1 / 39

Metodologija istraživanja u psihologiji roda i spola: Pregled skala

Metodologija istraživanja u psihologiji roda i spola: Pregled skala. Skala stavova o jednakosti rodnih uloga. Izračunavanje rezultata: Posao: 1, 4* , 5, 14* , 16, 19 (zbroj dijeljen sa 6) Obitelj: 3* , 8, 11, 13* , 15, 22* (zbroj dijeljen sa 6)

rhys
Download Presentation

Metodologija istraživanja u psihologiji roda i spola: Pregled skala

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Metodologija istraživanja u psihologiji roda i spola:Pregled skala

  2. Skala stavova o jednakosti rodnih uloga • Izračunavanje rezultata: • Posao: 1, 4*, 5, 14*, 16, 19 (zbroj dijeljen sa 6) • Obitelj: 3*, 8, 11, 13*, 15, 22*(zbroj dijeljen sa 6) • Obrazovanje: 6*, 9*, 12*, 18*, 20*,23(zbroj dijeljen sa 6) • Politika: 2*, 7, 10*, 17*, 21* (zbroj dijeljen s 5)

  3. Skala stavova o jednakosti rodnih uloga • Izračunavanje rezultata: • Posao: 1, 4*, 5, 14*, 16, 19 (zbroj dijeljen sa 6) • Obitelj: 3*, 8, 11, 13*, 15, 22*(zbroj dijeljen sa 6) • Obrazovanje: 6*, 9*, 12*, 18*, 20*,23(zbroj dijeljen sa 6) • Politika: 2*, 7, 10*, 17*, 21* (zbroj dijeljen s 5) N=1363; Istraživanje “Percepcija, iskustvo i stavovi o rodnoj diskriminaciji u RH”

  4. Stavovi prema rodnim ulogama i seksizam • Skala stavova prema ženama • Attitudes toward Women Scale (AWS; Spence i Helmreich, 1972) • Skala jednakosti spolnih uloga • Sex Role Egalitarianism Scale (SRES, Beere, King, Beere i King, 1984) • Moderni i staromodni seksizam • Modern Sexism & Old-Fashioned Sexism (Swim, Aikin, Hall i Hunter, 1995) • Inventar ambivalentnog seksizma • Ambivalent Sexism Inventory (ASI, Glick i Fiske, 1996) • Inventar ambivalentnosti prema muškarcima • Ambivalence toward Men Inventory (AMI, Glick i Fiske, 1999)

  5. Skala stavova prema ženamaAttitudes toward Women Scale(AWS; Spence i Helmreich, 1972) • AWS je najpopularniji instrument za ispitivanje stavova o rodnim ulogama u području psihologije (Spence i Hahn, 1997) • Namjera autora/ice => ispitati očekivanja o odgovornostima, privilegijama i ponašanjima u različitim sferama koje su tradicionalno bile podijeljene između žena i muškaraca, a koje bi muškarci i žene mogli ravnopravno dijeliti • AWS => mjera stavova prema pravima žena tj. odgovornostima i pravima žena u odnosu na odgovornosti i prava muškaraca, više nego mjera stavova prema ženama (Spence i Hahn, 1997) • Verzije: originalna od 55 tvrdnji, dvije kraće od po 25 i 15 tvrdnji (najčešće korištena)

  6. Skala stavova prema ženama • Pouzdanost • zadovoljavajuća (  .80) od 1970.-ih do 2000.-ih u SAD, Filipinima, Hrvatskoj i Sloveniji • Valjanost • Kraće verzije - jednofaktorska struktura (Loo i Logan, 1977; Smith i Bradley, 1980; Whatley, 2008) • Divergentna valjanost => niska korelacija s mjerom općih stavova prema ženama (Bailey i Less, 1992) • Zastarjelost sadržaja tvrdnji? • sve liberalniji stavovi od 1970.-ih do 1990.-ih, posebno kod žena • kritike AWS zbog sve više negativno asimetričnih distribucija rezultata (Spence i Helmreich, 1997; Loo i Thorpe, 1998) => mogući efekt plafona • je li AWS zastarjela skala koja više ne odgovara zahtjevima suvremenog društva? • koliko je opravdano korištenje AWS-a za ispitivanje na studentskoj populaciji?

  7. Skala stavova prema ženama Prema Spence i Hahn (1997, str. 23)

  8. Skala jednakosti spolnih ulogaSex-Role Egalitarianism Scale (SRES, Beere, King, Beere i King, 1984) • SRES ispituje stavove o podržavanju jednakosti odnosno egalitarnosti rodnih uloga žena i muškaraca • Egalitaran stav=>tendencija pojedinca da evaluira društvene uloge drugih osoba bez obzira na njihov spol • vjeruje da sposobnosti, prava, obveze i mogućnosti pojedinca ne bi trebale ovisiti o spolu • ne uzima u obzir samo prosudbe o ponašanju i ulogama žena, već i muškaraca • ne diskriminira žene u netradicionalnim ulogama, no također ne diskriminira niti muškarce u netradicionalnim ulogama • Sadržaj => pet područja života odraslih osoba u kojima se egalitarni stavovi o rodnim ulogama mogu manifestirati • bračna, roditeljska, profesionalna, obrazovna te socijalno-interpersonalno-heteroseksualna uloga • nisu neovisni aspekti života => ne očekuje se da čine odvojene ortogonalne faktore, već su te kategorije definirane kako bi povećale sadržajnu valjanost SRES-a • 2 duže (95 tvrdnji: 5x19) i 2 kraće paralelne verzije (25 tvrdnji)

  9. Skala jednakosti spolnih uloga • Pouzdanost • zadovoljavajuća (  .70, često   .90) u SAD-u, Grčkoj, Njemačkoj i Hrvatskoj • Valjanost • FA => jednofaktorska struktura obje kraće verzije i dvofaktorska za obje duže verzije (King i King, 1990) • Konvergentna valjanost => potvrđena visokim korelacijama s AWS-om (Jaffa, 1985) • Divergentna valjanost => potvrđena niskim korelacijama s BSRI i PAQ (King i King, 1990; King i sur., 1994) • Kriterijska valjanost • SRES je dobar prediktor bračnog zadovoljstva i prilagodbe braku (Sparks, 1995; Li i Caldwell, 1987); • osobe egalitarnog stava prema rodnim ulogama se ponašaju egalitarnije unutar svoje partnerske i roditeljske uloge, zadovoljniji su svojim sudjelovanjem u raspodjeli financijskih izdataka te doživljavaju partnerski odnos nešto pravednijim (Bartolac, Kamenov i Petrak, 2011)

  10. Moderni i staromodni seksizamModern Sexism & Old-Fashioned Sexism (Swim, Aikin, Hall i Hunter, 1995) • Teorijska osnova: važno je razlikovati staromodni i moderni seksizam • Staromodni seksizam: prihvaćanje tradicionalnih RU, različitog tretmana žena i muškaraca i stereotipa o manjoj kompetentnosti žena • Uvjerenja u podlozi modernog rasizma i modernog seksizma su slična • Nijekanje da se diskriminacija još uvijek događa • Antagonizam prema Afro-Amerikancima/ženama koji imaju političke i ekonomske zahtjeve • Negodovanje/ogorčenost zbog posebne pomoći/pristranosti u korist Afro-Amerikanca/žena (npr. javne politike koje im pomažu u obrazovanju i poslu) • Sadržaj: Moderni seksizam 8 tvrdnji; Staromodni seksizam 5 tvrdnji • Pouzdanost => zadovoljavajuća ( = .75 za MS;  = .65 za SS) • Valjanost • FA: 2 faktora: Moderni seksizam i Staromodni seksizam • Kriterijska valjanost => MS je bolji prediktor preferencije muškog kandidata za senatora nego ženskog od SS • Osobe visoke na MS više smatraju da su biološke razlike uzrok rodnih razlika na tržištu rada, a manje da se te rodne razlike objašnjavaju diskriminacijom, socijalizacijom i rodnim predrasudama

  11. Inventar ambivalentnog seksizmaAmbivalent Sexism Inventory (ASI, Glick i Fiske, 1996) • Teorijska osnova: seksizam je posebna vrsta predrasude koju karakterizira ambivalentnost, a ne samo antipatija prema ženama => seksizam je višedimenzionalan • Hostilni seksizam => odgovara Allportovoj (1954) klasičnoj definiciji predrasude: “antipatija temeljena na pogrešnoj i nefleksibilnoj generalizaciji” • Benevolentni seksizam => skup međusobno povezanih stavova prema ženama koji su seksistički u smislu stereotipne percepcije žena i smatranja da žene trebaju biti u ograničenim ulogama • no stavovi su subjektivno pozitivni (za promatrača) i imaju tendenciju izazvati ponašanja koja se smatraju prosocijalnima (npr. pomaganje) ili koje karakterizira traženje intimnosti (npr. samo-otkrivanje) • HS i BS bi se trebali sastojati od 3 komponente: Paternalizam, Rodne razlike i Heteroseksualnost

  12. Inventar ambivalentnog seksizma Paternalizam HS: Dominacijski patern. – opravdava patrijarhalnost tako što se za žene smatra da nisu u potpunosti kompetentne odrasle osobe te da muškarac treba biti nadređen, moćniji BS: Zaštitnički patern. – žene su “slabiji spol” pa ih muškarci trebaju zaštiti i privređivati za njih/obitelj Rodne razlike HS: Kompetitivno rodno razlikovanje – predstavlja društveno opravdanje za strukturalnu moć muškaraca – “samo muškarci imaju osobine potrebne za vođenje važnih društvenih institucija” BS: Komplementarno rodno razlikovanje – stereotipne osobine muškaraca i žena (koje proizlaze iz tradicionalnih podjele društvenih uloga m i ž) su komplementarne, nadopunjuju se Heteroseksualnost HS: Heteroseksualna hostilnost – uvjerenje da žene žele dominirati nad muškarcima kroz pristup seksu, da su manipulativne vezano uz seks BS: Heteroseksualna intimnost – heteroseks. veze su jedan od najvećih izvora sreće – želja za psihološkom bliskošću sa ženama

  13. Inventar ambivalentnog seksizma • Sadržaj: 22 tvrdnje u 2 subskale (HS 11 tvrdnji i BS 11 tvrdnji) • Pouzdanost - zadovoljavajuća •  za HS od .80 do .92; za BS od .73 do .85 • Valjanost • FA: 1 faktor Hostilnog seksizma, 3 faktora Benevolentnog seksizma (Zaštitnički paternalizam, Komplementarne rodne razlike i Heteroseksualna intimnost) • Konvergentna/divergentna valjanost => visoke korelacije HS (i niske korelacije BS) s AWS-om, Modernim i Staromodnim seksizmom • Kriterijska valjanost => HS objašnjava negativne stavove i stereotipe prema ženama

  14. Inventar ambivalenosti prema muškarcimaAmbivalence toward Men Inventory (AMI, Glick i Fiske, 1999) Teorijska osnova: postoji ambivalentnost žena prema muškarcima Hostilnost prema muškarcima Ljutnja na paternalizam => hostilna kompeticija s muškarcima (način suočavanja s negativnim socijalnim identitetom) Kompenzacijsko rodno razlikovanje - negativni stereotipi o muškarcima (“arogantni su”, “kao djeca su kada su bolesni”) => omogućava ženama da se na pozitivan način razlikuju od muškaraca (unatoč nižem statusu) Heteroseksualna hostilnost => ljutnja na muškarce zbog njihove seksualne agresivnosti ili zbog paternalizma u bliskim odnosima (npr. muškarci dominiraju u razgovorima) (ž. osjećaju prijetnju) Benevolentnost prema muškarcima Maternalizam => pretpostavlja slabost muškarca (npr. žena se treba brinuti o muškarcu kod kuće jer je on nesposoban za to) – no također opravdava ženinu uslužnost muškarcu Komplementarno rodno razlikovanje => divljenje višem statusu muškaraca (povezano s osjećajem manje kompetentnosti žena) Heteroseksualna privlačnost => uvjerenje da muškarac nije potpun bez žene (i obratno)

  15. Inventar ambivalenosti prema muškarcima Sadržaj: 20 tvrdnji u 2 subskale (HM 10 tvrdnji i BM 10 tvrdnji) Pouzdanost - zadovoljavajuća  za HM od .81 do .96; za BM od .79 do .83 Valjanost Konstruktna valjanost potvrđena pomoću CFA Konvergentna i divergentna valjanost potvrđene pozitivnim korelacijama HM i BM sa skalama Stavova prema muškarcima MB pozitivno povezana s HS i BS – seksisti su benevolentni prema muškarcima HM nije povezana s HS i BS (nakon što se kontrolira korelacija s BM) – hostilnost prema muškarcima nije povezana sa seksizmom Rodne razlike Žene imaju viši rezultat na Hostilnosti prema muškarcima i niži rezultat na Benevolentnosti prema muškarcima Razumljivo iz pozicije teorije o međugrupnim odnosima prema kojoj postoji (negativna) pristranost (žena) prema članovima vanjske grupe i (pozitivna) pristranost (muškaraca) prema članovima vlastite grupe

  16. Samoprocjene rodnih uloga Rodne uloge kao osobine ličnosti • Bem inventar spolnih uloga • Bem Sex Role Inventory (BSRI; Bem, 1974) • Upitnik osobnih karakteristika • Personal Attributes Questionnaire (PAQ; Spence, Helmreich i Stapp, 1975) Rodne uloge kao ponašanja • Skala spolnih uloga kao ponašanja • Sex-Role Behavior Scale (SRBS; Orlofsky, Ramsden i Cohen, 1982)

  17. Bem inventar spolnih ulogaBem Sex Role Inventory (BSRI; Bem, 1974) • BSRI - najčešće korištena mjera u svim područjima istraživanja povezanim s rodom • Teorijska osnova: Maskulinost i femininost su odvojene i neovisne osobine, a ne suprotni krajevima jednog kontinuuma • Bem ne smatra da je jedino rodno tipizirano ponašanje zdravo za osobu, već da tradicionalne rodne uloge ograničavaju potencijale pojedinca • Psihološka androginosti - zasebni opći tip ličnosti povezan s rodom koji se temelji na ravnoteži maskulinosti i femininosti • Postupak konstrukcije - 400 osobina • koliko je svaka poželjna za muškarca/ženu u američkom društvu • Sadržaj => 3 skale: femininost, maskulinost, rodno neutralne tvrdnje (društveno poželjne za oba spola) • Verzije: duža (60 tvrdnji), kraća (30 tvrdnji) • Izražavanje rezultata: (1) ukupni bodovi na subskalama i (2) dijeljenje uzorka u četiri kategorije s obzirom na medijane na M i F skalama

  18. Bem inventar spolnih uloga • Pouzdanost - zadovoljavajuća •   .80 u SAD-u, Australiji i Hrvatskoj,   .70 u Kini i Tajvanu • Valjanost • U većini istraživanja ekstrahirano od 2 do 4 faktora, a maskulini faktori imaju kompleksniju faktorsku strukturu (Choi i Fuqua, 2003) • maskulinost i femininost nisu adekvatno operacionalizirane => skala ne mjeri M i F već uže koncepte: instrumentalnost i ekspresivnost • Zastarjelost? – procjena tvrdnji u suvremenom kontekstu (Holt i Ellis, 1998; Auster i Ohm, 2000; Konrad i Harris, 2002) • Nekonzistentni rezultati – no na nekim osobinama se pokazalo odstupanje od rezultata istraživanja koje je provela Bem (1974) • Kritike (Pedhazur i Tetenbaum, 1979) • Nisu unaprijed definirane domene maskulinosti i femininosti => ugrožena konstruktna valjanost (odabran empirijski pristup) • Podjela uzorka na temelju medijana je loš način formiranja tipologije • rizik da će osobe sličnih rezultata na skalama biti svrstane u različite kategorije, i obratno • svrstavanje u kategoriju ovisi o uzorku istraživanja (problem s nereprezentativnim uzorcima – studenti) • teorijski nejasno što znači “nediferenciran”

  19. Upitnik osobnih karakteristikaPersonal Attributes Questionnaire (PAQ; Spence, Helmreich i Stapp, 1975) • PAQ - nakon BSRI druga najčešće korištena skala rodnih uloga • Teorijska osnova: maskulinost i femininost su odvojene osobine koje su poželjne kod muškaraca i žena, ali više tipične za jedan nego drugi spol (a ne suprotni krajevi jednog kontinuuma) • Postupak konstrukcije • koliko je svaka tvrdnja karakteristična za tipičnog muškarca, a koliko za tipičnu ženu, te koliko je karakteristična za idealnog muškarca, a koliko za idealnu ženu • skala maskulinosti => osobine poželjne za oba spola, ali više tipične za muškarce • skala femininosti => osobine poželjnima za oba spola, ali više tipične za žene • subskala maskulinosti-femininosti => osobine koje su više poželjne i tipične za jedan spol nego drugi

  20. Upitnik osobnih karakteristika • Verzije: duža (55 tvrdnji) i kraća (24 tvrdnje) • Sadržaj skale i tvrdnji: • M skala => instrumentalne osobine i orijentiranost cilju; • F skala => ekspresivne osobine odnosno usmjerenost na druge ljude; • M-F skala => različit sadržaj • Pouzdanost - zadovoljavajuća •   .75 u SAD-u za M i F skale, a niže za M-F skalu • Valjanost • FA => nekonzistentni rez. (2 do 4 faktora) • Konvergentna valjanost => potvrđena visokim korelacijama subskala PAQ-a sa subskalama BSRI-a • Divergentna valjanost => potvrđena niskim korelacijama subskala PAQ-a s AWS-om

  21. Skala spolnih uloga kao ponašanjaSex-Role Behavior Scale (SRBS; Orlofsky, Ramsden i Cohen, 1982) • Upitnik samoprocjene koji mjeri koliko se ljudi ponašaju na rodno tipiziran način • Teorijska osnova: • maskulinost i femininost su odvojeni konstrukti => u skladu s Bem (1974) te Spence, Helmreich i Strapp (1975); no za razliku od njih je fokus na bihevioralnom aspektu rodnih uloga, a ne osobinama • Postupak konstrukcije - po uzoru na PAQ • Sadržaj • 3 subskale => ‘Muški vrednovana ponašanja’ (MV), ‘Ženski vrednovana ponašanja’ (FV) i ‘Spolno specifična ponašanja’ (SS) • ponašanja iz četiri područja: rekreacijskih aktivnosti, profesionalnih interesa, socijalnih interakcija te bračnih odnosa • Verzije: duža (240 tvrdnji) i kraća (96 tvrdnji) • Izražavanje rezultata => ukupni bodovi na 3 subskale i na 12 subskala

  22. Skala spolnih uloga kao ponašanja • Pouzdanost • zadovoljavajuća za duže i kraće verzije • Valjanost • CFA nije potvrdila očekivanu faktorsku strukturu (3 faktora višeg i 12 faktora nižeg reda) (McCreary, Rhodes i Saucier, 2002) • glavni razlog => visoka korelacija odnosno manjak distinktivnosti između skala MV i SS => upućuje na nezadovoljavajuću konstruktnu valjanost skale • Divergentna valjanost skale potvrđena je niskim i umjerenim korelacijama s PAQ-om i AWS-om (Orlofsky, Cohen i Ramsden, 1985) • Nedostatak skale • izostanak određenog ponašanja ne upućuje nužno na izostanak femininosti ili maskulinosti => već na to da se ispitanici nisu imali prilike ponašati na određeni način (npr. biti osnovnoškolska učiteljica, preuzimati na sebe potpunu odgovornost za zarađivanje za obitelj)

  23. Muška rodna uloga • Skala normi za mušku ulogu • Male Role Norms Scale (MRNS, Thompson i Pleck, 1986) • Inventar normi za mušku ulogu • Male Role Norms Inventory (MRNI, Levant i sur., 1992)

  24. Skala normi za mušku uloguMale Role Norms Scale (MRNS, Thompson i Pleck, 1986) • Konstruirana faktorskom analizom kraće verzije Brannonove skale maskulinosti (Brannon i Juni, 1984) • Sadržaj: 26 tvrdnji koje ispituju maskulinost • Npr. “Muškarac uvijek treba pokušati djelovati kao da je siguran u sebe, čak i ako se stvarno ne osjeća sigurnim u sebe.” • Pouzdanost • Zadovoljavajuća:  od .74 do .81 za 3 subskale • Valjanost: • FA: trofaktorska struktura maskulinosti: status, snaga/izdržljivost i antifemininost • Kriterijska valjanost => povezanost ukupnog rezultata na skali s mjerama seksizma i homofobnog ponašanja (Whitely, 2001) • Rezultati na MRNS predviđaju zlouporabu alkohola (McCreary, Newcomb i Sadava, 1999) • Kritika: tradicionalna maskulinost ima više od 3 norme

  25. Inventar normi za mušku uloguMale Role Norms Inventory (MRNI, Levant i sur., 1992) • Ispituje pojedinčevu internalizaciju kulturalnog sustava uvjerenja i stavova prema maskulinosti i ulogama muškaraca tj. tradicionalnu maskulinu ideologiju • Revizija skale (MRNI-R, Levant i sur., 2007) • Izbačene zastarjele tvrdnje • Poboljšana pouzdanost • Valjanost - FA potvrdila očekivanu strukturu • Divergentna valjanost - potvrđena je neznačajnom korelacijom rezultata muškaraca na MRNI-R sa skalom maskulinost iz PAQ-a – mjere posve drugačije aspekte maskulinosti (Levant i sur., 2010) • Konvergentna valjanost – potvrđena pozitivnim korelacijama sa Skalom konflikta rodne uloge i Inventarom konformiranja maskulinim normama (Levant i sur., 2010)

  26. Revidirani Inventar normi za mušku ulogu • Sadržaj MRNI-R=> 53 tvrdnje sa 7 teorijskih utemeljenih skala (Levant i sur., 2010):

  27. Skale za djecu i adolescente/ice • Upitnik osobnih karakteristika za djecu • Children's Personal Attributes Questionnaire (CPAQ, Hall i Halberstadt, 1980) • Skala stavova prema ženama za adolescente/ice • Attitudes toward Women Scale for Adolescents (AWSA, Galambos, Petersen, Richards i Gitelson, 1985) • Skala rodnih uloga u adolescenciji • (Jugović i Kamenov, 2008, 2010)

  28. Skala stavova prema ženama za adolescente/iceAttitudes toward Women Scale for Adolescents (AWSA, Galambos i sur., 1985) • Svrha AWSA => mjerenje stavova adolescenata/ica prema pravima i ulogama žena • Teorijska osnova: nije jasno određeno što sve čini sadržaj stavova prema RU na adolescentskoj populaciji • opisuju se da stavovi prema ženama odnosno pravima žena mogu biti povezani s važnim životnim odlukama adolescenata, kao što su odabir zanimanja ili zasnivanje obitelji • stavovi prema RU su konceptualno različiti od orijentacije vezane uz rodne uloge ili identiteta • Konstruirana na temelju kraće verzije Skale stavova prema ženama • Sadržaj: 12 tvrdnji => 2/3 ispituje stavove o pravima i ulogama djevojaka i mladića u obrazovanju, sportu i izlascima (dating), a ostale o ulogama odraslih žena vezanim uz roditeljstvo i kućanske poslove • "Psovanje je gore za djevojke nego za mladiće“ • "U redu je da djevojka pozove mladića van na spoj“ • "Na spoju bi mladići trebali platiti sve račune"

  29. Skala stavova prema ženama za adolescente/ice • Pouzdanost • umjerena do zadovoljavajuća=>  od .62 do .86 • Valjanost • FA nije potvrdila jednofaktorsku strukturu (kao kod AWS) (Gibbons, Stiles i Shkodriani, 1991) => 3 faktora: • (1) Tradicionalne uloge u obitelji i poslu • (2) Osobna sloboda • (3) Djevojke iniciraju izlazak (date) • Divergentna valjanost => potvrđena niskim korelacijama sa subkalama femininosti i maskulinosti BSRI-a (Galambos, Almeida i Petersen, 1990)

  30. Upitnik osobnih karakteristika za djecuChildren's Personal Attributes Questionnaire (CPAQ, Hall i Halberstadt, 1980) • Teorijska osnova: femininost i maskulinost odvojene unipolarne dimenzijama • Namijenjenispitivanju rodno tipiziranih osobina ličnosti kod djece, a razvijen je promjenom i prilagodbom tvrdnji iz PAQ-a za odrasle • Verzije • duža - 51 tvrdnja: M subskala (20 osobine), F subskala (18 osobina), M-F subskala (13 osobina), • kraća - 21 tvrdnja: 8 tvrdnji u M i F subskalama, 5 tvrdnji u F-M skali • Primjeri tvrdnji: • M skala: „Moji osjećaji se teško mogu povrijediti.“ • F skala: “Moji umjetnički radovi i ideje su kreativni i originalni. • M-F skala: „Teško mi je donijeti odluku.“

  31. Upitnik osobnih karakteristika za djecu • Pouzdanost • Problematična =>  od .40 do .70 za M i F skale, a  od .08 do .53 za F-M skalu • Valjanost • FA nisu potvrdile očekivanu faktorsku strukturu (M i F) => 3 faktora: • Interpersonalna orijentacija, Vodstvo i Emocionalnost (Absi-Semaan, Crombie i Freeman, 1993) • Interpersonalni faktor, Faktor vodstva i Faktor neovisnosti (Thomson i Zand, 2005) • Konvergentna valjanost => potvrđena visokim korelacijama s PAQ-om • Divergentna valjanost => potvrđena je niskim korelacijama s mjerama inteligencije i samopoimanja (Hall i Halberstadt, 1980)

  32. Skala rodnih uloga u adolescenciji(Jugović i Kamenov, 2008, 2010) • Teorijska osnova: • Definicija RU u adolescenciji = društvena očekivanja o osobinama, ponašanjima i interesima koja su različita za adolescente i adolescentice • RU obuhvaća ponašanja, osobine i interese, a ne samo osobine (BSRI i PAQ) ili ponašanja (SRBS) • Maskulinost i femininost slabo povezane – u skladu s Bem (1974) te Spence i sur. (1975) • Različita područja RU: obitelj, škola, slobodno vrijeme, odnos prema izgledu i intimni odnosi • Razvoj Skale rodnih uloga u adolescenciji • temeljiti je na jasnom teorijskom konceptu • smjestiti u suvremeni hrvatski društveni kontekst • specifičnosti adolescencije - razviti na srednjoškolskom uzorku

  33. Skala rodnih uloga u adolescenciji • Postupak konstrukcije skale • Predistraživanje: fokus grupe i kvantitativno istraživanje • Što okolina/hrvatsko društvo očekuje od mladića/djevojke? • Glavno istraživanje • Koliko se svako od sljedećih ponašanja i osobina odnosi na tebe (koliko je karakteristično za tebe)? (1=uopće ne, 5=u potpunosti da) • Sadržaj skale => dvije subskale • Femininost (16 tvrdnji, =,874) • obavljanje tradicionalno ženskih kućanskih poslova, interes za modu i kozmetiku, briga o izgledu i uljepšavanje, bavljenje tipično ženskim sportskim aktivnostima poput aerobika i pilatesa, te romantičnost, osjećajnost i pomaganje drugima • Maskulinost (16 tvrdnji, =,839) • obavljanje tradicionalno muških kućanskih poslova, interes za bavljenje (timskim) sportom i za automobile, sportski izgled, hvaljenje ljubavnim postignućima i iniciranje zajedničkog izlaska, potreba za natjecanjem, pobjedom i dominacijom

  34. Stavovi prema gejevima i lezbijkama • Skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcima • The Attitudes Toward Lesbians and Gay Men Scale(ATLG; Herek, 1988) • Skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcima • (Parmač, 2005) • Multidimenzionalna skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcima • Multidimensional Scale of Attitudes Toward Lesbians and Gay Men (Gato, Fontaine i Carneiro, 2012)

  35. Skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcimaThe Attitudes Toward Lesbians and Gay Men Scale(ATLG; Herek, 1988) • ATLG – kratka mjera stavova heteroseksualnih osoba prema gej muškarcima i lezbijkama • Sastoji se od dvije subskale – polovica se odnosi na stavove prema gej muškarcima (ATG), a polovica prema lezbijkama (ATL) • Duža verzija ima 10 tvrdnji po subskali, a kraća koja se danas češće koristi po 5 tvrdnji • Visoka pouzdanost •  > .85 na studentskim uzorcima te > .80 na nestudentskim uzorcima odraslih osoba • Valjanost • Potvrđena faktorska struktura pomoću CFA (Stoever i Morera, 2007). • Korelacije s drugim konceptima • Viši rezultati na ATLG su povezani s višom religioznošću, neimanjem osobnog kontakta s gej muškarcem ili lezbijkom, prihvaćanjem tradicionalnim stavovima prema rodnim ulogama, uvjerenjima o ideologiji tradicionalne obitelji i odobravanjem javnih politika koje diskriminiraju seksualne manjine

  36. Skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcima(Parmač, 2005) • ATLG – kratka mjera stavova heteroseksualnih osoba prema gej muškarcima i lezbijkama • Sastoji se od dvije subskale od kojih jedna ispituje stavove prema gej muškarcima, a druga prema lezbijkama - svaka ima po 28 tvrdnji • Visoka pouzdanost •  =.96 • Valjanost • Potvrđena jednodimenzionalna faktorska struktura svake subskale • Rodne razlike • Žene imaju pozitivnije stavove prema lezbijkama i gej muškarcima nego muškarci • Muškarci općenito imaju pozitivnije stavove prema lezbijkama nego prema gej muškarcima, dok žene imaju podjednake stavove prema lezbijkama i gej muškarcima

  37. Multidimenzionalna skala stavova prema lezbijkama i gej muškarcimaMultidimensional Scale of Attitudes Toward Lesbians and Gay Men (Gato, i sur., 2012) • MSAT-L/G – stavovi prema gej muškarcima i lezbijkama su kompleksni i višedimenzionalni • Sadržaj => 27 tvrdnji podijeljenih u 4 subskale: • Odbijanje bliskosti – “Gej osobe me čine nervoznim/om.” • Potpora – “Lezbijke i gejevi još uvijek moraju prosvjedovati za jednaka prava.” • Moderni heteroseksizam – “Legalizacija istospolnih brakova će srušiti osnovne temelje društva.” • Patologiziranje homoseksualnosti – “Homoseksualnost je psihička bolest.” • Pouzdanost •  između .79 i .91 • Valjanost • Potvrđena 4-dimenzionalna faktorska struktura instrumenta • Povezanost s drugim konceptima • Žene i osobe koje imaju prijatelje/ice lezbijke/gejeve imaju viši rezultat na skali Potpore te niži rezultat na skalama Odbijanja bliskosti, Modernog heteroseksizma i Patologiziranja homoseksualnosti u odnosu na muškarce i osobe koje nemaju prijatelje/ice lezbijke/gejeve (Gato i sur., 2012) • Desničarski autoritarizam je najbolji prediktor stavova prema lezbijkama i gejevima (Ćrpić i Tomić, 2013)

  38. Bem inventar spolnih uloga (BSRI, Bem, 1974)

More Related