ZUMIRAJ PRAVA U ŠKOLI

1. ZUMIRAJ PRAVA U ŠKOLI Interaktivna edukacija putem audiovizuelnih materijala

2. ŠTA SU INTERAKTIVNE METODE I ZAŠTO IH KORISTIMO • Interaktivno učenje predstavlja, po većini autora, interpersonalni odnos. Ovde se radi o učenju kao socijalnom procesu, o učenju kao interakciji između učenika i nastavnika, učenika međusobno, učenika i roditelja, vršnjaka... • Osnovna svrha interaktivnog metoda je PRENOŠENJE AKCIJE SA NASTAVNIKA NA UČENIKE, obuka učenika da zajednički uče, da zajednički rade na ciljevima učenja, na obradi sadržaja, primjeni naučenog i vrednovanju procesa. • Primjena interaktivnog metoda učenja, utiče na viši nivo motivacije u razredu, razvija se saradnja među učenicima i povećava se odgovornost učenika. Oni se uče usaglašavanju stavova, zajedničkoj akciji, toleranciji i modernoj komunikaciji koristeći suvremene medije i različite izvore znanja.

3. OKVIRNE UPUTE ZA IZVOĐENJE INTERAKTIVNIH METODA • Potaknite učenike na iskazivanje vlastitog mišljenja i stava. • Osigurajte mogućnost učestvovanja i prostor za iskazivanje mišljenja svakom učesniku. • Važno je poticati iskazivanje novih stavova, mišljenja i argumenata • Ideja jedinog mogućeg rješenja ne treba biti nametana učenicima: do zaključaka se dolazi kroz dijalog

4. NA DALJE: • Postavite precizne, konkretne i jasne zadatke tako da svaki učesnik u svakom dijelu zadatka jasno zna šta treba da uradi • Postavite jasan vremenski okvir i osigurajte dovoljno vremena za zajedničko promišljanje završenih zadataka - refleksiju • Budite slobodni da kažete ukoliko nešto ne znate: budite partner, ne stručnjak za diskutiranu temu ili problem. • Valorizirajte rad učenika, uvijek potičući i hvaleći njihova postignuća.

5. KADA SE KOMENTIRA POSTIGNUTO: KORISTITI NAČIN GOVORA KOJI NIJE OSUĐUJUĆI • Uloga moderatora nije uloga kritičara ili roditelja već osobe koja pomaže formuliranje i formiranje različitih tačaka gledišta i razumijevanje tema ali i poteškoća u nalaženju jednog i najboljeg rješenja za probleme na kojima se radi. Primjer: Umjesto „Niste dobro razumjeli zadatak“ bolje je upotrijebiti „U ovoj ste vježbi odstupili od originalnog zadatka“ • Dajte pozitivnu povratnu informaciju ponašanju/mišljenju koje je fokusirano na osnovne ciljeve zadataka i aktivnosti.

6. INTERAKTIVNE METODE NAJVIŠE KORIŠTENE: • VOĐENA DISKUSIJA • RAD U MALIM GRUPAMA OSTALE: • BRAINSTORMING (oluja mozgova/ oluja mišljenja), MAPA UMA, SLAGALICA , SKALA MIŠLJENJA, IGRANJE ULOGA, SLOBODNO PISANJE, METOD INSERTACIJE, RAD NA PROJEKTU, IGRE

7. GRUPNI RAD: RAD U PARU I RAD U MALIM GRUPAMA • Prednosti: učenici uče pravila saradnje, uče kako aktivno formulirati vodstvo ali i vlastitu ulogu unutar grupe i razvijaju vlastite sposobnosti aktivne komunikacije. • Mane: vremenski je zahtijevno i ponekad je teško omogućiti da svi učestvuju • Učenici spoznaju prednosti grupnog rada i zajedničkog rješavanja problema čak i kada imaju različita mišljenja, razumijevaju kada je bolje dozvoliti kompromis a kada je, naprotiv, važno i bolje za finalni rezultat zadržati vlastiti stav i insistirati na njemu. Razotkrivaju principe sukoba mišljenja, uče kako da ne bježe od njega već da traže način da razriješe sukob. • Ova metoda je pogodna za lakše učešće inače manje aktivnih učenika

8. PRAVILA ZA IZVOĐENJE RADA U GRUPI • Podijelite učenike u grupe, nasumično ili ciljano tako da u svakoj grupi budu i napredniji i manje napredni učenici. • Broj učenika u grupi može da varira, ali optimalan broj je 5. (neparan broj može osigurati usvajanje mišljenja većine pri mogućem glasanju). Što je broj učenika u grupi veći, to su manje šanse da svako iskaže svoje mišljenje i da rad bude efikasan. • Najbolje je grupe formirati po slučajnom izboru (brojenje, karte, ecipeci...) kako bi se veze između raznih sudionika/sudionica pospiješile i onemogućilo stvaranje klika • Članovi grupe sjede skupa i okrenuti jedni prema drugima (u krug). Jedino se tako može osigurati aktivno učestvovanje sviju. • Ako se pojave problemi na samom početku grupnog rada, treba osigurati pomoć, razjašnjavanje problematičnih mjesta i dalji nastavak nezavisnog rada grupe.

9. Treba se biti spremno na povećanje aktivnosti u školskoj biblioteci/učionici tokom grupnog rada. • Kretanje po školskoj biblioteci/učionici i pružanje pomoći gdje je potrebno je poželjno, ali bez preuzimanja uloge vođe. Preporučljivije je aktivno slušanje. • Svaka osoba u grupi treba biti saslušana, ostatak grupe uči kako da čini kompromise i sarađuje. • Važno je uputiti učenike da pokažu spremnost da saslušaju i pruže podršku drugima te zajednički riješe konflikte koji se mogu pojaviti. • Vrednuje se rad grupe, ne pojedinaca unutar nje.

10. VOĐENA DISKUSIJA Na početku treba postaviti pravila za diskusiju. Od velike je pomoći na samom početku odrediti pravila zajedno sa učenicima, ispisati ih i istaknuti na vidljivom mjestu u učionici. Naprimjer: • -Jedno po jedno: Svaka osoba ima priliku da govori bez prekidanja od strane drugih. • -Nema prepiranja! • -Pričati samo vezano za temu! • Pravilo "dalje" – razmjena ide u krug, a ako netko ne želi sudjelovati u nekoj aktivnosti ima pravo reći "dalje" • Pravilo slušanja – očekuje se pažljivo međusobno slušanje čak i onda kada se sa govornikom ne slažete

11. PRAVILA METODE: • Diskusiju treba započeti temama koje su opštije, zajedničke lakše razumljive svima, tako da svaki učesnik/ca može da kaže ponešto. • Podržati učenike i učenice da izraze čak i kontraverzne stavove.Stvaramo atmosferu povjerenja – učenici trebaju biti sigurni da ćemo razmotriti svačiji stav i mišljenje podjednako ozbiljno i temeljito. Ne treba bježati od sukoba mišljenja, radije treba potaknuti razjašnjenje kontroverznih tema. • Treba osiguravati da diskusija ne postane kritikovanje drugih, već da se nastavlja kao formulisanje ubjeđenja, stavova, mišljenja, argumenata. • Ne smijemo zaboraviti da iznesemo argumente koje učenici izbjegavaju, trebamo primjetiti mjesta kada je moguće izraziti slaganje ili neslaganje ili kada je moguće ili nemoguće da dođe do kompromisa. • Ovu aktivnost završavamo sumiranjem svih saznanja i istraživanjem posljedica predloženih alternativa.

12. CILJEVI METODE Cilj nije iznalaženje rješenja problema, već: • Učenje • Razvijanje sposobnost pažljivog slušanja suprotnih stavova • Razvijenje sposobnosti jasnog i argumentovanog izražavanja stavova • Potiče kritičko mišljenje i razmjenu bez nasilne komunikacije • Razumijevanje spektra vlastitih i tuđih stavova • Razumijevanje činjenice da često nema tačnih i netačnih odgovora na određene probleme • Razvijanje međusobnog poštovanja među učenicima i učenicama

13. STRUKTURA ZUMIRAJ PRAVA RADIONICA • Uvodna aktivnost • Zumiraj • Gledanje filma • Diskusija • Zaključak • Refleksija • Završna aktivnost

14. UVODNA AKTIVNOST Čemu služi Kako se izvodi u većini slučajeva se izvodi kroz igru najčešće traje kratko može, a i ne mora imati vidljivu vezu sa temom može završiti sa pitanjima koja osiguravaju vezu sa glavnom aktivnošću • uvodi sudionike/sudionice utemu/radionicu • nivelira ili unificira energetskinivo grupe • - kreira prijatnu podlogu za rad

15. ZUMIRAJ Čemu služi Kako se izvodi sadrži noseće aktivnosti radionice krozrazne pristupe: igranjeuloga/crtanje/analiza tekstova/rad naradnim materijalima/... • osigurava iskustveno prolaženje kroz simulacije koje su u vezi sa ciljevima i očekivanim ishodima • Osigurava doživljaj/ emocionalnu podlogu za diskusiju

16. DISKUSIJA Čemu služi Kako se izvodi slijedi nakon svake iskustvene aktivnosti Vodi se na osnovu paketa strukturiranihpitanja koje se vežu sa iskustvima izglavne aktivnosti Vodi je edukator/edukatorica ne nudizaključke nego vodi sudionike/sudioniceda sami dođu do njih preko rezimiranja igeneralizacija prethodnih iskustva ipredznanja • Potiče razmjenu doživljaja imišljenja iz glavne aktivnosti • Osigurava ekspresiju iintegriranje zaključakaradionice

17. ZAKLJUČAK Čemu služi Kako se izvodi rezimira znanja, vještine i stavove koje se trebaju usvojiti tokom diskusije Ukoliko se prepoznaju stavovi učenika koji odgovaraju zaključcima treba ih podržati, podstaći Ne čita se sudionicima/sudionicama • daje edukatorima smjernice iinformacije o tome što seočekuje kao rezultat diskusije

18. REFLEKSIJA Čemu služi Kako se izvodi sljedi nakon glavne ili završne aktivnosti, u zavisnosti od dinamike i veze između aktivnosti - uvjek se vodi na osnovu istih 5 pitanja - edukator/edukatorica ne nameće mišljenje - ključna u usvajanu poanti, ne smije joj se banalno pristupiti • rezimira doživljaje, iskustva ipoante aktivnosti • povezuje iskustvo sasvakodnevnim životom • pakuje emocije i saznanja u„upotrebljiv“ sklop informacija iponašanja

19. ZAVRŠNA AKTIVNOST Čemu služi Kako se izvodi izvodi se kroz igru i traje kratko može se sprovoditi prije i nakon refleksije • pokreće sudionike/sudionicenakon diskusije/refleksije i/iliosigurava završetak sapozitivnim osjećanjima • kreira kanal za konstruktivnoemocionalno pražnjenje • nivelira energetski i emocionalninivo nakon radionice

20. Kvalitetno obrazovanje uključuje obrazovanje srca, kao i uma; drugim riječima, ono uključuje fokus na cjelovito biće– kognitivna, afektivna i bihevioralna područja učenja. To znači pripremanje učenika/učenica na građanski aktivizam, empatiju i poštovanje prema ljudima u rastuće heterogenim zajednicama. Ono znači stvaranje uvjeta u kojima učenici/učenice mogu razumjeti suštinsku važnost građanske akcije kao i razumijevanje šta znači biti globalnigrađanin/građanka u sve višemeđuovisnoj globalnoj zajednici. Pristup učenju koji obuhvata razvoj karaktera je obrazovanje u svom najboljem obliku. Glaze, 2006