1 / 24

Hrvatska poljoprivreda i EU: jučer, danas i sutra

Privredna komora Republike Srpske u suradnji sa Hrvatskom poljoprivrednom komorom. Hrvatska poljoprivreda i EU: jučer, danas i sutra. Miroslav Božić Bivši voditelj Radne skupine za Poglavlje 11 pregovora s EU Radionica: “ Iskustva Hrvatske u procesu evropskih

ramona
Download Presentation

Hrvatska poljoprivreda i EU: jučer, danas i sutra

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Privredna komora Republike Srpske u suradnji sa Hrvatskom poljoprivrednom komorom Hrvatska poljoprivreda i EU: jučer, danas i sutra Miroslav Božić Bivši voditelj Radne skupine za Poglavlje 11 pregovora s EU Radionica: “Iskustva Hrvatske u procesu evropskih integracija u oblasti poljoprivrede” Banja Luka, 6. 7. 2012

  2. Hrvatska poljoprivreda u pretpristupnom periodu • Ko smo, šta smo i gdje smo? Još samo 359 dana (i noći) do članstva u EU...

  3. Važna pitanja na početku i na kraju • Šta smo mi za EU i koliko smo spremni za članstvo? • Kako iskoristiti pogodnosti koje donosi članstvo? • Koja su očekivanja javnosti a koja poljoprivrednika? • Ima li mjesta vlastitoj politici nakon prelaska na CAP? • Da li će u fokusu politike biti mala i/ili velika gazdinstva? • Hoće li nam stranci kupiti sve poljoprivredno zemljište? • Ruralni razvoj: šansa za spas ili ‘podvala’ bogate EU?

  4. Hrvatska poljoprivreda u odnosu na EU(udjeliHrvatske u %) Udio poljoprivrede 2,2 puta veći od udjela ukupnog BDP-a RH !

  5. Koje promjene uočavamo? Poljoprivredna gospodarstva Tržište • Restrukturiranje – manji broj, ali veća specijalizacija i okrupnjavanje • Pad udjela i broja gospodarstava koja drže stoku • Porast produktivnosti u Hrvatskoj veći nego u EU (zadnjih 6 godina) • Stalno otvaranje tržišta • Povećana konkurencija • Samodostatnost: ponegdje rast, ponegdje pad • Vanjskotrgovinski deficit prati volumen trgovine • Koncentracija u maloprodaji • Sigurnost hrane: rastući zahtjevi i restrikcije • Višestruko brži rast cijena energije od cijena hrane Potpore • Rastući iznos i udio potpora u dohotku i novostvorenoj vrijednosti • Koncentracija potpore po sektorima i korisnicima (1% PG više od 30% potpore) • Brzi rast pa stagnacija strukturne potpore; najbrži porast javnih službi

  6. Koliko je para Hrvatska potrošila na pripremu? Izvor: Izvršenje proračuna 2004.-2010. i plan za 2011

  7. Koliki je udio potpora u porastu BDP-a hrvatske poljoprivrede? Ø 2005-2007 Ø 2008-2010 BDV hrvatske poljoprivrede: 1.255 mil. € BDV hrvatske poljoprivrede: 1.409 mil. € (+ 154 mil. €)

  8. Učinci pridruživanja u poljoprivredi: Ključne prednosti i nedostaci • Prednosti • izdašna sredstva EU fondova • jedinstveno i veliko tržište EU • bolje okruženje za investicije i poduzetništvo • brži razvoj ruralnih područja i veća briga o okolišu • Nedostaci • veći konkurentski pritisak proizvoda iz EU • slabljenje pozicije na tržištu CEFTA zemalja • gubitak autonomije u pogledu poljoprivredne politike • velika ulaganja u okolišne i druge EU standarde

  9. Pripremljenost za članstvo: svi segmenti društva imaju svoju ulogu • Poljoprivrednici i prehrambena industrija • proizvodno-tehnološka konkurentnost • cjenovna konkurentnost • znanje i inovativnost • Državna administracija • nadležna tijela za politike CAP • provedbena tijela (agencija za plaćanje) • Javne službe i servisi građana • Lokalna zajednica

  10. Rezultati pregovora s EU: Direktna plaćanja i ostala važna pitanja Jel’ mirna luka nas čeka ili uzburkano more, jel’ bit će meni gore ili bolje - pitanje je sad?

  11. Pregovarački zahtjevi u poglavlju 11. • 46 pregovaračkih zahtjeva Hrvatske: • ključni zahtjevi: utvrđivanje financijske omotnice, primjena sistema direktnih plaćanja, proizvodne kvote • važni zahtjevi: referentna razdoblja, uvjeti provedbe mjera ruralnog razvoja • tehnički zahtjevi: priznavanje zaštićenih oznaka, priznavanje vinogradarskih područja • 1 pregovarački zahtjev od strane EU: (tranzicioni period za direktna plaćanja)

  12. Rezultati za direktna plaćanja • Referentni period: 2005.-2007., za mlijeko: 2007. • Financijske koverte: • Direktna plaćanja: 373 mil. EUR/god. • Omotnica za razminirano zemljište: 9,6 mil. EUR/god. • Vinska omotnica: 10,8 mil. EUR/god. • Uslovi provedbe: • RH primenjuje SPS sistem s vezanim plaćanjima za krave dojilje • te ovce i koze (pregovori oko definicije krava za dojilje) • RH primjenjuje nacionalnu rezervu, koju prethodno odobrava EK • odabir proizvoda: Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom • razvoju • Nove odredbe EU propisa za razminirano zemljište • Odgođena primena pojedinih SMR-ova (2014.-2016.-2018.) • Minimalni iznos potpore za poljoprivrednike: 100 EUR

  13. Rezultati za direktna plaćanja • Tranzicioni period za financiranje direktne potpore iz budžeta EU: 10 godina; dinamika: • Mogućnost nadoplate do punog iznosa iz nacionalnog • budžeta • Mogućnost prebacivanja dijela sredstava iz budžeta • za ruralni razvoj

  14. Sadržaj i rezultati pregovora za ostala horizontalna pitanja • Državna potpora (“existing state aid”) • nacionalne potpore neusklađene s propisima EU notificiraju se kod EK • najkasnije 4 mjeseca od pristupanja • mogu se koristiti najviše tri godine od pristupanja • odabir proizvoda: Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju • Zaštitne mjere: • rešenje kao iz prethodnih krugova proširenja • mogu se poduzeti u bilo kojem sektoru do tri godine od pristupanja • odobrava EK na zahtev zemlje članice • Zaštićene oznake za poljoprivredne i prehrambene proizvode • (osim za jaka alkoholna pića) • zahtev za zaštitu na razini EU podnosi se najkasnije godinu dana od pristupanja • Uspostava FADN sustava (“Farm Accountancy Data Network”) • Danom ulaska funkcionalan FADN na razini cijele zemlje a najduže u roku od 3 godine nakon ulaska FADN treba biti na nivou tri NUTS regiona

  15. Prosječnadirektna plaćanja po potencijalnoprihvatljivoj površini za 2016. godinu u EU * Malta 696 €/ha * Status quo, bez promena CAP-a nakon 2014.

  16. Poljoprivredni sektori sadržaj pregovora • proizvodna kvota za šećer • kvota za rafiniranje šećera • priznavanje statusa rafinerije u sektoru šećera • proizvodna kvota za mlijeko • referentni sadržaj mliječne masti • zaštićene oznake izvornosti vina i tradicionalni izrazi i oznake • vinogradarska područja u Hrvatskoj • zaštićene oznake jakih alkoholnih pića • korištenje naziva “domaća marmelada”, “ekstra domaća marmelada”, “pekmez”

  17. Ruralni razvoj – sadržaj pregovora • Prelazna potpora samoopskrbnim gospodarstvima • Prelazna potpora proizvođačkih grupama • Minimalni udio LEADER osovine u budžetu za ruralni razvoj • Udio sufinanciranja za provedbu Nitratne direktive • Financijski paket i uvjeti • Provedba IPARD programa i dinamika EAFRD mera

  18. Važna okolnost u pregovorima: godina/datum pristupanja! • Ulazak Hrvatske u EU pri kraju sadašnje financijske • perspektive  obaveza usporedne izrade strateških • planova za sadašnji i idući financijski period • Dogovoreni pojednostavljeni uslovi primene mjera ruralnog • razvoja do kraja 2013., ... međutim... • Odluka o članstvu: 01.07.2013.  dogovor irelevantan! • Najvažniji rezultat pregovora: • Hrvatska cijele 2013. primenjuje IPARD program, mjere • ruralnog razvoja od 2014. • Visina financijske omotnice se posredno izračunava i iznosi: • 333 miliona eura sredstava EU godišnje!

  19. Ruralni razvoj: Ogromna prilika za Zapadni Balkan! * Sredstva EAFRD / UUA (EUR/ha) * Bez sredstava nacionalnog sufinanciranja;Izračun bez mogućih promjena CAP-a nakon 2014.

  20. Hrvatska na 2. mjestu* u EU-28 po poljoprivrednoj potpori ! * Zbroj izravnih plaćanja i ruralnog razvoja (EUR/ha) za razdoblje nakon 2014. * Status quo, bez promjena CAP-a nakon 2014.

  21. Šta činiti da ulazak u EU bude što više uspješan a što manje ‘noćna mora’? Jačanje kapaciteta ljudi i institucija Edukacija, trening i informiranje Stalni dijalog partnerskih skupina Jačati konkurentnost na svim nivoima Investirati u sve dijelove prehrambenog lanca Transparentna, održiva i provediva politika Posebna pažnja: autohtoni i ekološki proizvodi

  22. Preporuke • “Pristupni pregovori” nisu pregovori – glavnina procesa sastoji se u tome da zemlja kandidat ispunjava svoje obaveze • Neophodno je: • dobro razumjeti Zajedničku poljoprivrednu politiku • fokusirati se na manji broj prioriteta • biti transparentan – komunikacija s partnerskim skupinama • osigurati dobru podjelu odgovornosti i koordinaciju između uključenih institucija • Potrebna snažna politička volja za uvođenje i provedbu reformi! • Reforme traže vrijeme – ne čekati dugo - donositi odluke!

  23. Preporuke • Reforme traže pare – ne podcjenjujte pitanje novca! • Ne stvarajte nerealna očekivanja – rezultati pregovora ovise o: • razumijevanju mehanizma ZPP • razumijevanju načina primjene ZPP u pojedinim zemljama članicama • postojanju dobre statističke baze • Rokovi za dostavu informacija i dokumentacije su veoma kratki – rad administracije mora biti efikasan i dobro koordiniran • Osigurajte kvalitetan trening za uključene djelatnike • Ne ustručavajte se postavljati pitanja! (Niko ne zna sve a svako zna ponešto...)

  24. Hvala na pažnji – spreman za razgovor i pitanja!Pitanje za sve nas i vas ovdje: Kako najbolje uklopiti poljoprivredu BiH u europsku politiku? “Ko rano rani - dvije sreće grabi.” narodna

More Related