Testiranje teorija: mjerenje i istra ž ivanje

1. Testiranje teorija: mjerenje i istraživanje Pravni fakultet Prof. dr. Duško Sekulić

2. Koncepti i teorije • Usporedba istraživanja u prirodnim i društvenim znanostima: • Molekule ne lažu i nisu loše volje ali ljudi lažu i odgovaraju na pitanja u skladu sa momentalnim raspoloženjem. Kemičari se ne brinu da će molekule odbiti sudjelovati u eksperimentu ili da će davati neiskrene odgovore u anketi.

3. Jedan dio istraživačkih tehnika usmjeren je na smanjenje rizika da istraživač bude prevaren od strane subjekata koje istražuje. • Druga teškoća je predrasuda samog istraživača. Istraživač mora biti siguran da ono što vidi nije jednostavno ono što bi želio vidjeti. • Biolog nema snažnih preferencija u pogledu daždevnjakove žučne kesice ali sociolog ili psiholog imaju vlastite preferencije u pogledu morala, ljudskog ponašanja i ljudske prirode. • Postoji zasijecanje ideologija i interesa u prirodne znanosti a ne samo u društvene (Galilej, teorija evolucije itd). • Također postoji interes znanstvenika da njegova teorija bude istinita. • Jedini lijek je da metoda bude javna i dostupna kritici.

4. Prednost: • -u društvenim znanostima istražujemo sami sebe. • -Život u društvu ne bi bio moguć kada se ne bi poznavalo predviđanje ponašanja drugih. Znamo da ljudi preferiraju da im se drugi smiješe a ne da ih psuju, kada idemo u banku službenik će nam izdati novac a ne otplesati ples itd. • Počinjemo sa razumijevanjem našeg predmeta istraživanja: • -znamo da provalnici provaljuju više u kuće bogatih nego u kuće siromašnih; • -stariji ljudi čitaju manje dnevne novine nego mlađi; • -više obrazovani iskazuju više simptoma neprilagođenosti nego manje obrazovani kada su regrutirani u vojsku

5. Jezik istrazivanja Varijable: svijet može biti podijeljen u konstante i varijable. 1. konstanta je nešto što nikada ne mijenja svoju vrijednost 2. varijabla je nešto što mijenja svoju vrijednost U istraživanju veći je interes za varijable: -zašto su stariji ljudi konzervativniji nego mladji (konzervativnost mijenja vrijednost,može biti veća ili manja, starost takodjer veća je ili manja) -zašto su žene religioznije nego muškarci (spol može “mijenjati” vrijednost. Ljudi se dijele na muške ženske a religioznost ima dimenziju intenziteta tj. ona može biti veća ili manja)

6. Uzrok: kada kažemo da je nešto uzrok nečega -starost uzrokuje konzervativnost ili -spol uzrokuj veću religioznost To znači da neka “stvar” uzrokuje neku drugu “stvar” da se dogodi, pojavi, ili da bude intenzivnija. Uzrok je sve što proizvodi neku posljedicu. Izraženo na drugi način uzročna veza znači da varijacija u jednoj varijabli uzrokuje varijaciju u drugoj varijabli.

7. Kriterij 1. vremenski redoslijed Uzrok se mora pojaviti prije posljedice ili ono što se pojavi poslije ne može biti uzrokom te pojave. Kriterij 2. Ako je nešto uzrok nečega onda te dvije pojave moraju zajednički varirati (moraju biti u korelaciji). Korelacija moze biti pozitivna: što raste vrijednost jedne varijable tako raste i vrijednost druge varijable, negativna: što raste vrijednost jedne varijable to pada vrijednost druge varijable. I pozitivna i negativna korelacija mogu /ali ne moraju/ reflektirati uzročnu vezu. Kriterij 3.Nespurioznost – prividnost Često dobijemo korelaciju ionda zaključujemo da se radi o uzročnoj vezi ali korelacija može postojati samo zato što su obadvije promatrane varijable korelirane sa nekom trećom varijablom koju nismo primijetili. (postoji korelacija izmedju broja roda i broja novorodjene djece , izmedju prosječne visine djece i sposobnosti čitanja u osnovnoj školi, jedenje sladoleda i silovanja)

8. Primjeri: • Stariji muškarci koji ožene mnogo mlađe žene žive duže (korelacija starosne razlike između muža i žene i dužine života muža) • Tamo gdje se rađa više djece ima i više roda (korelacija između roda i nataliteta) • Kada potrošnja sladoleda raste broj silovanja (korelacija jedenja sladoleda i silovanja)

9. Razvijemo hipotezu da ljudi visoki rastom više vole gledati košarku nego ljudi niski rastom. • Visoki Niski • Vole košarku 65% 45% • Ne vole 35% 55% • 100% 100% • Prema tome visoki ljudi – jer su sami igrali košarku, jer vole sport koji igraju slični njima itd. Zbog svih tih razloga vole košarku. • Uvodimo kontrolnu varijablu koja dolazi prije nezavisne i zavisne varijable

10. Muški Ženski • Visoki Niski Visoke Niske • Vole koš. 85% 85% 25% 25% • Ne vole koš. 15% 15% 75% 75% • 100% 100% 100% 100% • Prema tome uzročna veza visina-ljubav za košarku je prividna (spuriozna). Postoji uzročna veza spol-visina, spol-ljubav za košarku. Uzročna veza visina-ljubav za košarku ne postroji, ona je prividna i samo posljedica ovih dviju gore navedenih uzročno-posljedičnih veza.

11. Spuriozna korelacija a b x

12. Logika induktivnog zaključivanja u znanosti Znanstveno zaključivanje počinje sa teoretskom tvrdnjom koja kaže da će jedna klasa fenomena biti na odredjeni način povezana sa drugom klasom fenomena. Primjer: Visoki stupanj individualizma u grupi uzrokuje visoki stupanj samoubojstva u toj grupi. Koristeći: 1. logičku dedukciju (zaključivanje od općeg prema pojedinačnom) 2. operacionalne definicije koncepata (operacionalna definicija nam ukazuje kako možemo mjeriti koncepte sadržane u teoretskoj tvrdnji) -Izvodimo empirijsku tvrdnju(empirijska tvrdnja kaže da ako izvršimo odredjeno opažanje imati ćemo takav i takav rezultat)

13. Empirijske tvrdnje u našem primjeru: U Francuskoj protestanti će imati veći stupanj samoubojstava nego katolici; Oženjeni ljudi imati će nižu stopu samoubojstava nego samci a još nižu ako imaju djecu; Pojedinci u profesijama i općenito dobro obrazovani imati će višu stopu samoubojstava nego fizički radnici ili manje obrazovani; Napravimo opažanje: mjerimo stopu samoubojstava -kod protestanata i katolika, -kod oženjenih-udatih sa i bez djece i neoženjenih-neudatih, -kod obrazovanih i neobrazovanih onda ga usporedjujemo sa empirijskom tvrdnjom i vidimo da li je ona istinita ili ne.

14. Testiranje teorija pomoću opažanja Notacija: A je teorija B je empirijska konzekvenca = implicira Situacija 1: Situacija 2: A=B A=B B neistinito B istinito A neistinito A vjerojatnije U situaciji 1. primjenjujemo klasične kanone logike. U situaciji 2. A nije istinito nego vjerojatnije Rudolf Carnap: Nijedna univerzalna tvrdnja, kao na primjer znanstveni zakoni nikada ne može biti potpuno dokazana jer je broj slučajeva na koje se odnosi neiscrpiv. (R.Carnap :Testability and meaning.In Readings in the Philosophy of Science edited by. H.Feigl and M.Brodbeck. Appleton-Century-Crofts. New York).

15. Medjutim, što je teorija preživjela više testova to ona postaje vjerovatnija Situacija 3 A= B1, B2 B1, B2 istiniti (ali slični) A bitno vjerojatnije B1 protestanti u Francuskoj imaju veću stopu samoubojstava nego katolici; B2 protestanti u Njemačkoj imaju veću stopu samoubojstava nego u katolici. Situacija 4 A= B1 B2 B1 B2 istiniti (i jako različiti) A mnogo mnogo vjerojatnija B1 protestanti imaju veću stopu samoubojstava u Francuskoj, B2 samci imaju veću stopu samoubojstava nego oženjeni u Njemačkoj.

16. U situaciji tri možemo zamisliti alternativnu teoriju kao objašnjenje naših empirijskih nalaza. Protestantima religija ne brani samoubojstva a katolicima da, protestanti će izvršiti više samoubojstava ma gdje se nalazili (u Francuskoj kao i u Njemačkoj). Ali ova teoriji bazirana na religijskoj dogmi ne objašnjava istovremnu observaciju (situacija 4) da samci (bez obzira ne religiju) čine više samoubojstava nego oženjeni. Što su implikacije teorije istinitije i raznolikije teže je naći alternativnu teoriju koja bi ih objasnila.

17. Krucijalni eksperiment Vjerojatnost teorije povečavamo još više kada pronadjemo situaciju gdje alternativne teorije impliciraju opozitne predvidjanja (A=B, C=ne B), (C je alternativna teorija) Situacija 5 A=B C=ne B B istinito C je neistinito A je najvjerojatnije B=visoka stopa samoubojstava kod urbanih i visokoobrazovanih zajednica (jer su visoko individualizirane nisko integrirane po Durkheimu). Ako obrazovanje ili urbanizam proizvodi visoku stopu samoubojstava (bez obzira na inividalizam), uz visoku integraciju neće proizvoditi samoubojstvo. Po Durkheimu niska integriranost visoka stopu samoubojstava Po alternativnoj teoriji obrazovanja ili urbanizacije imati će visoku stopu samoubojstava.(Primjer Židovi.)

18. Eksperimet Osnovna struktura eksperimenta Experimentalna grupa: Y1(t1) X(t2) Y1 (t3) Kontrolna grupa: Y2(t1) nema X2 Y2 (t3) Notacija: Y=zavisna varijabla T = vrijeme X eksperimentalna (nezavisna) varijabla Očekujemo: Y1(t3) nije jednak Y2(t3) zbog djelovanja X Pretpostavljamo (ili mjerimo) Y1(t1) jednak je Y2(t1) Osnovna svojstva eksperimenta: -eksperimentator manipulira nezavisnom varijablom -subjekti su distribuirani u eksperimentalnu i kontrolnu grupu na temelju slučaja (randomizacijom)

19. TIPOVI ZNANSTVENIH RADOVA • 1.Historija neke ideje • Pronalaženje tko je utjecao na koga u razvijanju neke ideje (Marx je uzeo ideju klasnu borbe od Saint-Simona i historičara Guizota i Thierria; Comte ideju progresa i razvoja po stadijima od Turgota, Durkheim ideje religije kao odraza društva od Fustel de Coulangesa: Utjecaj Nietzschea na Alfreda Adlera, koliko je fašizam uzeo od Nietzschea ili Pareto –implicitno koliko su oni “krivi” za fašizam i nacizam, koliko je Marx “kriv” za staljinizam, koliko je Platon predhodnik svoh totalitarnih ideologije ‘Popper)

20. Kada se piše o teorijama (idejama) onda postoji nekoliko načina “objašnjavanja” • - ideje se objašnjavaju iz psihologije njihovih stvaralaca (Sartre je ratzvio egzistencijalizam jer je bio slabašni dječak; Coserova teorija o statusnoj nekonzistenciji kao poticaju za intelektualnio svaranje i t.d.) • -Ideje se objašnjavaju iz društvenog konteksta (marksistička teorija kako ideja individulane slobode nastaje iz potrebe za slobodnom radnom snagom ili razvoj matematike iz trgovačkog računa). • -ideje imaju svoju logiku razvoja i one se objašnjavaju jedne iz drugih (kao Comtovi razvojni stupnjevi, Abbotova teorija fraktalnog razvoja ideja) • Sinteze (Collins) društveni kontekst je pozadina, mreže odnosa među intelektualcima neposredni socijalni kontekst, a logika odnosa među idejama intelektualni kontelst.

21. DISKUSIJA O KONCEPTIMA • Prati se razvoj jednog koncepta – kako se mijenja značenje pojma klase, rase, nacije i t.d. • Vrlo se često raspravlja o tome što je autor “zapravo” mislio – što Marx zapravo misli pod pojmom diktature proletarijata a Nietzsche pod pojmom nadčovjeka. Pa onda koja je “prava” definicija nacije ili rase i sl. • Vrlo često te diskusije zapnu na početku. Onje unapriojed odrede što je “u svijetu” umjesto da kroz testiranje koncepata unutar teiorija definicije odražavaju ono do čega smo dosčli u teoriji.

22. TEORIJA • Kada razvijamo novu teoriju onda govorimo da nešto utječe na nešto drugo- na primjer socijalna integracija utječe na stopu samoubojstava i sl. • Uvijek možemo naći ilustraciju koja potvrđuje našu teoriju. Ako imamo “teoriju” da je čovjek dobar možemo ju ilustrirati primjerima dobrote a ako je “čovjek loš” onda primjerima zloće.

23. Ono što je cilj istraživačkih radova je upravo potvrđivanje ili obaranje neke teorije. • Dva nivoa istraživanja • a) deskriptivno • b) eksplanatorno • Primijenjena istraživanja- osnovni cilj je riješavanje nekog problema. Na primjer nalaz da razlika u testu čitanja između djece višeg i nižeg socijalnog statusa se povećava preko praznika. Test rezultati ustvari padaju kod djece nižeg statuse preko praznika. • Evaluativna istraživanja

24. PREGLEDNI RADOVI • Oni daju pregled i komentar neke teorije, uspoređuju teoretske pristupe nekom problemu, komentiraju teorije, ili komentar nekog zakona. • Na primjer sociologija prava kod Erlicha, Durkheima i Gurvitcha • Smerdel; Parlamentarni sustav i stabilnost hrvatskog Ustava: Slijede li nakon predsjedničkih izbora nove promjene ustrijstva vlasti ?

25. KORACI U ISTRAŽIVAČKOM PROCESU • Izbor predmeta istraživanja • Formulacija istraživačkog pitanja • Definiranje koncepata • Operacionalizacija koncepata • Formuliranje hipoteza • Opažanje • Analiza podataka • Ocjena rezultata • Publiciranje rezultata • Replikacija

26. Istraživanje počinje sa čuđenjem – uočavanjem problema. • Uočavamo da su sportaši često praznovjerni. • B.Malinowski proučavajući život Trobriandskih otočana na Južnom Pacifiku uočio je veliku ulogu praznovjerja i magije. Uočio je da upotreba magije nije slučajna. Kada su imali problema sa korovom ili sa životinjama koje su rušile ogradu nisu se utjecali magiji nego su upotrebljavali znanje i logičko rezoniranje. Isto tako kada su veslali na kanuima u zaštićenoj laguni. Ali kada su izlazili na otvoreno more ili kada su usjevi trebali kišu onda su se utjecali magiji i praznovjerju. • Kada su bili suočeni sa opasnostima nad kojima nisu imali kontrole tada su se utjecali magiji kao sredstvu kontrole. • Magijske i praznovjerne radnje se koncentriraju na one važne aktivnosti nad kojima ljudi imaju najmanje kontrole.

27. FORMULIRANJE PROBLEMA • Bez obzira na to da li je pitanje izvučeno iz literature, • na temelju intuicije moramo formulirati pitanje koje možemo podvrgnuti empirijskom istraživanju. • Na primjer iz Malinowskijeve teorije magije možemo deducirati : ljudi će utjecati magiji, alternativnoj medicini ili religiji češće ako su teško bolesni nego ako su samo prehlađeni ili imaju gripu. • Tu još uvijek imamo posla sa konceptima – magijskom praksom, ili religioznim ritualima a ne mjerljivim indikatorima

28. DEFNIRANJE KONCEPATA Neke koncepte intuitivno razumijemo i ne trebamo ih dalje definirati. U nekim slučajevima imamo više definicija istog koncepta i moramo izabrati među njima. Koji puta razvijamo novi koncept i moramo osigurati da svi razumiju što pod njim podrazumijevamo. U svakom slučaju moramo dati definicije koncepata koje upotrebljavamo: Magijske radnje: procedure koje koristimo da bismo utjecali na događaje a za koje nema iskustvene potvrde ili logike vjerovati da procedura djeluje

29. OPERACIONALIZACIJA KONCEPATA • Kako se “spuštamo” od koncepta do konkretnog mjerenja • Na primjer: delikvencija – mjerenje se zasniva na samo-izvješću. Pitamo adolescenta o njegovom ponašanju (subjektivni indikator) • Policijska izvješća ili sudska statistika (objektivni indikatori). • “Najbolji” indikatori često su preskupi ili etički nedozvoljivi. Na primjer 24 satno promatranje ponašanje maloljetnika.

30. FORMULIRANJE HIPOTEZA • Istraživačko pitanje se mora transformirati u hipotezu koja je podložna testiranju • 1) Trobrianđani će se više angažirati u magijskim ritualima prije odlaska na otvoreno more nego kada rbare u zaštićenom zaljevu. • 2) Nogometaši će se više utjecati praznovjernim radnjama uoči derbija nego nevažne prijateljske utakmice. • 3)Ljudi će više moliti ako su teško bolesni nego ako imaju gripu.

31. OPAŽANJE • To je faza kada idemo i “gledamo”- sakupljamo podatke u skladu sa hipotezama koje smo postavili. • Na pr. živimo sa Trobrianđanima i pažljivo bilježimo sve situacije magijskih radnji u kontekstu raznih situacija. • Idemo na utakmice (raznog značaja) i po određenom protoku bilježimo sve rituale koje igrači prave prije i za vrijeme utakmice. • U bolnici promatramo pacijente na različitim odjelima i bilježimo molitve, i slične radnje. • Koji puta se koristimo postojećim podacima. Statistike ili podaci koje sakupljaju državne agencije, udruge.

32. ANALIZA PODATAKA • Sakupljena opažanja analiziramo. Na primjer brojimo i uspoređujemo koliko imamo slučajeva kada su Trobrianđani činili magijske radnje u jednoj i drugoj situaciji i slično. • Takva usporedba je statistička analiza. Nju upotrebljavamo da prihvatimo ili odbacimo postavljenu hipotezu. • Rezultati: kada idu u lagunu onda češće čine magijske radnje (hipoteza odbačena) – nema razlike u frekvenciji magijskih radnji u funkciji raznih ribarenja (hipoteza odbačena) – više magijskih radnji kada se de na otvoreno more (hipoteza potvrđena)

33. Interpretacija i analiza dobivenih rezultata • Pitanja koja se najčešće postavljaju: • - da li je izvršen dovoljno veliki broj promatranja ? • - nije li možda vremenski period u kojem smo promatranje vršili netipičan ? • - koliko velika razlika mora biti između jedne i druge situacije da bismo se složili da je naša hipoteza potvrđena (statistička i substantivna razlika)

34. Replikacija istraživanja • Svaki dobiveni rezultat ima ograničeni opseg važenja. Mi često interpretiramo rezultate ne uzimajući ograničenje. • Na primjer da li razlika u religioznosti muškaraca i žena koju smo dobili u Hrvatskoj vrijedi za postsocijalističke zemlje ?, za mediteranske zemlje? za katoličke zemlje?, za Evropu ? Za industrijske zemlje, za čovječanstvo ? • Neki rezultati mogu biti dobiveni slučajno. • Neka istraživanja mogu biti loše napravljena.

35. Promatranje (terensko istraživanje) Terenski rad se zasniva na promatranju grupnog života u “priodnom” okruženju, tamo gdje se svakodnevno odvija. Istraživac odlazi na mjesto koje želi istraživati (naselje, ulica, tvornica) i: -sam doživljava što znači biti stanovnik tog naselja, ulice ili radnik u tvornici -razgovara sa ljudima na tim mjestima da bi dobio njihovu perspektivu o životu u tom mjestu promatranja Ciljevi sociološkog promatranja -struktura jedinice koja se promatra (kako je organizirana) -svakodnevno, “normalno”, “rutinsko” ponašanje.

36. Osnovni oblici promatranja Klasično promatranje – istraživac niječclan grupe koju promatra. On može biti direktno prisutan (promatrati rad policijske patrole), ili može biti “udaljen” (promatrati igru djece kroz jednosmjerno zrcalo,ili snimatiinterakciju u obitelji). Promatranje sa učestvovanjem- istraživač ima aktivnu ulogu u životu grupe koju promatra. Teškoća: lako se može previše identificirati sa grupom i gubiti istraživacku “objektivnost”. Prednost: možemo dobiti duboko subjektivno iskustvo o tom što znaci biti član te grupe. Istraživac to dobiva bivajući izložen istim pristiscima, frustracijama i zadovoljstvima kao i drugičclanovi grupe. Istraživačeva bliska interakcija sa onima koje promatra čini mu dostupnima njihova osjećanja, percepcije i mišljenja.

37. Dilema: Da li subjekti promatranja trebaju znati ili ne da su promatrani? Ako subjekti znaju da su promatrani mogu staviti “zastor”. Pod zastorom podrazumijevamo ponašanje koje je usmjereno na to da prikrije “pravo” i uobičajeno ponasanje u skladu sa slikom koju promatrani želi stvoriti o sebi. Lijek: što promatranje duže traje to promatrač moze prodrijeti kroz više “zastora”.

38. ANKETA • Istraživacka metoda u kojoj subjekti (ispitanici) odgovaraju na niz tvrdnji ili pitanja u upitniku ili intervjuu. • Anketa je najbolja metoda za analizu stavova- dakle vjerovanja o politici, religiji, naciji jer je to najdirektniji način saznavanja što ljudi misle o nečemu. • Dok smo kod promatanja ograničeni na malu grupu, anketa nam daje mišljenje velikog broja ljudi (mišljenje gradjana Zagreba ili Hrvatske)

39. Cilj nam je saznati mišljenje populacije (svih ljudi koji su predmet istraživanja- na primjer mišljenje gradjana Hrvatske) • Nije moguće (suviše skupo, dugotrajno) ispitati sve gradjane. Umjesto da pitamo sve gradjane koristimo se uzorkom. (To je dio populacije koja reprezentira cjelinu). • Da bismo bili sigurni da pitajući uzorak (obično 1000-1500 ljudi) možemo znati o distribuciji mišljenja u populaciji uzorak mora biti reprezentativan.

40. Slucajni uzorak Slučajni uzorak. Svaki element u populaciji (u našem slučaju gradjanin Hrvatske) mora imati jednaku šansu biti izabran u uzorak. Na primjer sa biračkih spiskova pomoću tablice slučajnih brojeva izaberemo tisuću ljudi. Zakon vjerojatnosti diktira da će uzorak vjerno reprezentirati populaciju (distribucija svojstava kao starost , spol, obrazovanje, regija, distribucija ruralno-urbano u uzorku odražavati će distribuciju u populaciji). Za rezultat bitna je apsolutna veličina uzorka a ne proporcija veličine uzorka u odnosu na populaciju (uzorak od 1000 je jednako vjeran za Zagreb kao i za Hrvatsku)

41. Rezultat dobiven na uzorku ima odredjenu grešku. (greška ovisi o veličini uzorka što je uzorak veći greška je manja). Uobičajena je greska od 3%. To znači da se “pravi rezultat”, rezultat koji bismo dobili da smo ispitali čitavu populaciju nalazi negdje u opsegu od +/-3% dobivenog rezultata na uzorku (sve pod pretpostavkom da je uzorak stvarno slučajan)

42. HRT-Jutarnji List/Puls anketa • Anketa(-10 dana) Odstupanje +/-1.67% Izbori HDZ 32.5% 30.8-34.2 34.9% SDP 33.4% 31.7-35.1 32.5% HDZ 907.242 (bez dijaspore): 833.829 SDP 776.425 HNS 168.420 Ukupno: 944.845

43. Pitanje: Homoseksualci nisu bolji od kriminalaca i treba ih najstrože kažnjavati. • 1 2 3 4 5 • Muški 165 108 190 59 46 487 • % 33.9 22.2 22.4 12.1 9.4 • Ženski 257 94 86 53 25 515 • % 49.9 18.3 16.7 10.3 4.9