Vijeće za prevenciju u lokalnim zajednicama Novi izazovi

1. Vijeće za prevenciju u lokalnim zajednicamaNovi izazovi Krunoslav Borovec MUP RH

2. Vijeće / koalicija za prevenciju = rješenje problema Zajednica opterećena problemima/kriminalitetom Apatičnost Nedostatak kohezije Nedostaje zajednička akcija

3. Zajednice … ključno za prevenciju Zajednice su sve manje: • sposobne opskrbiti pozitivan razvoj djece, • mijenjati svoje uloge i • posjedovati dovoljan i kvalitetan stupanj socijalne kontrole za djecu i mlade • visoke stope kriminaliteta mladih • zlostavljana djeca, • djeca koja “nisu dobro” u školi, • zlouporaba alkohola i droga kod mladih, • maloljetničke trudnoće/obitelji, • samoubojstava mladih • i drugi negativni indikatori (Whittaker, 1975; Garbarino, 1995).

4. Vijeća za prevenciju u Hrvatskoj 126 vijeća osnovano od 2004. godine - uključujući gradove i općine Akt na temelju kojeg se vijeća osnivaju su odluke tijela jedinica lokalne samouprave Međuresorni pristup - Vijeća uključuju predstavnike gradske ili općinske vlasti, policije, socijalne skrbi, prosvjete, zdravstva, građana Javno djelovanje

5. Struktura vijeća Vijeće za komunalnu prevenciju u Gradu Varaždinu Gradonačelnik Grada Varaždina (predsjednik Vijeća) Predsjednik gradskog vijeća Predsjednik Općinskog državnog odvjetništva Predsjednik kolegija ravnatelja osnovnih škola Grada Varaždina Zamjenik gradonačelnika Predsjednik Općinskog suda Predsjednik ravnatelja srednjih škola i učeničkog doma Varaždin Načelnik Policijske postaje Varaždin Predsjednik Prekršajnog suda Predsjednik Udruge umirovljenika Grada Varaždina Pročelnik upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora Grada Ravnatelj Centra za socijalnu skrb Pročelnik državnog inspektorata područne jedinice Varaždin

6. Što očekujemo od vijeća za prevenciju? • Pružiti vodstvo i podršku nositeljima kriminalno-preventivnih aktivnosti na lokalnoj razini; • Koordinirati aktivnosti različitih službi, ustanova, udruga i skupina građana; • Osigurati rano prepoznavanje kriminala i drugih oblika devijantnih ponašanja kao i problema koji ih generiraju; • Pronaći najbolju praksu i osigurati njenu primjenu; • Osposobljavati za sudjelovanje u prevenciji kriminaliteta; • Kriminalno-preventivne programe učiniti dostupnima osjetljivim skupinama stanovništva; • Osigurati pouzdanost kriminalno-preventivnih programa;

7. Čimbenici uspjeha – Njemačka iskustva Iskorištavanje sinergijskih potencijala Kreiranje lokalne politike Umrežavanje resursa Usmjerenje prema uzrocima i pristup rješavanja problema na licu mjesta Mogućnost sudjelovanja građana kao konstitutivno obilježje lokalnog pristupa prevenciji Ispitivanje javnosti kao ishodišna osnova Prevencijski koncepti skrojeni prema mjeri Inicijative usmjerene na socijalni prostor, dijelovima grada i četvrti

8. OBAVEZE GRADONAČELNIKA/NAČELNIKA Ugraditi odluke Vijeća za prevenciju u politiku na razini lokalne zajednice Osigurati resurse Provođenje preporuke vijeća kroz stručne službe, uprave u lokalnoj zajednici Angažman visoko pozicioniranih predstavnika lokalne zajednice Motivacija Stvaranje operativne razine za provedbu preventivne politike

9. Pet razina modela rada lokalnih vijeća za prevenciju Mobilizacija zajednice i stvaranja Vijeće za prevenciju; Procjena rizičnih faktora u zajednici - identifikacija postojećih resursa koji mogu odgovoriti na problem Određivanje prioriteta među rizičnim faktorima temeljem procjene podataka Odabir i implementacija preventivnih programa koji su usmjereni na prioritetne rizične faktore Stalno praćenje rezultata i promjena u rizičnim faktorima Gomez i drugi - 2005.

10. Model funkcioniranja koalicije STAVOVI I ZNANJE OBUKA I TEHNIČKA PODRŠKA INTERNO I EKSTERNO FUNKCIO- -NIRANJE EFIKASNOST REZULTATI VIDLJIVI U ZAJEDNICI SPREMNOST ZAJEDNICE Teorijski model čimbenika koalicije ; Feinberg i drugi – 2004.

11. EALUACIJA (ERF, MUP, UNDP) • Evaluacija potencijala - procjena postojećih potencijala Vijeća; ljudskih, stručnih, organizacijskih, - obilježja dostupnih preventivnih programa, - obilježja ciljanih skupina, - opis utvrđenih potencijala u odnosu na potrebe zajednice. • Evaluacija procesa implementacije intervencija i programa • Evaluacija ishoda intervencija i programa - Na temelju utvrđenih ishoda ocjenjivati o učinkovitosti cjelokupnog programa

12. Plestedi drugi – 1999.

13. Rizični čimbenici

14. Procjena razine rizika • Javno dostupni podaci • Upitnici za ispitivanje javnosti • Podaci iz arhiva javnih službi • Epidemiološke studije • Druge kvalitativne metode

15. Teorija promjena • Potrebne su 2-5 godina za uočavanje promjena u rizičnim faktorima koji su prioritetni • 5 i više godina za uočavanje efekata na delikvenciju ili zlouporabu sredstava ovisnosti

16. Čimbenici koji utječu na uspjeh prevencije u zajednici Redovito planiranje (raspored aktivnosti koje vode provedbi) Podršku lokalne zajednice Osigurana sredstva (financijska,materijalna) Uspješan program … Sposoban, stručan i motiviran tim ljudi Mjerljivi rezultati Suradnju sa svim dionicima Razvijen sustav monitoringa tijekom provođenja i evaluacije učinjenog Usmjerenost na stvarne potrebe (dobra procjena potreba) Bašić, 2009.

17. Zahvaljujem na pažnji