Dr.sc. Mirela Krešić Pravni fakultet u Zagrebu

1. Međunarodna znanstvena konferencija“Socijalni rad i borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti – profesionalna usmjerenost zaštiti i promicanju ljudskih prava”Mostar, Bosna i Hercegovina, 20. – 23. listopada 2010.POZAKONJENJE IZVANBRAČNE DJECE USLIJED RATNIH OKOLNOSTI (Naredba hrvatskog bana iz 1917. god.) Dr.sc. Mirela Krešić Pravni fakultet u Zagrebu

2. Pravni položaj izvanbračne djece • izvanbračno rođenje ne može “škoditi djetetu u građanskom njegovom poštovanju i napretku” (§162. OGZ-a), ali • izvanbračna djeca su bila “isključena od prava porodice i rodbine; ona neimaju prava ni na ime očeve porodice, ni na plemstvo, grb i druga preimućstva roditelja; ona nose prezime matere” (§165. OGZ-a), osim toga • izvanbračna djeca nisu imala “prava nasljedovanja neoporučnog na ostavštinu očevu i očevih srodnika, niti na ostavštinu roditelja, djeda i babe, i ostalih srodnika materinih” (§754. OGZ-a)

3. Pozakonjenje izvanbračne djece • pozakonjenje na osnovi zakona (npr. konvalidacijom nevaljanog braka) (§160. OGZ-a) • pozakonjenje naknadnim sklapanjem braka roditelja (legitimatio per subsequens matrimonium) (§161. OGZ-a) • pozakonjenje milošću vladara (legitimatio per rescriptum principis) (§162. OGZ-a)

4. Statistički podaci o izvanbračnom rođenju • 1906.-1910. – rođeno 7679 izvanbračne djece (Statistički godišnjak Kraljevine Hrvatske i Slavonije) • grad Zagreb: • 1913. - 2739 poroda: 729 izvanbračne djece • 1915. - 2165 poroda: 554 izvanbračne djece • 1918. - 1814 poroda: 495 izvanbračne djece (Izvještaj gradskog poglavarstva 1913.-1918.)

5. Prvi svjetski rat i izvanbračna djeca • djeca rođena prije rata - roditelji živjeli nevjenčano • djeca rođena tijekom rata – roditelji su se upustili u izvanbračnu vezu, a zbog rata i/ili nekih drugih čimbenika nisu ozakonili vezu prije rođenja djeteta • izvanbračna djeca kao ratna siročad: • gubitak roditelja nenadoknadiv • moguće poboljšanje pravnog položaja

6. Pozakonjenje milošću vladara uslijed ratnih okolnosti • Naredba bana Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o pozakonjenju djece palih ili preminulih ratnika milošću vladarevom i o promjeni imena zaručnica takovih ratnika (1917) • Pretpostavke za pozakonjenje: • izvanbračni otac je vojnik koji je poginuo u ratu ili uslijed ratnih okolnosti (uključujući i vojne zarobljenike) • pripadnik je austrougarske oružane sile (zajednička austrougraska vojska i ratna mornarica, domobranstvo i pučki ustanak) • imao je namjeru oženiti se djetetovom majkom ili postupati s djetetom kao da je rođeno u braku

7. Prilikom pozakonjenja bilo je nužno utvrditi: • je li pozakonjenje u interesu izvanbračnog djeteta • je li dokazana volja roditelja djeteta da ga pozakone • je li izvanbračni otac dijete (rođeno ili nerođeno, ali začeto) priznao svojim djetetom • šteti li pozakonjenje interesima bračne djece poginulog vojnika • postoje li prigovori sa stajališta javnog ćudoređa

8. Postupak pozakonjenja • molbu za pozakonjenje podnosi majka (očeva volja za pozakonjenje se predmnijeva) • suglasnost djetetovog tutora • prvostupanjski sud ispituje ispunjenje pretpostavki za pozakonjenje i donosi mišljenje → mišljenje viših sudova → odjel za pravosuđe Zemaljske vlade → vladar • odluka o pozakonjenju stupa na snagu danom donošenja → upis u matične knjige

9. Pozakonjenje i stjecanje zakonskog nasljednog prava • Stječu li djeca pozakonjenjem i zakonsko nasljedno pravo prema ocu? • Mišljenje Stola sedmorice (1923): • “pozakonjenje posebne vrste” • posljedica “socijalne nužde, kojim se htjelo sanirati štetne posljedice svjetskog rata nastale u obiteljskom, moralnom i materijalnom okruženju pojedinca” • “stoga se učinci pozakonjenja mogu proširiti i na stjecanje zakonskog nasljednog prava na onoj očevoj imovini kojom je on mogao slobodno raspolagati”

10. HVALA !