčanih instrumenata-neto Prodaja privatnih novčanih instrumenata inozemcima –neto Ostale privatne posudbe inozemcima- neto Ostale privatne posudbe iz inozemstva-neto Državni zajmovi dani inozemstvu (osim porasta rezervi) Državno zaduženje u inozemstvu (osim izdavanja likvidnih obveza inozemnim vladama) Shema bilance kapitalnih transakcija Bilanca plaćanja

  37. Neravnoteža u bilanci tekućih transakcija kompenzira se neravnotežom u bilanci kapitalnih transakcija suprotnog predznaka • Usporedba salda dugoročni+kratkoročni kapital (-rezerve) i salda bilance tekućih transakcija koristi se kao indikator za opću (ne)ravnotežu koja se izravnava promjenom deviznih rezervi • Promjena deviznih rezervi utječe na promjenu novčane mase u zemlji Bilanca plaćanja

  38. Veza s novčanim kretanjima • Novčana ponuda= novčana baza*multiplikator • Monetarna baza= RI+ZC • Ako se promjene rezerve, promijenit će se monetarna baza, putem multiplikatora utjecat će na novčanu masu. • Mjere monetarne politike se koriste da se bilanca plaćanja uravnoteži. Bilanca plaćanja

  39. Račun rezervi • Temeljna svrha međunarodnih rezervi je financiranje neravnoteže u bilanci plaćanja. • Veličina rezervi ovisi o: • vrijednosti međunarodnih transakcija • neravnoteži bilance plaćanja • sustavu tečaja koji je ta zemlja prihvatila Bilanca plaćanja

  40. Račun rezervi • Račun rezervi pokazuje sve međunarodne tijekove novca koje obavlja vlada preko svojih institucija (središnje banke) • Pokriva vremenski jaz između deviznih prihoda i rashoda • Smanjuju rizik da zemlja postane nelikvidna • Indikator rezervi: rezerve/uvoz=0,25 (najmanje tromjesečni uvoz) Bilanca plaćanja

  41. Shema računa rezervi Bilanca plaćanja

  42. Upravljanje međunarodnim rezervama • Prihvaćanje odgovarajuće filozofije investiranja rezervi • Izbor kombinacije (mix) valuta u koje će se rezerve investirati • Odabir optimalnog portfolia • Cilj je maksimiziranje zarade od investicija uz minimalni rizik Bilanca plaćanja

  43. Bilancaplaćanja Podjela transakcija u bilanci plaćanja: 1. Autonomne transakcije koje rezidenti obavljaju s inozemstvom u skladu s motivima svoga poslovanja neovisno o stanju u BP 2. Kompenzirajuće transakcije obavlja Vlada, odnosno monetarne vlasti (HNB) radi izravnjanja neravnoteže u bilanci autonomnih transakcije Bilanca plaćanja

  44. Bilanca kapitalnih i financijskih transakcija • Kapitalni račun – bilježi kapitalne transfere, npr. oprost obveze dužnika od strane kreditora, prodaja zemljišta stranim ambasadama, kupnja podzemnih nalazišta u inozemstvu • Financijski račun – bilježi promjenu financijskih potraživanja rezidenata zemlje prema inozemstvu ili njihovih obveza prema inozemstvu, tj. promjenu inozemne aktive i inozemnih obveza Bilanca plaćanja

  45. Mjere neravnoteže u BP • Cjelokupna BP mora biti u ravnoteži, ali podbilance ne moraju • Iza pojedinih stavki povuče se crta i uspoređuju se zbrojevi prihoda i rashoda • Saldo stavki iznad crte financira se saldom stavki ispod crte (suprotnog predznaka) - princip kompenzatornog financiranja. Bilanca plaćanja

  46. Presjecanja u bilanci plaćanja: 1. Crta se podvuče ispod izvoza i uvoza roba= bilanca robne razmjene (bilanca vidljivog izvoza i uvoza) 2. Crta se podvuče ispod uvoza i izvoza roba i usluga= bilanca vanjske trgovine (vanjskotrgovinska bilanca) 3. Bilanca tekućih transakcija =bilanca vanjske trgovine+ bilanca tekućih transfera Bilanca plaćanja

  47. 4.Bilanca tekućih transakcija+ dugoročni kapital= temeljna bilanca 5. Temeljna bilanca+bilanca kratkoročnog privatnog nelikvidnog kapitala+ alokacija SDR+ greške i propusti= bilanca neto-likvidnosti 6.Bilanca neto likvidnosti+kratkoročni likvidni kapital=bilanca službenih podmirenja. Bilanca plaćanja

  48. Tehnika knjiženja u BP • Svaka ekonomska transakcija mora se knjižiti najmanje dva puta što znači da je ukupna BP uvijek u ravnoteži • Transakcije koje rezultiraju u plaćanju inozemstva tuzemstvu knjiže se na potražnu stranu • Transakcije koje uvjetuju plaćanje tuzemstva inozemstvu knjiže se na dugovnu stranu • Transakcije se evidentiraju u trenutku nastanka prava odnosno obveze Bilanca plaćanja

  49. Bilanca plaćanja

More Related