380 likes | 567 Views
OBRAZOVANJE ŠKOLSKIH KNJIŽNIČARA JUČER, DANAS I SUTRA. OKRUGLI STOL ŠKOLSKA KNJIŽNICA zakonski okviri djelatnosti Mira Zovko, prof. viša stručna savjetnica za školske knjižnice Zagreb, 19. listopada 2012. Uloga školske knjižnice u sklopu vizije suvremene škole.
E N D
OBRAZOVANJE ŠKOLSKIH KNJIŽNIČARA JUČER, DANAS I SUTRA OKRUGLI STOL ŠKOLSKA KNJIŽNICA zakonski okviri djelatnosti Mira Zovko, prof. viša stručna savjetnica za školske knjižnice Zagreb, 19. listopada 2012.
Uloga školske knjižnice u sklopu vizije suvremene škole Dva procesa vidno utječu na sva područja današnjice • znanje sve brže zastarijeva • znanje se sve više udvostručava. Stoga učenje postaje cjeloživotno, a razvijanje informacijske sposobnosti i kritičkog mišljenja započinje te se zatim permanentno ostvaruje u školskim knjižnicama.
Školska knjižnica –izvor informacija i znanja Suvremena školska knjižnica je intelektualno, informacijsko i kulturno središte škole koje osim toga njeguje i vrednuje odgojno-obrazovnu komponentu koja utječe na cjelokupni razvoj učenika.
Školska knjižnica –izvorište za stvaralaštvo učenika i učitelja Istodobno namijenjena učenicima, učiteljima, stručnim suradnicima i roditeljima, školska je knjižnica: • izvor informacija i znanja, • potpora nastavnim i izvannastavnim aktivnostima škole, • mjesto okupljanja i provođenja slobodnog vremena, • te postaje bitan čimbenik za osuvremenjivanje odgojno-obrazovnog procesa.
Školska knjižnica –izvorište za stvaralaštvo učenika i učitelja Kao integralni dio škole, zadaća školske knjižnice je da svaki učenik uspije na najbolji način: potičući metode djelotvornog poučavanje, usvajanjem novog znanja i umijeća.
Školski knjižničar Nositelj djelatnosti školske knjižnice školski je knjižničar od kojeg se očekuje: • profesionalni pristup u komunikaciji i radu, • sposobnost razumijevanja korisničkih potreba te • informacijske vještine i znanje o svrhovitosti i kvalitetnoj uporabi informacija.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi(Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12 i 86/12) Školska ustanova ima knjižnicu. • Djelatnost knjižnice sastavni je dio obrazovnog procesa u kojem se stručno-knjižnična djelatnost obavlja u manjem opsegu ili uobičajeno i služi za ostvarivanje obrazovnog procesa. • Knjižnica mora udovoljavati uvjetima koji su propisani standardima.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12 i 86/12) • Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjižničar … • Stručni suradnici obavljaju neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima te stručno razvojne i koordinacijske poslove.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi(Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12 i 86/12) Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa • Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi(Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10 i 105/10, 90/11, 16/12 i 86/12) • Radni odnos na poslovima stručnog suradnika - uz stjecanje pedagoških kompetencija i polaganje stručnog ispita u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnoga odnosa.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10 i 105/10, 90/11, 16/12 i 86/12) • Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada stručnog suradnika je 25 sati. • Tjedne radne obveze učitelja i stručnih suradnika propisuje ministar.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi(Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10 i 105/10, 90/11, 16/12 i 86/12) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi(Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10 i 105/10, 90/11, 16/12 i 86/12) FINANCIRANJE ŠKOLSKIH USTANOVA • U državnom proračunu osiguravaju se sredstva i za sufinanciranje: • opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom, • programa od zajedničkog interesa za odgojno-obrazovnu djelatnost (…stručno-pedagoški časopisi, stručne knjige …)
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi(Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10 i 105/10, 90/11, 16/12 i 86/12 FINANCIRANJE ŠKOLSKIH USTANOVA • U proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se osigurati i sredstva za sufinanciranje, između ostaloga i za: - opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom, - programa od zajedničkog interesa za djelatnost školstva (…stručno-pedagoški časopisi, stručne knjige …)
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi(Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10 i 105/10, 90/11, 16/12 i 86/12 FINANCIRANJE ŠKOLSKIH USTANOVA • U proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju se sredstva za financiranje škola čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to za: - rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora te opremanje školskih ustanova prema standardima i normativima koje propisuje ministar, a u skladu s državnim pedagoškim standardom.
Zakon o knjižnicama(Narodne novine, broj 105/97, 5/98, 104/00 i 69/09) Propisuje: • vrstu knjižnica prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda (…školska) • da Standard za školske knjižnice na prijedlog HKV-a propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje(Narodne novine, broj 85/06) Propisuje: • obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova u odgoju i obrazovanju • sudjeluje u praćenju, unapređivanju i razvoju odgoja i obrazovanja • obavljanje stručno-pedagoškog nadzora izravnim uvidom u odgojno-obrazovni rad ustanove, rad odgojno-obrazovnih radnika te rad ravnatelja.
Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10) Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja u RH utvrđuju se minimalni infrastrukturni, financijski i kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednačeni razvoj osnovnog školstva na čitavom području Republike Hrvatske.
Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja(Narodne novine, broj 63/08 i 90/10) Stručni suradnici potrebni za odgojno-obrazovni rad osnovne škole su: pedagog, psiholog, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila, knjižničar i zdravstveni radnik.
Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja(Narodne novine, broj 63/08 i 90/10) • Svaka redovita osnovna škola koja ima do 180 učenika zapošljava dva stručna suradnika od kojih jedan mora biti pedagog. • Osnovna škola koja ima više od 180, a manje od 500 učenika zapošljava 3 stručna suradnika. • Škola koja ima više od 500 učenika zapošljava 4 stručna suradnika. * Koeficijent izvodljivosti standarda “3”, do kraja 2017. godine.
Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja(Narodne novine, broj 63/08 i 90/10) Veličina prostora knjižnice ovisi o broju učenika, odnosno broju razrednih odjela. * Koeficijent izvodljivosti standarda “0”, odmah (dogradnja i rekonstrukcija postojeće škole). * Koeficijent izvodljivosti standarda “3”, do kraja 2017. godine (nove škole). * Koeficijent izvodljivosti standarda “4”, do kraja 2022. godine (za sve škole u RH).
Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja(Narodne novine, broj 63/08 i 90/10) Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja utvrđuju se mjerila za materijalne, financijske,kadrovske i druge uvjete nužne za ostvarivanje odgojno-obrazovne djelatnosti i podjednaki razvoj sustava srednjeg školstva na čitavom području Republike Hrvatske.
Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja(Narodne novine, broj 63/08 i 90/10) Stručni suradnici u srednjoj školi su: pedagog, psiholog, knjižničar i stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila.
Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja(Narodne novine, broj 63/08 i 90/10) • Škola do 180 učenika zapošljava dva stručna suradnika od kojih jedan mora biti pedagog. • Škola s više od 180, a manje od 500 učenika zapošljava 3 stručna suradnika sukladno vrstama i opsegu programa koji izvodi. • Škola s više od 500 učenika zapošljava 4 stručna suradnika po istom kriteriju odabira profila stručnog suradnika. * Koeficijent izvodljivosti standarda “0”, odmah.
Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja(Narodne novine, broj 63/08 i 90/10) Veličina prostora knjižnice ovisi o broju učenika odnosno broju razrednih odjela. * Koeficijent izvodljivosti standarda “3”, do kraja 2017. godine (nove škole). * Koeficijent izvodljivosti standarda “4”, do kraja 2022. godine (dogradnja i rekonstrukcija postojeće škole).
Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja(Narodne novine, broj 63/08 i 90/10) Učenički dom Dom zapošljava stručne suradnike: knjižničara i informatičara. * Koeficijent izvodljivosti standarda “0”, odmah.
Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja(Narodne novine, broj 63/08 i 90/10) Veličina prostora knjižnice i čitaonice u učeničkom domu ovisi o broju učenika. * Koeficijent izvodljivosti standarda “0”, odmah (novi domovi). * Koeficijent izvodljivosti standarda “4”, do kraja 2022. godine (dogradnja i rekonstrukcija postojećih domova).
Standard za školske knjižnice(Narodne novine, broj 34/00) određuju minimalne uvjete koji se odnose na: • knjižničnu građu, • knjižnično osoblje, • prostor i • opremu za obavljanje djelatnosti školskih knjižnica.
Nastavni plan i program za osnovnu školu(Narodne novine, broj 102/06) Suvremena školska knjižnica informacijsko je, medijsko i komunikacijsko središte škole. • ciljevi odgojno-obrazovne djelatnosti u školskoj knjižnici • realizacija sadržaja programa čitalačke pismenosti i knjižnično-informacijskoga područja školske knjižnice.
Suvremena djelatnost knjižnice usmjerena je na informacijsku pismenost i poticanje čitanja. • U današnjem društvu informacijska pismenost je jedna od važnih sastavnica čovjekove pismenosti uopće. • Školska knjižnica je mjesto gdje se učenik uvodi u svijet knjige i čitanja.
Informacijska pismenost - • uključuje razumijevanje i uporabu informacija, ne samo iz klasičnih izvora znanja, nego i onih posredovanih suvremenom tehnologijom. • Upravo na taj način školska knjižnica dobiva veću ulogu jer poučava učenike samostalnom projektno-istraživačkom radu, potiče ih na stvaralačko i kritičko mišljenje pri pronalaženju, selektiranju, vrjednovanju i primjeni informacija.
Poticanje čitanja • Tehnika čitanja i razumijevanje pročitanog postaju bitan preduvjet uspješnog procesa cjelokupnoga školskog učenja. • Zadaća je knjižničara stvoriti od učenika čitatelja koji će s oduševljenjem i radošću osjetiti književno djelo. • Čitanjem učenik otkriva raznoliki svijet literature.
Provedbeni propisi • Provedbenim propisima pobliže se uređuje ova djelatnost s obzirom na stručnu spremu, normu rada itd., a time se reguliraju prava i obveze, uvjeti i način provedbe te ostalo.
Pravilnik o uvjetima i načinustjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci(Narodne novine, broj 28/11) TEMELJNA STRUČNA ZVANJA Čl. 2. Uvjeti i način stjecanja temeljnih stručnih zvanja su: 1. za zvanje pomoćnog knjižničara 2. za zvanje knjižničara 3. za zvanje diplomiranog knjižničara
Pravilnik o uvjetima i načinustjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci(Narodne novine, broj 28/11) Za zvanje diplomiranog knjižničara: - završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja, odnosno studij knjižničarskog usmjerenja kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ili
Pravilnik o uvjetima i načinustjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci(Narodne novine, broj 28/11) - završen drugi preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno studij kojim je stečena visoka stručna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 30 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja u roku od 3 godine od dana zapošljavanja, te - položen stručni ispit za diplomiranoga knjižničara.
Zaključak • U školskim knjižnicama učenici su korisnici koji osim stručne i odgojno-obrazovne djelatnosti koriste i stječu temelje za vrednovanje kvalitete knjižnične usluge. • Školski knjižničar kao nositelj djelatnosti školske knjižnice prati utjecaj knjižničnih usluga i fondova u ishodima učenja, koji se očituju u postizanju konačnoga uspjeha učenika.