Eugenika nekoć i danas “Sudbina odabranih”

1. Prof. dr. Darko Polšek Pravni fakultet u Zagrebu dpolsek@public.srce.hr Eugenika nekoć i danas“Sudbina odabranih”

2. Vrste eugenike

3. Eugenic criteria (Diane Paul 1998 ) • Intention/consequence • science/social policy • voluntary/compulsory • individual/social

4. Laissez-faire eugenika:Druga geneza Homo sapiensa Stara i nova eugenika (LF) sličnosti: aktivno interveniranje u genetski pool populacije razlike: s obzirom na ciljeve, metode, tehnike, etičke, pravne i socijalne probleme

5. Stara poboljšanje genetskog poola ljudske populacije iskorjenjivanjem nositelja loših gena i propagiranjem nositelja dobrih gena “poboljšanje” genetskih svojstava populacija i rasa izbjegavanje genetskog “propadanja” i poticanje plodnosti viših i sposobnijih klasa i rasa smanjenje plodnosti “nižih” rasa i klasa izbjegavanje i kontrola “genetskog opterećenja” tj. induciranih mutacija (Muller) Jedinica selekcije: Pojedinac, rasa, klasa Nova realizacija reproduktivnih želja i zahtjeva pojedinaca bez obzira na njihove genetske predispozicije i svojstva bez obzira na finalni rezultat (poboljšanje ili pogoršanje genetskog sastava populacije) “nekontrolirana”, laissez-faire eugenika (disgenika) Jedinica selekcije: Gen, genom, kromosom Stara i nova eugenikaDefinicije

6. sterilizacija krivično i materijalno kažnjavanje aktivna eutanazija prisilni abortus selektivni infanticid holokaust Rasna inferiornost (genocid, holokaust) socijalni neuspjeh neprilagođenost društvenim normama loši testovi inteligencije alkoholizam, prostitucija, narkomanija, homoseksualnost “slaboumnost”, idiotizam nasljedne bolesti (prenapučenost) Stara eugenikaMetode, opravdanja i subjekti negativne eugenike

7. Stara eugenikaMetode pozitivne eugenike • materijalno i statusno nagrađivanje povećane plodnosti izabranih klasa i rasa (SAD, Singapur, Njemačka) • sparivanje i rasplod “sposobnijih” pojedinaca (Njemačka) • Lebensborn (toplice) za osjemenjivanje žena • propaganda

8. Osnovna greška stare eugenike • Zanemarivanje Hardy-Weinbergova zakona (p2 + 2pq + q2 = 1) o frekvenciji gena u populaciji / regresija prema središnjoj vrijednosti • R. C. Punnett (H.T.J. Norton) 1915. Smanjenje frekvencije recesivnih gena u slučaju prevencije rađanja svih nositelja u generaciji (pri slučajnom sparivanju): • od 1:100 do 1:1000 u 22 generacije (cca 400 godina) • od 1:1000 do 1:10000 u 68 generacija (cca 1200 godina) • od 1:10000 do 1:100000 u 216 generacija (cca 4000 godina) • od 1:100000 do 1:1000000 u 684 generacija (cca 14000 godina) • R. Fisher: Redukcija frekvencija defektnoga gena u prvih nekoliko generacija: • od 100 u 10.000 na 82,6 u jednoj generaciji • od 82,6 na 69,4 u jednoj generaciji • od 69,4 na 59,2 u jednoj generaciji

9. Stara nedobrovoljnost rasizam klasna podijeljenost populacije primat “viših” ciljeva populacije nad individualnim izborom Nova dostupnost pouzdanih informacija dostupnost medicinskih i ekonomskih sredstava dobrovoljnost primat pojedinačnih ciljeva primat prava pred etikom Stara i nova eugenikarazlike u etičkoj problematici

10. Reproduktivna asistencija (16 načina začeća) IVF (in vitro fertilizacija) GIFT (prebacivanje gamete u jajovod) ZIFT (prebacivanje zigote u jajovod) TET (tubal embrio transfer) PZD (partial zona dissection) MESA (kirurško vađenje spermija) Surogatno majčinstvo (genetsko i ne-genetsko) Zamrzavanje i čuvanje gameta i zigota Genetska asistencija prednatalitetna dijagnostika intervencija u genotip somatskih stanica gameta zigota uzgoj tkiva za presađivanje kloniranje DNA rekombinantni lijekovi Nova eugenika (metode i tehnike)

11. Do sada: Neplodni parovi Stariji parovi (amniocenteza, zamrznuti fetusi) Parovi s nasljednim bolestima za koje postoje testovi (za oko 150 nasljednih bolesti) Neudane žene (donacija sperme) Ugovorni roditelji (surogatne majke) Pacijenti na kojima se vrše somatske promjene genotipa (produženje spolno aktivne dobi) Potencijalno: svi (kloniranje + surogatne majke) određivanje genotipa potomstva homoseksualni parovi pacijenti s bolestima za koje postoji rekombinantni DNA lijek pacijenti s umjetno uzgojenim i presađenim tkivima Tko su stvarni i potencijalni korisnici nove eugenike?

12. Hrvatska: između 34.906 pobačaja (1992) i 57.112 (1987); prosjek 45.000 godišnje. SAD: Do danas 172.000 djece rođene donacijskom spermom (oko 30.000 godišnje) SAD: pomoć u inseminaciji traži 1.000.000 ljudi godišnje (do 10 milijuna neplodnih parova) SAD: oko 65.000 IV fertilizacija godišnje SAD: 550 transfera oocita godišnje Svijet: Oko 20.000 beba rođenih iz zamrznutih embrija Banke oocita i embrija (SAD) čuvaju oko 23.500 zamrznutih embrija SAD: 4000 beba rođeno iz surogatnih majki (do 1990.) 40% Amerikanaca: “U redu je koristiti gensku terapiju radi atraktivnosti i poboljšanja inteligencije” SAD: do 90% banki sperme vodi evidenciju o rasi, boji očiju, tipu kože, visini, nacionalnosti, obrazovanju, IQ, religiji donatora, a 30% reklamira separaciju sperme zbog spola Razmjeri današnje eugenike(neke statistike)

13. Pet vrsta roditelja Donator sjemena donator oocita surogatna majka ugovorna majka ugovorni otac + genetski (kloniranjem) samo jedan roditelj Novi roditelji

14. Kloniranje: vrste i eugenička primjena • Molekularno kloniranje (dobivanje lijekova - insulin, tPA, EPO) • stanično kloniranje (iz somatskih stanica), implantacija uzgojenih tkiva • kloniranje pomoću transplantacije jezgre (jedan roditelj/reproduktivna pomoć)

15. Može li se izbjeći “neetička” selekcija (prema spolu, boji kose i sl.)? (Indija, Kina) Imaju li roditelji (pacijenti) znanje i sredstva za kontrolu liječničkoga izbora? U ime čega će se ljudi odlučivati protiv genetske intervencije (detekcije)? Tko snosi odgovornost (financijsku i moralnu) za odbačene (ili smrznute) zametke? Povećanje socijalnog pritiska za selekciju određenih osobina: Kako izbjeći opasnost da društvo (socijalnim pritiskom) odredi kriterije selekcije? Hoće li genetska nejednakost biti posljedica ekonomske nejednakosti? Prema kojim kriterijima “zdravlja” odabirati strategije genetske intervencije? Etički (socijalni) problemi nove eugenike

16. Posljedice manjka ženske djece (Indija, Kina)? Hoće li teške nasljedne bolesti izumrijeti? (Punnett ili Fisher?) Hoće li smanjeni genetski diverzitet (kloniranjem) biti povezan s neotpornošću? Hoće li individualističke eugeničke odluke ipak morati voditi u kolektivističku eugeniku? Što će biti “savršeni genetski model” čovjeka? Za kakve će se svrhe koristiti? Stableford/Langford 1985: Third Millenium, Methuen, Toronto U kojem pravcu će krenuti ekspe-rimentiranje s ljudskim genotipom (ljudski transgenični organizmi) i koje će vrste socijalnih mehanizama kontrole postojati? Hoće li doći do diverzifikacije ljudske vrste? (Merpeople, Chimpmen, ETs) Pronalazak i upotreba gena za suzbijanje starosti? (“Zaman Transformation”, Privikavanje na besmrtnost) Spekulacije o budućnosti čovječanstva

17. Regulativa o zaštiti reproduktivnih i zdravstvenih prava pojedinca mora imati primat nad društveno-etičkim stavovima o rađanju i bolesti Pojedinci/pacijenti, a ne liječnici, komiteti, religiozne grupe, državna birokracija moraju imati konačne kompetencije o odlučivanju Garancija reproduktivnih i zdravstvenih prava potrebna je: zbog onemogućavanja obnove prislinih metoda stare eugenike zbog onemogućavanja drugih zloupotreba (neovlaštenog korištenja i patentiranja genoma) zbog onemogućavanja utjecaja društvenih grupacija (i njihovih etičkih sustava) na sferu privatnih prava pojedinaca Teza:

18. Eugenika i ljevica Teze: 1. Eugenika nije zamrla nakon rata, već je u ljevičarskim krugovima latentno živjela do danas 2. eugenika nije nužno rasistička; ona se de facto uskla|ivala sa socijalističkim i komunističkim idejama 3. upravo je latentna, ljevičarska eugenika omogućila obnovu današnje eugenike

19. Desničarska eugenika • fertilitet sposobnijih manji od fertiliteta nesposobnijih (genetsko uništenje čovječanstva) • crna rasa nesposobnija (Agassiz, Goddard) • genetsko naslje|ivanje inteligencije, alkoholizma, kriminaliteta, homoseksualnosti, prostitucije itd. • uklanjanje (steriliziranje) genetski nepodobnih • pripadnost klasi (rasi) indikator genetske kvalitete: poticanje plodnosti viših rasa i klasa • “three generations of morons are enough”: Buck v. Bell • do 1929. u Kaliforniji 62.255 prisilnih eugeničkih sterilizacija • 30ih (US): 15-20.000 prisilnih sterilizacija godišnje • J. DeJarnette (Virginia): “Nijemci nas tuku na našem terenu”

20. Desničarska eugenika(nacizam) • Godine 1934. sterilizirano 220.000 poremećenih i “nepodobnih” osoba • rasistički zakoni (1935) dopuštaju “eutanaziju” nepodobnih • Lebensborn (toplice) za prokreaciju genetski obdarenih pojedinaca (oficiri SS) • holokaust: iskorjenjivanje Židova i drugih rasno nepodobnih “rasa”

21. Karl Pearson J. B. S. Haldane G. B. Shaw Eden Paul Lancelot Hogben Harold Laski H. S. Jennings “Genetičarski manifest” Julian Huxley “boljševička eugenika” C. P. Snow Joseph Needham Edward Aveling Havelock Ellis H. G. Wells Ljevičarska eugenika u Britaniji(nikada nije ozakonjena)

22. Julian Huxley(“Eugenika i društvo”- 1939) • socijalna ovisnost o državi indikator genetske defektnosti • nezaposlenie treba deportirati u radne logore ako i dalje budu inzistirali da imaju djecu i da ostanu na socijalnoj pomoći • sterilizacija uvjet za dobivanje socijalne pomoći • eugenika je sveta religiozna dužnost • spriječavanje kapitalističke “disgeničnosti” - izjednačavanje socijalnih uvjeta • smanjenje dostupa liječenju / liječenje ukida potrebnu prirodnu selekciju • sposobniji - “sirovina” za pozitivnu eugeniku • tek s ukidanjem individualizma i kršćanske etike moguće ostvariti “pravu eugeniku”

23. “Genetičarski manifest” (1939)7. intern. kongres eugeničara Edinburgh • Potpisnici: Haldane, Crew, Harland, Hogben, J. Huxley, Muller, Needham • Potrebno je izjednačavanje društvenih uvjeta kako bi se mogla procijeniti prava vrijednost pojedinaca • Prepreka genetskom poboljšanju su ekonomski i politički uvjeti koji potiču antagonizam me|u narodima i rasama • Potrebna je ekonomska sigurnost, zdravstvena zaštita, obrazovanje i druga pomoć za roditelje. Za to je potrebna jaka državna organizacija.

24. “Genetičarski manifest” (1939)7. intern. kongres eugeničara Edinburgh • za genetsko poboljšanje potrebna je opća dostupnost znanstvenih rezultata, dostupnost kontracepcije, dobrovoljno streriliziranje, legalizacija abortusa, kontrola ra|anja, umjetna oplodnja. Tada će dužnost majki biti da izabere najbolje, genetski umjetno proizvedeno potomstvo. • genetsko poboljšanje je moguće samo ako se prošire genetski povoljnije varijante iz prethodne generacije. Za to je potrebna veća državna kontrola. • svjesna selekcija: potrebna je sloga oko pravaca selekcije. • svatko će pravo genijalnost smatrati svojim urođenim pravom

25. Razlike među eugeničarimaljevičarima • neki su ljevičari bili rasisti (Pearson, Aveling) • spor oko genetske obdarenosti viših slojeva • spor oko načina primjene genetike u društvu • spor o kvantiteti genetskog opterećenja • imaju li viši slojevi u boljim uvjetima više djece? • interno politički sporovi

26. Ljevičarska eugenika u Americi • Hermann Muller • Frederick Osborne i Carl Bajema

27. Hermann Mullerova eugenika 1. genetsko opterećenje • zbog visokog stupnja mutacija - genetsko opterećenje i totalno genetsko uništenje čovječanstva • medicinska pomoć radi obrnutu selekciju • nakon 18 generacija stvorit će se opterećenje od 100 “genetskih smrti” na 100 stanovnika što odgovara radijaciji od atomske bombe u Hirošimi • genetski “overload” ukazuje na nužnost svjesne genetske kontrole • eugenika i državni plan • restriktivna kontrola ra|anja • pojedinci imaju pravo na socijalnu pomoć ali ne i na kontrolu svojih reproduktivnih funkcija

28. Mullerova eugenika (1930-1950)2. genetička “ofenziva” - pozitivna eugenika • umjetna oplodnja • adopcija djece genetski superiornijih parova ili pojedinaca • osnivanje banki sperme • Muller je s R. Grahamom prvi utemeljitelj banke sperme (1971) - H. Muller Germinal Choice Depository - Escondido/ samo Nobelovci i vrhunski sportaši • začeće in vitro / kombinacije • kloniranje / partenogeneza • genetski inžinjering

29. Osborneova tri koraka demokratske eugenike • Opće poboljšanje ekonomskih uvjeta • Proširenje kontrole ra|anja i državne skrbi • Eugeničke preporuke parovima: pozitivni savjeti bogatijima, negativne preporuke siromašnijima • (spontana eugenička selekcija pomoću veličine obitelji)

30. Osborneova “eugenička hipoteza” • što je viša razina okoline, to je potreba za djecom veća • U boljim ekonomskim uvjetima, viši slojevi ra|aju više djece • U lošijim ekonomskim uvjetima, niži slojevi ra|aju više djece • Dobrovoljna selekcija • Demografsko-eugenička ravnoteža

31. Skandinavija Švedska Norveška Finska Danska Rusija Francuska Latinska Amerika Meksiko Ljevičarska eugenika u ostalim zemljama svijeta

32. Statistike skandinavskih sterilizacija • Danska: • 1946-1950: sterilizirane 2332 osobe • 1967. pada na 80 (ali se broje samo “eugeničke sterilizacije”) • prisilna sterilizacija zakonski promijenjena 1967. • i poslije 1967. pritisak za dobrovoljnu sterilizaciju • o sterilizaciji ovisilo otpuštanje iz mentalnih institucija • Švedska • prisilna sterilizacija ukinuta tek 1975. • 1950-1970: prosječno 1500 sterilizacija godišnje

33. Statistike skandinavskih sterilizacija • Norveška • prisilna sterilizacija ukinuta tek 1977. • između 1966. i 1976. sterilizirano 29.177 osoba • Finska • između 1951. i 1970. sterilizirano 56.080 osoba • od toga “samo” 5001 “zbog eugeničkih razloga”

34. individual reproductive rights, and ownership on genotype prior to any kind of social control in reproduction and patenting rights final decisions have to be made by individuals/patients, not by committees, religious communities, state institutions Such warrants needed in order to: avoid old eugenics avoid genotype ownership abuse avoid influence of social/ethical prejudices Thesis (legal point)

35. Hitler: “The state must declare unfit for propagation all who are visibly sick or who have inherited a disease, and can pass it on… Physically and mentally unhealthy and unworthy must not perpetuate their suffering in the body of their children” Law for the prevention of genetically diseased progeny (1933): registering of all cases of genetic disease. Mandatory sterilisation. Genetic health courts deviations from “healthy instincts of the Volk” 1935. Amendment to 1933. Law: 1935. First Nurnberg Law abortion within 6 month for “hereditary ill” women. Asocial persons sterilised loans and subsidies for favoured groups Lebensborn program 320.000 to 400.000 sterilised, mostly in first 5 years registry of Gypisies (Ritter), Ratial Hygiene and Population Biology Research Section definition of Jews, Gypsies, blacks, homosexuals, and other political “deviants” euthanasia program (1939) Germany (Right wing)

36. Selekcija spola u Kini • Odnos broja žena prema broju muškaraca • Europa: 100:105 • Afrika, Južna Amerika: 100:100 • Azija: 90-100 • U Indiji “nedostaje od 25-60 milijuna • U Kini “nedostaje” 20 milijuna žena

37. Kineska eugenika (ideologija) • Sun Dong-Sheng: zašto eugenika? • zahtjevi moderne znanosti • povećanje broja genskih poromećaja • kvaliteta genskog nasljeđa naroda • ostvarenje “četiri komunističke modernizacije” • ostvarenje politike “jednoga djeteta” • promocija “planiranja obitelji” • ekonomska računica

38. Kineska eugenika Zakon 1995. Sung Dong-Sheng (1981) -ideologija Xion Ping (1996) - eksperiment Chen Mingzhang (ministar zdravstva): “Inferiorna djeca rađaju se u staroj revolucionarnoj bazi, među etničkim manjinama i onima blizu pograničnih područja” bojkot kongresa genetičara u Pekingu 1998 ugovor s Gensetom (1996) 1

39. Što misle genetičari? (Xin Mao, 1998)% onih koji se slažu s tvrdnjom

40. Xion Ping (1996) • Pravilo “kontrolirane disproporcije”: • obavezno rađanje drugog muškog djeteta • dopuštanje drugoga djeteta srazmjerno broju dementnih osoba ili s drugim genskim poremećajima • višak muškaraca - “veće slobode žena” • višak kriminala - • izvođenje programa pomoću “usavršavanja zakona”

41. Eugenic criteria (Diane Paul 1998 ) • Intention/consequence • science/social policy • voluntary/compulsory • individual/social