USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU

1. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU

2. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU • 1, Počecidržavotvornogprocesa -Ono štodiplomatijuCrneGoreunajvećemdijeluXIXvijeka činirazličitomuodnosunaprethodniperiodnjeneistorijejestetodasetokomovogperiodaCrnaGorakonstituisalaufaktičkisubjektdiplomatskihodnosatj. dajedošlodostvaranjadržaveufaktičkomsmislu. • Bitnu novinu, predstavljala je činjenica da ona od kraja XVIII vijeka, tj. od bitaka na Martinićima i Krusima 1796. godine, “faktički više nije bila sastavni dio Turske”. -Rukopoloženjearhimandrita Petra zavladikuodstranekarlovačkogmitropolitaMojsijaPutnika 1784,nijeimalosamocrkvenikarakter. Ono se ticalovraćanjapolitičkogznačajaCetinjskemitropolije u unutrašnjiživotzemlje, a takođe je podrazumijevalostvaranjeuslovazaobnovuprekinutihrusko-crnogorskihodnosa.

3. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU Petar I Petrović

4. 2. Odlazak Petra I u Rusiju 1785. injegovoprotjerivanjeizPetrograda. -Na put za Petrograd, Petar I je krenuoizBeča 22. februara 1785. Po dolasku u Rusijuboravio je u Šklovu,naimanjuSimeonaZorića – Nerandžića. -Samo tri danaposvomdolasku u ruskuprijestonicu, ponaređenjuPotemkina, protjeran je izRusije. -O razlozimaprotjerivanja Petra I izPetrogradapostojerazličiteverzije. Čini se dasu u pravuonikojismatrajudasurazlozi u rusko-austrijskimodnosmaisporazumu Katharine II iJosifa II iz 1782 ipodjeliOsmanskogcarstva. Po “grčkomplanu” Katarine II iz 1782. evropskidioCarstva, tj. “zapadneoblastiBalkanapoliniji Beograd - MedovskizalivsaVlaškom do AluteijužnomobalomDunava do Nikopolja,uključujućii Vidin” pa dakleiCrnaGora,pripalisuAustriji. OstalidioBalkanskogpoluostrvaobuhvatilo bi obnovljenoGrčkocarstvo, s KatarininimunukomKonstantinomnačelu. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU

5. 3. Turski pohod na Crnu Goru 1785. - ZavrijemeboravkaPetraIuRusiji, desiosenapadTurakanaCrnuGoru. Stvarnirazlozizaovajpohodbiliuubrzanomprocesuraspadacentralneosmanskevlasti. -Kaorezultatprocesa “decentralizacije” upravljanjauzemlji, šezdesetihgodinaXVIIIvijekapojaviose “polunezavisniskadarskipašaluk”a upraviteljSkadraMahmut-pašaBušatlijaispoljiojenamjerudaobrazujesamostalnudržavuusjevernojAlbanijiidajojpripojiCrnuGoru. -Mahmut-paša je napaoCrnuGoru s vojskomod18.000 ljudi. Crnogorskesnage pod komandomguvernaduraRadonjićabrojalesu2.000 boraca. -KadasenakonprotjerivanjaizRusijeufebruaru 1786. vratiouCrnuGoru, PetarIjezatekaozemljuuteškomstanju. Svejebilopopaljenoirazrušeno. CrnaGorajebilasamaibezpomoći, bilokojedrugezemlje(Rusije, Austrije, Venecije). Nastaojerazdormeđuglavarima iunarodu.SkadarskipašajemitioCrnogorceiunosiojoš većuneslogu USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU

6. 4.Sukob Mahmut-pašesacentralnomvlašću u CarigraduipozicijaCrne Gore. - PolitikaMahmutpašeodržavala je kontinuitetnjegovihplanova o osamostaljivanjusjeverneAlbanije. - S drugestrane nova opasnostprijetila je odbosanskogvezirakoji je Crnogorce, u ime sultana, pozivao u borbuprotivneposlušnogBušatlije. -. Sem toga Petar I je moraoda se boriiprotivekspanzionističkepolitikeaustrijskogdvora. -Činjenicada je Bečsvojeekspanzionističkeplanove u CrnojGorinastojaodaostvariprekoguvernaduraRadonjića, zbogpolitičkogrivalstva, dodatno je usložnjavalasituaciju u zemlji. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU

7. 5. Rat AustrijeiRusijeprotivTurskeiCrna Gora – Rat protivOsmanskogcarstavizazvao je grupisanjeevropskihdržava.Aktivnoučešća u ratunastraniOsmanskogcarstvauzela je Švedska, a EngleskaiPruska su joj pružalepodršku. -Ruska vlada je pootpočinjanju rata s OsmanskimcarstvompokušaladauspostavibližeodnosesaCrnomGorom. Upućen je i major Sava Marković.U CrnuGoru je poslanipotpukovnikMarko Iveljić, koji je, zaslučajda se Crnogorci ne odazovupozivucariceKatarine II, dukatima, trebaloda “vrbujedobrovoljce”, da s njimaupadneidigneBrđaneiAlbancenaoružjeprotiv Porte. -Austrijskidvor se krajem1787. proglasomobratio “hrišćanimapravoslavnevjere”. Upućenje i pozivmuslimanimaSkadarskogpašaluka, kojim se garantovala “vjerskaslobodaiimovinskabezbjednost". U misiju je poslatFilipVukasović. -AktivnostiSave Markovića bile su u suprotnostisasporazumomiz 1782, tzv. “grčkimprojektom” i izazvalesunezadovoljstvonaaustrijskojstrani.Slabirezultati u pogleduzadatakapremaMahmut-pašiinjegovompridobijanjanuza rat protiv Porte uticalisudaVukasovićevamisijapretvori u neuspjelupolitičkuavanturuokončanu 17. septembra 1788. godine. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU

8. 6. Ruskoangažovanje u CrnojGori. -Misijanačelu s Iveljićem, a kasnijeZaborovskimioduševljenje s kojim je vladikaprimiocaričinugramatugovorilo je da je on sveranijeuvredeizPetrogradazaboravio. Gramatom je caricaizvjestila “da je poslala u Sredozemno more flotu pod komandomadmiralaGrejga, a posuvu u ItalijugenerallajtnantaZaborovskog". - Petar I se 10. marta 1788. saglasiosastupanjem u rat protivTuraka, molećipomoć u oružju. -Do neposrednogvojnogangažovanjanijedošlo. Na to suuticali: napadŠvedskenaRusiju u junu 1788. ineprijateljskistavEngleske. -Njenaodlukadaopozoveizaslanikebila je motivisanai time što je AustrijazaneuspjehsvojedelegacijeokrivljivalaRusiju, zahtijevajućiod “ruskevladeda se prestanesapodrivanjemaustrijskihinteresa u CrnojGori.Mirom u SvištovuizmeđuAustrijeiOsmanskogCarstva (septembra 1791) okončan je rat i data amnestijapodanicimajedneidrugedržavekojisu u ratuučestvovali. MirovnimugovoromizmeđuRusijeiOsmanskogCarstvasklopljenim u Jašiju u januaru 1792. okončan je rusko-turskisukob. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU

9. 7. Odnosi Crne Gore sa Austrijom, Rusijom i Turskom poslije mira u Svištovu I Jašiju. -Od rata, u koji je bila uvučena, Crna Gora nikakve koristi nije imala. Opet je bila instrument za realizaciju političkih ciljeva velikih država. -Za bečki dvor potreba za Crnom Gorom ponovo se pojavila prilikom gušenja ideja francuske revolucije od strane koalicije evropskih država. U tom cilju početkom 1793. iz Beča je stigla delegacija koju su sačinjavali Ivan Ljubišić i Vico Vlatković. Odgovor na austrijski zahtjev, nije bio samo plod želje da se sačuva “neutralnost” Crne Gore, u ratu protiv francuske vojske već procjene opasnosti koja je od Mahmut-paše prijetila Crnoj Gori. - Novo aktuelizovanje odnosa Crne Gore i skadarskog paše proizašlo je iz krize u kojoj se Osmansko Carstvo nalazilo. - Druga neuspjela vojna intervencija iz Carigrada tokom 1793. godine podigla je ugled i samopouzdanje Mahmut -paše a opasnost za Crnu Goru i Brda se uvećala. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU

10. 8. Značajnastankapisanogpravaza process izgradnjedržavnevlasti -Na ZboruglavaraistarješinasazvavnomnaCetinju 1. jula 1796. donijet je dokumentpoznat pod nazivomOdluka. -Usvojenidokument je predstavljaoodgovorCrnogoracanazahtjevBrđanadaim se pružipomoć u municijiioružju, odnosnodavladikaPetar I “predCrnogorcimadođe u Martiniće”. - Odluka je biladokument u kome je prvi put izraženaipodignutanastepenpravneobaveze "svijest o 'otačastvu'". Onapredstavljapočetakpisanogprava u CrnojGori. PružajućivojnupomoćBrđanimaCrnogorcisu ne samodoprinijelipobjedonosnomishoduborbe, već je ostvarenoiujedinjenjesapojedinimbrdskimplemenima. -BitkanaMartinićimavođena je od 13. do 22. jula. O porazuMahmut-paše, vladikaPetar I je obavijestioaustrijskog caraLeopolda II, a potomiruskucaricuKatarinu II. BitkanaMartinićima, zajednosabitkomnaKrusimaosim u pogledumeđunarodneafirmacije, su bile prekretniceisastanovištarazvojaunutrašnjihodnosaiujedinjenjaCrne Gore idijelaBrda (PiperaiBjelopavlića). USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU

11. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU Poprište bitke na Krusima

12. 9. Uspostavljanjeosnovadržavnostikao faktor međunarodne afirmacije Crne Gore. -Nova "država u smislu međunarodnog prava" smatra se stvorenom ako se “uspostavila jedna nezavisna vlast i ako je vlast efektivna ”.Dabisejednazajednicamoglasmatrati “državomusmislumeđunarodnogprava”, onamoradabudepotčinjenameđunarodnomporetku.”. Tajpostupak, kojim se stičemeđunarodnisubjektivitetivitet, je priznanjedržava. -U praksi se možedesitisituacijakada je naefikasannačinuspostavljennovipravniporedaknadodređenomteritorijomistanovništvomtj. kada jefaktičkistvorena nova državnavlastali kojanijesteklameđunarodnopriznanje, OvakavslučajimamonaprimjeruCrne Gore krajem XVIII vijeka, odtrenutkanjenogdefinitivnogizvlačenjaispodosmanskevlasti. -DoksmozaodnoseCrne Gore sasvijetom u XVIII vijekukazalida se radi o međunarodnimvezamakojenijesuimalekarakterodnosaizmeđudržava, s početkomstvaranjadržave u CrnojGori, razvijaju se procesikojisupočelidobijatipočetnekarakteristikediplomatskihodnosa. -MeđunarodniživotCrne Gore je zahtijevaooblikestalnogdiplomatskogpredstavljanja Kao rezultat toga, iakonezvanično, javilisu se iprvistalnicrnogorskipredstavnici u Carigradu, SkadruiKotoru. I stranedržavesu u gradovimaOsmanskogCarstvaiAustrije, u Skadru, Kotoru, Dubrovniku, akreditovalepredstavnike USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU

13. 10.Osobenosti procesadržavnogkonstituisanjaCrne Gore. - Glavni činioci: rezultatioslobodilačkeborbeprotivTuraka, slamanjeplemenskogseparatizmaiizgradnjacentralnihorganavlasti. -Borbaprotivosmanskevlasti i integrisanjeukupnihdruštvenihsnagakojesuvodilestvaranjudržave u CrnojGoriodvijalisu se uzpresudnuulogucrkve. Crkva je bila u osnovisvihnavedenihprocesaiistovremenoodigralapresudnuulogu u očuvanjuduhovnogbićaCrnogoracaimoralnihvrijednostidruštva, prenošenjemvjerskihidržavno-pravnihtradicijasrednjovjekovnognasljeđa. - Savremenadržava u CrnojGorinastala je “u ideološkomruhu” Cetinjskemitropolije. Ona je bilacentarduhovnevlasti, a u njenomkrilurazvila se isvjetovnavlastidržavnopravo. -Zakonstituisanjepravnogporetka u CrnojGoriznačajan je bio “umirplemena”, odnosnonjihovopotčinjavanjesistemuzajedničkihvrijednosti. - Procesizgradnjevlastipratilesuipovoljnespoljnopolitičkeokolnosti. OsimblagonaklonogstavanovogruskogcaraPavla I premaCrnojGori, značajnučinjenicu je predstavljalaokolnostda je u ratovima s NapoleonomnestalaMletačkaRepublika. Mirovnimugovorom u Kampoformiju 1797. teritorijenekadašnjeVenecijanskeRepublikesupodijeljeneizmeđuFrancuskeiAustrije. Boka je pripojenaAustriji. Crna Gora je do kratkotrajnesmjeneAustrijeidolaskananjenegraniceFrancuza (1805) ostvarilavažannapredak u pogleduunutrašnjeorganizacijevlasti u zemlji USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU

14. 11. Državna vlast u Crnoj Gori u vrijeme Petra I. - Organizaciji vlasti, kao bitnom elementu državnosti, presudan doprinos dao je vladika Petar I Petrović Njegoš (1784-1830). Ogledao se kako u zakonodavnoj djelatnosti vladičinoj tako i u naporima da se uz njegovo lično angažovanje, uspostavljanjem javne vlasti, ostvari teritorijalno jedinstvo zemlje. -Presudnim datumom u pogledu formiranja aparata javne vlasti i nastanka pisanog prava u Crnoj Gori smatra se 18. oktobar 1798. Tada je na Skupštini u Stanjevićima izabrano Praviteljstvo Suda Crnogorskog i Brdskog poznatog pod imenom Kuluk i donijet prvi crnogorski Zakonik Petra I. -Ovi značajni događaji imali su i svoju predistoriju. Usvajanju Zakonika, kao što smo već rekli, prethodilo je donošenje Odluke, a potom Stege. -Crnogorski zbor je 1. jula 1796. najprije donio Odluku. U duhu Odluke 20. juna iste godine crnogorski zbor je u ime “glavara od sve Crne Gore” donio prvi zakonski tekst - Stegu koji je sadržao ukupno 6 članova. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU

15. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU Zakonik Petra I

16. 12.Zakonik Petra I iPraviteljstvosudacrnogorskogibrdskog - DonošenjemOdlukeiStegekrenulo se putemprevazilaženjaplemenskerazjedinjenosti, odnosno ka stvaranjujedinstvenedržavnevlasti. Zakonik Petra Ipredstavljao je daljiiskorak u tom pravcu. Zakonik Petra I predstavljao je pravnikodeks. kojiCrnuGorulegitimiše kaojedinstvenudržavu u kojojsuličnaiimovinskabezbijednostzaštitećni. -Praviteljstvo je predstavljalo je prvuustanovu s elementimadržavnogorgana. Vršilo je prevashodnosudsku, ali je ostvarivaloinekedrugeoblikeupravnevlasti. Sudskafunkcija je, dominirala, jer je to moralodabudeizbogkrvneosvete, koja je najvišesprečavalarazvitakdržavnihijavnihinstitucija.Suštinunovoformiranogtijelanajbolje je izražavaosamnjegovnaziv. To je istovremenobiloipraviteljstvo (u jednomznačenjuvlada) isudčijesu se nadležnostiprostiralanapodručjuCrne Gore iBrda. -Praviteljstvo je biranonaplemenskomprincipu- odplemenskihglavara. Ne zna se tačanbroj “činonačelnikov” koje je Praviteljstvoimalo .prilikomprvogizbora. KoddrugogbiranjanaSkupštiniod 3. septembra 1799. utvrđeno je da se izabere 50. IstibrojčlanovaPraviteljstvapotvrđen je iOdlukomSkupštineglavaraCrne Gore iBrdaizavgusta 1803. -Ranijeocjeneistoriografijeda se institucijamakoje je formiraoPetar I ne mogupripisatiatributi “nasilnedržavnevlasti”, dobrimdijelomsuopovrgnuterezultatimanekihkasnijihistraživanja. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU

17. 13. ZnačajPolitikePavla I zatokdržavotvornihprocesa -OdlukaimperatoraPavla I, bila jeodvelikevažnostizaprocesdržavnogorganizovanja. Riječ je o carskomreskriptuod11. januara 1799. kojim je CrnojGoridodijeljenagodišnjapomoćod1.000 červonaca, ikoja se imalaisplaćivatipočevod 1. januara 1799. Legitimaninteresnaroda u CrnojGorizanezavisnostidržavnoorganizovanjekrozodlukeruskogdvoradobijao je vidpolitičkoglegalitetaiznačajnematerijalnepotporezadaljirazvojprocesadržavnogorganizovanja,. -U gramatiPavla I od11. januara 1799. carskidvor je, osimgodišnjenovčanepomoći, preuzeoiobavezuzaštiteinteresaCrne Gore posredstvomruskihdiplomatskihpredstavnika u CarigraduiBeču. -U gramatisu date iposebnegarancije o zaštitiCrne Gore odFrancuza. Pruženo je uvjeravanjedaonasada ne možebitiizloženabilokakvojopasnosti, zatošto se ruskaflotanalazila u Sredozemnommoru. -Promjenekojesu se u Rusijidesilepočetkom1801.državnimprevratomistupanjemnaprijestoAleksandra I,uticalesuinaruskupolitikupremaCrnojGori. Nekolikogodinakasnijedoćićeponovo do pogoršanja u crnogorsko-ruskimodnosima, koje je, osimunutrašnjimrazlozimabilouslovljenoivezamaCrne Gore saFrancuskom. To je, kaoštoćemovidjeti, dovelo do političkogsukobaruskogdvoraiSvetogSinoda s Petrom I. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU

18. 14. OrganizacijavlastiirazvojmeđunarodnogsubjektivitetaCrne Gorezavrijeme Petra II -Daljuinstitucionalizacijuidogradnjumehanizamavlastipredstavljalo je osnivanjePraviteljstvujušćegsenatacrnogorskogibrdskogustanovljenogkrajem 1831. uzpomoćruskihizaslanikaIvanaVukotićaiMatejaVučićevića. - Sukobizmeđutedvije “političkestranke” u vezi s pitanjempredloženogizboraIvanaRadonjićazasenatoraiskorišćen je zaobračun s guvernadurimaizporodiceRadonjićizanjihovoprotjerivanjeizCrne Gore. Osimšto je takoeliminisanasuparničkapolitičkastruja, istovremeno je ojačanaipozicijanovogorgana - Senata. Nadvladavanje “dualizmavlasti” svakako je biloznačajnoizaučvršćivanjenovogkonceptaorganizovanjaporetka u zemlji. NadležnostSenatautvrđena jena “svesudskeposlove” . Po svemusudeći, Senat je tadabrojao 16 članova. - U odnosunaranijePraviteljstvosudacrnogorskogibrdskog, Senat je predstavljaoinstitucijusavećimstepenomcentralizacijevlasti. U funkcijinajvišegzemaljskogorgana, Senat je vršiosudskuiupravnuvlastalinijeimaosvojstvovrhovnogorganavlasti u zemlji. Vrhovnazemaljskavlastbila je skoncentrisana u rukamavladike, odnosno, kasnije, knjazaali je to prvaustanova u CrnojGorikoja je “formalnoifaktičkiimalaobilježjadržavneinstitucije”. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU

19. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU Petar II Petrović Njegoš

20. 15.Njegošev boravak u Rusiji 1833. - U ruskoj prijestonici, u prisustvu imperatora Nikolaja I, Njegoš je rukopoložen za vladiku. Posvećenje na tako visokom nivou bilo je veoma važno za afirmaciju vladičine političke ličnosti, i nastavak procesa učvršćenja lične vlasti u zemlji. -Latentni sukob koji je između Petra II i predsjednika Senata postojao, nakon Njegoševog zavladičenja u Petrogradu relativno lako je razriješen, odlaskom Vukotića. On će se, međutim, negativno odraziti na započete procese dogradnje unutrašnjeg poretka, koje je trebalo snažnije izraziti donošenjem Zakona otačastva.Zakon je usvojen na Opštecrnogorskom zboru na Cetinju 4.juna 1833. godine i njime je trebalo, pored ostalog, da se pravno riješi pitanje uvođenja poreza. -U ruskoj prijestonici Njegošu su darovane knjige i ikone u vrijednosti 10.000 rubalja, a dodijeljena mu je i pomoć od 3.000 rubalja za kulturne potrebe zemlje i 300 rubalja za opremanje biblioteke. -Nakon drugog Njegoševog povratka iz Rusije formiran je Senat od 12 članova. Za predsjednika je izabran njegov brat Pero Tomov, a za potpredsjednika Đorđe Savov Petrović. Tako je Senat sada imao 14 članova. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU

21. 16. Uvođenje lokalne vlasti i naplata poreza - Uvođenjem Gvardije i ustanovljenjem kapetana po plemenima kao plaćenih državnih funkcionera oslabljena je snaga izolovanih plemenskih vlasti a ojačala državna vlast. -Dostignuti stepen u razvoju državnosti zahtijevao je i posebne izvore finansiranja. Osim novčane pomoći koja je dolazila iz Rusije, trebalo je obezbijediti i vlastite izvore finansiranja, pa su zato za vrijeme vladike Petra II jače došli do izražaja napori na prikupljanju poreza. -U naplati poreza te 1834. godine s izvršnim organima učestvovao je i sam vladika Petar II.. Uz učešće Petra II porez je prikupljen u Martinićima, Zagradi, Zagaraču, Ćevu, Cucima, Velestovu, Bjelicama, Ćeklićima itd. -Poreski sistem je u narednim godinama promijenjen. Umjesto jedne, uvedene su tri poreske klase: prva klasa plaćala je tri fiorina na kuću (dim) godišnje, druga dva, a treća jedan fiorin. Prihodi koji su ovim putem ostvarivani bili su značajna finansijska potpora državi. U literaturi se navode podaci da je za 1835. prikupljen porez u iznosu od 14.227 fiorina i 40 krajcera. Postoji i Njegoševa knjiga o daciji (porezu) iz koje se vidi da je porez prikupljan od 1837. do 1851. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU

22. 17. RezultatiNjegoševepolitikenaspoljnopolotičkomplanu -Na spoljnopolitičkomplanu, kaodogađajodvelikevažnostizaafirmaciju državnopravneposebnostiCrne Gore trebapomenutiProtokol o razgraničenju s Austrijomiz 1841. iUgovor o mirusaOsmanskimCarstvomiz 1842. -Ugovor s Austrijomu viduprotokola o razgraničenjupotpisalisu18. jula 1841. u KotorušefovipograničnihkomisijaiPetar II PetrovićNjegošiEduarGrij, u imeAustrije. Njime je utvrđena “državnagranica” između “austrijskeopštineDobrotaicrnogorskihplemenaVelikii Mali Zalazi”. -Ugovoriz 1842. o granici u dijeluHercegovine.potpisalisuu DubrovnikuvladikaPetar II i Ali-pašaRizvanbegović. U preambuliUgovorarečeno je da se njimeregulišemirigranicaizmeđu “nezavisneoblastiCrne Gore ipašalukahercegovačkog”. Ovajugovorimao je iposebandodatakpotpisan u Kotoru 9. novembra 1843. UDodatku je jedogovorennačinčuvanjagraniceizabrananeovlašćenogprelaska. -Ne ulazeći u to kolikosuoviugovorizaistabilimeđunarodnogkaraktera, činjenica je da je samonjihovozaključivanjebiloodrazodređenogugovornogkapacitetaCrneGore.ipoodmaklogprocesadržavnopravnogorganizovanja. Iako je onaidaljesmatranadijelomosmanskeimperije, prekoutvrđenegranice u dijeluHercegovinenijesumogliićiniturskipodanici - Hercegovcibezodgovarajućihputnihisprava (jol-teskere), kaoštonicrnogorskipodanicinijesumoglipreći u Hercegovinubezpasoša. To govorilo o postojanjuodređenihvidovafaktičkogsubjektivitetaCrne Gore koji je u izvjesnojmjeriuvažavalaisamaosmanskadržava USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU

23. 18.Proces stvaranja države- prosvjetno-kulturna strana. -Sve do 1834. u Crnoj Gori nije postojala ni jedna redovna škola. Podanici su se pismenosti učili po manastirima ili kod pojedinih sveštenih lica. Te godine osnovana je prva trorazredna škola u zemlji, u kojoj se moglo čitati, pisati i računati i “nešto iz crkvene istorije i vjeronauke učiti”. Škola je imala 30 učenika. -Njegoš je svojim književnim genijem bio jemstvo kulturnog uspona Crne Gore i u drugim oblastima. Osnovao je tipografiju - štampariju, u kojoj je 1835. štampan prvi kalendar crnogorski “Grlica” (1835-1839), a potom i “Srpski bukvar” - radi učenja mladeži “cerkovnom i graždanskom čitanju”. Osim toga, štampani su i Njegošev Pustinjak Cetinjski, Poslovice i Rječnik Vuka Karadžića. Vukove Poslovice su štampane novim pravopisom, shodno izvršenoj reformi jezika, a Rječnik i ostale knjige po starom, da bi se izbjegao sukob sa Srpskom pravoslavnom crkvom koja se protivila uvođenju nove azbuke. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU

24. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU 19. Proglašenje Crne Gore za knjaževinu - borba za vlast -Proglašenje za knjaževinu značilo je razdvajanje duhovne i svjetovne vlasti, do tada objedinjenih u ličnosti vladike. Inače način biranja crnogorskih mitropolita od vladike Danila Petrovića (1697-1735) dobio je izvjesne monarhističke elemente koji su počivali na principu nasljednog reda. -Pravoslavna religija imala veliki značaj za duhovni život Crnogoraca, ali ne u smislu dogmatske religioznosti već više u smislu vjeroispovijesti, kao određujuće karakteristike narodnog bića u uslovima pada u osmansko ropstvo. -Prilično dramatična situacija u Crnoj Gori izazvana je borbom za vlast započetom u okviru kuće Petrovića. Vladika Rade je svojim testamentom za nasljednika ostavio “Danila, Stankova sina", svoga sinovca.Njemu je ostavio “vladičestvo kako je od starine uzakonjeno u Crnu Goru”, a brata Pera Tomova odredio “da Danila u svačemu kako svoga sina nastavlja" dok on sam ne bude mogao da vlada. -Testament vladike Rada sačinjen je na Perčanju (Prčnju) 20. maja 1850. Otuda je za ruske zvaničnike veliko iznenađenje predstavljala odluka crnogorske skupštine od 9. novembra 1851. o izboru Pera Tomova za, predsjednik Senata i istaknute ličnost iz porodice Petrovića, za novog gospodarakoji se se od tada počeo “potpisivati kao knjaz”.

25. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU Knjaz Danilo

26. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU 20. StavRusijepremapozicijiknjazaDanila -S obziromna to da se kaozakonitinasljednik u trenutkusmrti Petra II nalazio u BečunaputuzaRusiju, smatrao je danjegovoimenovanje u zemlji ne moženikoosporiti. - Upoznatsarazvojemsituacije u CrnjGoridiplomatskipredstavnik u Beču, Mejendorf, nakondobijanjaobavještenjaodGagića, odlučioda se Danilo “zadrži u austrijskojprestonici” do prispjećadaljihuputstavaizPetrograda. Njegovpovratak u CrnuGorusmatran je rizičnim. -RuskidržavnikancelarK. V. Neseljrode je u vezi s nastalomsituacijom u referatuod 26. novembra 1851, koji je prihvatioruski imperator NikolajI, predložioosnovnepravceruskespoljnepolitikepremaCrnojGori. Osimšto je DaniloStankovPetrovićpriznatzazakonitognasljednikacrnogorskogvladara, referat je predviđaovrloaktivnuisnažnupodrškuruskogdvora u ostvarivanjunjegovihvladarskihprava. Pri tome nijepredviđanapromjenaoblikavladavine, budućida je trebalodaDanilo u Rusijibudeposvećenzaarhimandrita.

27. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU 21.Danilov odlazak u Rusiju -Prema ranijem referatu Neseljrodea, koji je prihvatio imperator Nikolaj I, nakon obezbjeđenja vladarskih prava, trebalo je da Danilo ode u Rusiju da bude proizveden za arhimandrita. - Prva zvanična obraćanja iz Crne Gore kretala su se u duhu opšteg plana Neseljrodea. Crnoj Gori je između novog vladara i predsjednika Senata postignut važan dogovor da se zajednički radi na pripremi predloga o proglašenju Crne Gore za knjaževinu i ustanovljenje titule knjaza. Takav predlog je trebalo da bude istaknut tokom boravka vladike Danila u Rusiji. -Dok se Danilo spremao za odlazak iz Beča (25. mart 1852), u Crnoj Gori je održana Skupština na kojoj je izglasana peticija ruskom imperatoru Nikolaju I. Peticija je datirana sa 19. martom 1852. -Zahtjevi sadržani u pismenoj peticiji kretali su se u okviru sljedećih tačaka: "1)Vrhovnu vlast u Crnoj Gori ustanoviti kao svetovnu i naslednu; 2)Gospodar crnogorski s titulom knjaza biće Danilo Petrović Njegoš izabran od pokojnog vladike, a posle njega ona treba da se prenosi na njegove prvorođene potomke muškog pola....

28. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU 22.StavRusijepremapeticijicrnogorskihglavara -Ruski stavformulisan je 8. aprila 1852. UreferatuNeseljrodeaNikolaju I.Predlog o proglašenjuCrne Gore zaknjaževinu, trebalo je prihvatitikakozbogopasnostiodbiološkogiščezavanjaporodicePetrovićtakoizbog toga što se Rusijakaodržavapokroviteljicanijemogla " protivitimjerama, koje se tičuunutrašnjeguređenjazemlje". -Uprilogprihvatanjucrnogorskepeticije išlo je tošto se DaniloPetrovićnalazio u takvojživotnojdobi u kojojradiposvećenja u monaškodostojanstvotrebaimatiposebnunaklonostivolju, koje se ne primjećujukodovog “mladogvladike”.Njegovouvođenje u višiduhovničin ne bi bilosaglasno s pravilimaRuskepravoslavnecrkve. -Zvaničanruskistavpremacrnogorskimzahtjevimaformulisan je početkomaprila 1852. Do prijemanovogcrnogorskogvladarakodcaranije, međutim, došloodmahzbogoprezaRusijeimogućnosti zaoštravanjaodnosa ne samo s PortomvećisaBečom. -U audijencijukodruskogcaraDanilo je primljen 27. juna 1852.Car ga je upoznaosasadržajempredstavkecrnogorskognarodainjegovojodlucidatezahtjeveusvoji. Posebno je naglasiopotrebudanovemjere ne promijene “političkobićeCrne Gore”, odnosnoda se idaljeodržestabilniodnosi s AustrijomiOsmanskimCarstvom. Unutrašnjimirimirnagranicamaocijenjen je kaoglavnizadatakbudućepolikeknjazaDanila.

29. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU 23. Faktička pozicija knjaza -Razdvajanjem duhovne i svjetovne vlasti i reforme koje su u tom cilju preduzimane, vodile su učvršćenju položaja knjaza, dok su sve ostale institucije države, uključujući Senat, bile njemu podređene. -U ličnosti knjaza bila je personifikovana vrhovna zemaljska vlast. Ličnost knjaževa bila je neprikosnovena i nikom odgovorna. Knjazu je pripadala i zakonodavna vlast, jer ni jedan zakon koji je proglašavan u sporazumu sa Senatom nije mogao stupiti na snagu bez njegovog odobrenja. Knjaz je postavljao sve državne činovnike, koji su radili pod njegovim nadzorom i u njegovo ime vršili vlast i svi poslovi iz oblasti spoljnih poslova države bila su u njegovim rukama. -Formirane su posebne vojne jedinice u vidu tzv. narodne garde. Ona je brojala 1.000 vojnika, svrstanih u deset stotina.. -Na zakonodavnom planu vrijeme vladavine knjaza Danila obilježeno je donošenjem Zakonika Danila prvog knjaza i gospodara slobodne Crne Gore i Brdah.Zakonik je ustanovljen na Cetinju 1855, a iste godine je i štampan u Novom Sadu.

30. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU 24.Uspostavljanje bližih veza sa Francuskom -Donošenjem Danilovog zakonika, sa stanovišta unutrašnje organizacije vlasti, Crna Gora je već zasluživala da bude priznata za ravnopravnog člana međunarodne zajednice. Neostvarena očekivanja Crne Gore poklopila su se najprije sa zauzetošću, a onda porazom Rusije u Krimskom ratu (1853-1865). Crna Gora će, jaču spoljnopolitičku podršku pokušati da dobije od Francuske. -Ukupnost novostvorenog stanja odrazila se i na očekivanja crnogorskog knjaza prisutna u vrijeme održavanja Pariskog kongresa 1856. -Rezultati Pariskog kongresa samo su još više potencirali. borbu za međunarodnu afirmaciju. Tako je došlo i do bitke na Grahovcu (13.V 1858),u kojoj su Crnogorci izvojevali veliku pobjedu. Grahovska bitka je označila prekretnicu u međunarodnom tretmanu Crne Gore. -Na međunarodnoj konferenciji u Carigradu, održanoj u novembru iste godine, na intervenciju Velikih sila Porta je pristala na formiranje međunarodne komisije za razgraničenje. Time je Turska bila primorana da se na međunarodnom planu odrekne vrhovne vlasti nad Crnom Gorom, iako je formalno nije priznala za politički nezavisnu zemlju”. Teritorijalne koristi od razgraničenja bile su male.

31. USPOSTAVLJANJE OSNOVA DRŽAVNOSTI I PROMJENA MEĐUNARODNOG POLOŽAJA CRNE GORE U XIX VIJEKU 25. Međunarodnopravni status Crne Gore do sticanjanezavisnosti -StvaranjesvogdržavnogimeđunarodnogidentitetaCrna Gora je započelaoružanomborbomprotivTuraka.Turcisu, s drugestrane, odpadaovihpodručja pod njihovuvlast, smatralaCrnuGorusastavnimdijelomsvojedržave. S obziromna to kakosudržavnegraniceOsmanskogCarstva bile upisanenapolitičkojkartiEvrope u XVIII ivećemdijelu XIX vijeka, ne može se sporitida je teritorijaCrne Gore zvaničnobilasastavnidiodržavneteritorijeTurske. -Međutim,s obziromnaposjedovanjesopstvenihorganavlastinatojteritorijiproizlazida je Crna Gora imalaposeban status, ida je iodstraneosmanskedržave de facto tretiranakaoteritorija s elementimavlastitogsubjektiviteta. -Odkraja XVIII vijeka, a naročitoodpobjedenadMahmut-pašinomvojskomnaMartinićimaiKrusima 1796, Crna Gora se izdigla do nivoapolitičkogčinioca s kojimsu morale računati ne samoosmanskanegoidrugevelikedržave. Napoleonoviratovi u Boki 1806-1807. iučešćeCrnogoraca u borbamaokoDubrovnika, zajedno s ruskomvojskom, to supotvrdili. -PosebnoststatusaCrne Gore saelementimameđunarodnogsubjektivitetaizražavana je izaključenjemugovora o razgraničenju s AustrijomiOsmanskimCarstvompočevod 1820, do ugovora o razgraničenjuiz 1841. i 1842, u kojima je utvrđivana “državnagranica”, a Crna Gora nazivana “nezavisnomoblašću tj. "nezavisnomCrnomGorom".