1 / 25

Sveučilište u Zagrebu Pravni fakultet Studijski centar socijalnog rada

Sveučilište u Zagrebu Pravni fakultet Studijski centar socijalnog rada Seminar: Socijalni rad i mladi društveno neprihvatljivog ponašanja DOŽIVLJAVANJE ELEKTRONIČKOG VRŠNJAČKOG NASILJA (CYBERBULLYINGA) I SAMOPOIMANJE SREDNJOŠKOLACA Borna Bedić Dijana Hrenar Martina Josić

savea
Download Presentation

Sveučilište u Zagrebu Pravni fakultet Studijski centar socijalnog rada

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Sveučilište u Zagrebu Pravni fakultet Studijski centar socijalnog rada Seminar: Socijalni rad i mladi društveno neprihvatljivog ponašanja DOŽIVLJAVANJE ELEKTRONIČKOG VRŠNJAČKOG NASILJA (CYBERBULLYINGA) I SAMOPOIMANJE SREDNJOŠKOLACA Borna Bedić Dijana Hrenar Martina Josić Dubravka Mudrovčić Zagreb, 12. svibnja, 2014.

  2. 1. UVOD • Elektroničko nasilje (cyberbullying) - uključuje korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u svrhu poticanja i ponavljanja neprijateljskog ponašanja pojedinca ili grupe prema drugoj osobi (Li, 2005.) • obuhvaća situacije kada je dijete ili tinejdžer izloženo napadu drugog djeteta, tinejdžera ili grupa djece putem Interneta ili mobilnog telefona (Buljan Flander i sur., 2010.) • karakteristike povezane sa nasiljem “licem u lice”: namjera, ponavljanje, neravnoteža moći u odnosu počinitelj i žrtva (Dooley i sur., 2009.)

  3. 1.1. UVOD • Buljan Flander i sur. (2010.) razlikuju dvije vrste nasilja preko Interneta – izravan napad i napad preko posrednika • Izravan napad događa se kada maloljetnik šalje uznemirujuće poruke mobitelom, e-mailom ili na chatu; ukrade ili promijeni lozinku za e-mail ili nadimak na chatu; objavljuje privatne podatke ili neistine na chatu, blogu ili Internetskoj stranici; šalje uznemirujuće slike putem e-maila ili MMS poruka na mobitelu; postavlja Internetske ankete o žrtvi; šalje viruse na e-mail ili mobitel; šalje pornografiju ili neželjenu poštu na e-mail ili mobitel te se lažno predstavlja kao drugo dijete • Nasilje preko posrednika događa se kada počinitelj žrtvu napada preko treće osobe, koja toga najčešće nije ni svjesna

  4. 1.2. UVOD • Samopoimanje - samopercepcija, slika o sebi, pojam o sebi, samoodređenje • skup mišljenja i stavova koje pojedinac ima o sebi, a koji se stječu i razvijaju tijekom života • Humanistička psihologija: razlikuje realni i idealni pojam o sebi te mogućnost njihove neusklađenosti • Kognitivistička psihologija: naglašava važnost socijalne komparacije (Delač Horvatinčić i Kozarić Ciković, 2010.) • Harter (1990. prema Elez, 2003.): dimenzije samopoimanja – školska kompetencija, sportska kompetencija, tjelesni izgled, socijalna prihvaćenost i ponašanje te opće samopoštovanje

  5. 1.3. UVOD • Samopoštovanje – središnjiaspektsamopoimanjakojim se izražavaopćevrednovanjesebe (Lacković-Grgin, 1994. premaDelačHorvatinčićiKozarićCiković, 2010.) • Samopoštovanjempojedinacizražavaprihvaćanjeilineprihvaćanjesebe, stupanjuvjerenja u vlastitesposobnosti, uspješnostivrijednost (Coopersmith, 1967. premaDelačHorvatinčićiKozarićCiković, 2010.) • Školskakompetencija– stupanjpostizanjaznanjaivrijednostikojasupropisananastavnimplanomiprogramom, a do koje se dolaziprovjeravanjem, ocjenjivanjemivrednovanjem. (DelačHorvatinčićiKozarićCiković, 2010.)

  6. 2. CILJ, PROBLEMI, HIPOTEZE • Cilj: Ispitati povezanost cyberbullyinga i samopoimanja srednjoškolaca. • Problemi i hipoteze: P1. ispitati povezanost između učestalosti doživljavanja cyberbullyinga i samopoimanja tjelesnog izgleda. H1. Pretpostavlja se da će oni koji češće doživljavaju cyberbullying pokazivati lošije samopoimanje tjelesnog izgleda.

  7. 2.1. CILJ, PROBLEMI, HIPOTEZE P2. Ispitati povezanost između učestalosti doživljavanja cyberbullyinga i općeg samopoštovanja. H2. Pretpostavlja se da će oni koji češće doživljavaju cyberbullying pokazivati lošije opće samopoštovanje.

  8. 2.2. CILJ, PROBLEMI, HIPOTEZE P3. Ispitati povezanost između učestalost doživljavanja cyberbullyinga i samopoimanja školske kompetencije. H3. Pretpostavlja se da će oni koji češće doživljavaju cyberbullying pokazivati lošije samopoimanje školske kompetencije.

  9. 3. SUDIONICI, INSTRUMENTARIJ, POSTUPAK • Sudionici: - prigodan uzorak - mladi srednjoškolske dobi - 207 ispitanika (čestica “prosjek na kraju prošle školske godine” – 206 ispitanika, jedan ispitanik nepravilno odgovorio) - M: 74 (35, 7 %) Ž: 133 (64, 3 %) - DOB: 14 – 19 godina, prosjek: 16, 62 godina

  10. 3.1. SUDIONICI

  11. 3.1. SUDIONICI

  12. 3. 1. SUDIONICI 25,6% 49,8%

  13. 3.2. INSTRUMENTARIJ • Sociodemografska obilježja – 9 čestica - primjer čestice: “Koliko prosječno sati dnevno provedeš na Internetu?” s mogućim odgovorima: 0 sati, do 1 sat, 1 – 2 sata, 2 – 3 sata, 3 – 4 sata, 4 – 5 sati ili 5 sati i više • Skala vršenja i doživljavanja elektroničkog nasilja (Delač Horvatinčić i Kozarić Ciković, 2011.) – prilagođena (izmjenjena ljestvica, promjenjena i dodana neka pitanja) - 12 čestica - primjer čestice: “Netko je na Internetu pisao ružne stvari o tebi.” s mogućim odgovorima: nikad, rijetko, ponekad, često i vrlo često

  14. 3.2. INSTRUMENTARIJ • Marshov upitnik samoopisivanja II (Self-DescriptionQuestionnaire II – SDQ II; Marsh, 1992.) – određene subskale - s mogućim odgovorima: netočno – uopće me ne opisuje, uglavnom netočno, uglavnom točno, točno – u potpunosti me opisuje • Subskala 1: Tjelesni izgled (8 čestica) - primjer čestice: “Nitko ne misli da dobro izgledam.”

  15. 3.2. INSTRUMENTARIJ • Subskala 2: Opće samopoštovanje (10 čestica) - primjer čestice: “Sveukupno gledajući, ima puno toga čine se mogu ponositi.” • Subskala 3: Školska kompetencija (10 čestica) - primjer čestice: “Dobivam loše ocjene iz većine školskih predmeta.”

  16. 3.3. POSTUPAK • Tko? - studenti četvrte godine Studija socijalnog rada • Gdje? - putem Interneta • Kada? - 12. 12. 2013. – 19. 12. 2013. • Kako? - dijeljenje onlineankete putem društvenih mreža i portala te izravno slanje putem posrednika

  17. 4. REZULTATI Tablica 1. Prosječni rezultati po subskalama

  18. 4.1. REZULTATI Tablica 2. Povezanost čestine doživljavanja elektroničkog vršnjačkog nasilja i samopoimanja srednjoškolaca • *p < ,05; **p < ,01

  19. 5. RASPRAVA • P1. Ispitatipovezanostizmeđuučestalostidoživljavanjacyberbullyingaisamopoimanjatjelesnogizgleda • Prethodna istraživanja: - postoje statistički značajne razlike među dječacima u različitim kategorijama (neutralni, nasilnici, žrtve, nasilnici/žrtve) na skali tjelesnog izgleda – neutralni dječaci zadovoljniji su svojim izgledom od žrtava (Elez, 2003.) • Naše istraživanje: - *p<,05

  20. 5.1. RASPRAVA • P2. Ispitatipovezanostizmeđuučestalostidoživljavanjacyberbullyingaiopćegsamopoštovanja • Prethodnaistraživanja: - utvrđenaje značajnarazlika u prosječnimprocjenamanaskaliopćegsamopoštovanjadjevojčicameđuskupinama - neutralnedjevojčicezadovoljnijesusobom u usporedbisadjevojčicamakojeubrajamo u skupinunasilnice/žrtve - dobivena je statističkiznačajnarazlikameđuskupinamadječakanaskaliopćegsamopoštovanja - dječacineutralneskupinezadovoljnijisusobomiopćenitosvojimživotom od skupinežrtavainasilnika/žrtava (Elez, 2003.) • Naše istraživanje: **p<,01

  21. 5.2. RASPRAVA • "Ispitanici s visokim samopoštovanjem otpornijisu na utjecaje okoline koji nisu u skladu s njihovim vlastitim opažanjima, fleksibilnijisu i maštovitiji, te probleme rješavaju na originalnije načine od pojedinaca sniskimsamopoštovanjem. Osobe niskog samopoštovanja, nakon povratne informacije o neuspjehu,snižavaju svoja očekivanja vezana za buduću uspješnost, gube motivaciju iimaju lošiji učinak.” (Johnson,Vincent i Ross,1997.)

  22. 5.3. RASPRAVA • P3. Ispitatipovezanostizmeđuučestalostdoživljavanjacyberbullyingaisamopoimanjaškolskekompetencije • Prethodnaistraživanja: - utvrđenoje da ne postojiznačajnarazlika u percepcijiopažanjavlastitekompetentnosti u školskomokruženjukoddjevojčicaizmeđučetirinavedenekategorije - utvrđena je značajnarazlikameđuskupinamadječaka u prosječnimprocjenamanaskališkolskihsposobnosti - neutralnidječacisuznačajnozadovoljnijivlastitimsposobnostima u školskomokruženju u odnosunanasilnike/žrtve (Elez, 2003.) • Naše istraživanje:

  23. 5.4. RASPRAVA • Etičkanačela: - upoznavanjesaciljemisvrhomistraživanja - pristanakzasudjelovanje - dobrovoljnost - anonimnost - povjerljivost

  24. 5.5. RASPRAVA • Nedostaci istraživanja: - specifičnosti vezane za provođenje same online ankete - redosljed tablica kojim je prvo obuhvaćeno elektroničko nasilje, a tek potom samopoimanje - nereprezentativan uzorak ispitanika s obzirom na određena sociodemografska obilježja - pitanja koja ne uključuju sve aplikacije putem kojih se odvija današnja komunikacija - nemogućnosti ostavljanja komentara ispitanika na anketu - mogućnost socijalno poželjnih odgovora

  25. 6. LITERATURA • 1. Buljan Flander, G., Krmek, M., Borovec, K., Muhek, R. (2010).: Nasilje preko interneta (cyberbullying). Grad Zagreb, Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, Policijska uprava zagrebačka, Zagreb. • 2. Delač Horvatinčić, I. & Kozarić Ciković, M. (2010). Povezanost samopoimanja, navika čitanja i školskog uspjeha učenika sedmog i osmog razreda osnovne škole. Napredak, 151 (3 – 4), 445 – 465 • 3. Dooley, J., Pyzalski, J. i Cross, D. (2009). Cyberbullying Versus Face-to-Face Bullying. Journal of Psychology, 217(4), 182–188 • 4. Elez, K. (2003). Nasilništvo i samopoimanje djece osnovnoškolske dobi. Diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju. • 5. Li, Q. (2005). New bottle but old wine: A research of cyberbullying in schools. Computers in Human Behavior • 6. Marees, N. i Petermann, F. (2012). Cyberbullying: An increasing challenge for schools. School Psychology International, 33(5), 467–476

More Related