PREDAVANJE 5 18.11.2013 .

1. PREDAVANJE 518.11.2013. Odabrana područja socijalnog rada - djeca

2. INSTRUMENTI SOCIJALNOG RADA

3. Doprinos procjeni i praksi utemeljenoj na činjenicama • Doprinos zajedničkom razumijevanju među strukama • Prvenstveno namijenjeni socijalnim radnicima, ali i drugim stručnjacima, djelatnicima ili suradnicima centra za socijalnu skrb • Do sada u nas socijalni radnici nisu sustavno razvijali i/ili primjenjivale standardizirane skale, upitnike ili ček-liste. • Zbog dominantnog korištenja standardiziranih psihologijskih instrumenta, u praksi se često donose zaključci o roditeljskom funkcioniranju koji imaju malo neposredne relevantnosti za roditeljstvo

4. OBITELJSKI I OKOLINSKI ČIMBENICI • Lista za procjenu roditeljskih snaga • Lista za procjenu roditeljskih rizika • Lista rizika za zlostavljanje djeteta • Inventar obiteljskih stresora • Skala obiteljskih resursa • Uključenost obitelji i djeteta u zajednicu • Sadašnji odnosi među članovima obitelji • Skala za procjenu održavanosti domaćinstva • Upitnik stresnih događaja • Upitnik privrženosti partneru/partnerici

5. DJETETOVE RAZVOJNE POTREBE • Upitnik snaga i poteškoća • Izražavanje osjećaja djeteta • Lista za procjenu privrženosti • Upitnik utjecaja djeteta na obitelj RODITELJSKE SPOSOBNOSTI • Skala roditeljskog stresa • Svakodnevne brige roditelja • Procjena roditeljskih sposobnosti i izvršavanja roditeljskih zadaća • Skala dobrobiti roditelja/skrbnika

6. ŠTO NE MOGU INSTRUMENTI SOCIJALNOG RADA? • donositi zaključke o adekvatnosti roditelja samo temeljem neizravnih mjera (npr. upitnika), • predvidjeti roditeljske kapacitete samo na temelju procjene mentalnog zdravlja (npr. depresije), • isključiti učinke situacijskih čimbenika (npr. vremenskog ograničenja, aktualnih stresora, kulturalnog aspekta) iz procesa procjenjivanja • predvidjeti buduća ponašanja sa sigurnošću

7. ŠTO MOGU INSTRUMENTI SOCIJALNOG RADA? • opisati obilježja i obrasce roditeljskog funkcioniranja u odgajateljskoj i u drugim značajnim ulogama • pojasniti moguće razloge neodgovarajućih postupaka i potencijal roditelja za promjenu • identificirati uvjete/okolnosti vezane uz pojedinca-u-okruženju za koje je vjerojatno da mogu pozitivno ili negativno utjecati na ponašanje roditelja • opisati funkcioniranje djece, potrebe i rizike u odnosu na vještine, mogućnosti i nedostatke roditelja • osigurati smjer intervencija

8. Kako koristiti instrumente socijalnog rada za procjenjivanje obiteljske situacije i potreba djeteta? • Važno je jasno znati zbog čega se koristi određeni instrument. Prikupljanje podataka samo da bi se oni prikupili ne koristi nikome, niti je profesionalno etično. Njihova upotreba treba biti opravdana, a broj i veličina upitnika i skala razumni i u skladu sa specifičnom situacijom odnosno potrebama korisnika • Navedeni instrumenti mogu se koristiti i u početnoj i u sveobuhvatnoj obiteljskoj procjeni potreba obitelji/djeteta. • Svi navedeni instrumenti mogu se koristiti tako da ih ispunjavaju korisnici ili stručnjaci, ali i kao predložak za razgovor. • Važno je jasno objasniti korisnicima zbog čega se koristi neki od instrumenata, čemu on služi i od čega se sastoji • Dobro je provjeriti je li korisnik već imao iskustava s ispunjavanjem upitnika i skala i kakva su ta iskustva.

9. ŠTO JE SVEOBUHVATNO OBITELJSKO PROCJENJIVANJE proces identificiranja, prikupljanja, objedinjavanja, integriranja i analize informacija od značaja za dijete, obitelj i njihovo okruženje kako bi se razumjeli u svojoj složenoj interakciji rizični čimbenici koji utječu na djetetovu sigurnost, stabilnost i dobrobit, roditeljski zaštitni kapaciteti i sposobnost obitelji kao i kapaciteti okruženja.

10. Ciljevi SOP-a su: • sastavljanje liste problemskih područja i prioriteta (koje potrebe moraju biti prvo zadovoljene kako bi se smanjio rizik i povećala sigurnost? • donošenje odluka i planiranje intervencija koje pridonose osiguravanju uvjeta pravilnog razvoja djece (razvijanje plana usluga i mjera) • iskoristiti obiteljske prednosti i snage kao dio procesa planiranja usluga i razvoja individualnog plana pomoći? • utvrđivanje djelotvornosti i iskoristivosti usluga i intervencija (evaluacija)

11. KADA SE PROVODI SOP? • na početku rada s obitelji • onda kada je potrebno donositi nove ključne odluke o životu i smještaju djeteta uslijed promjene životnih okolnosti • periodično (neovisno o novim događajima), a prema unaprijed određenom planu, npr. nakon tri mjeseca, prije prestanka neke mjere i sl.

12. Proces SOP-a • nastavlja na informacije koje su prikupljene u početnom/trijažnom procesu procjenjivanja razine rizika i sigurnosti za dijete i uvidom u socijalnu anamnezu, ako se radi o novom slučaju. • Ako se radi o «starom» slučaju, proces sveobuhvatnog obiteljskog procjenjivanja nastavlja se na prethodni, pri čemu se prikupljaju i analiziraju informacije u onom području i dijelu procesa koji je potreban ili u cijelosti, ako se radi o završavanju slučaja.

13. Zapisivanje i sažimanje postupaka i informacija tj. «pisanje» sveobuhvatne obiteljske procjene ima u prvom redu analitičku, a tek potom dokumentacijsku svrhu. • Kada se sveobuhvatno obiteljsko procjenjivanje iznova provodi, tada se i pisani dokument SOP-a nadopunjuje unutar provedenog podnaslova, s aktualnim datumom

14. Načini prikupljanja podataka: • postojeća dokumentacija prikupljena u CZSS kao i dokumentacija drugih službi • Sudjelujući aspekt prikupljanja podataka - razgovor i opažanje komunikacije i odnosa među članovima obitelji, roditeljima, djecom i mladima. • Razgovor s drugim stručnjacima, kao npr. pedijatrima, učiteljima, odgajateljicama u dječjem vrtiću, itd. • Upotreba specifičnih instrumenata procjene, bilo da ih koristi i ispunjava stručnjak koji provodi sveobuhvatnu obiteljsku procjenu ili drugi stručnjak uključen u rad s obitelji ili članovi obitelji sami.

15. Sveobuhvatno obiteljsko procjenjivanje ne usmjerava se samo na jedan događaj (povod zbog kojeg je potrebna zaštita djeteta), već je usmjereno na ukupne sadašnje okolnosti «ovdje i sada». • Tek nakon detaljne procjene u sadašnjem vremenu, prošlost se uzima u obzir u mjeri u kojoj određuje odnosno utječe na sadašnje prilike, kao npr. u smislu prepoznavanja obrazaca roditeljskog ponašanja kroz vrijeme. • Snimak stanja –spot, dokumentarni film…

16. PRIPREMA • Pregled postojećih informacija (opis slučaja, o čemu se radi, od kada, što je do sada učinjeno, početna procjena razine rizika i sigurnosti djeteta) • Plan prikupljanja informacija (što je potrebno saznati, od koga, s kim, kada, instrumenti socijalnog rada, specijalizirane procjene drugih stručnjaka)

17. PRIPREMA • Identificiranje i dokumentiranje rizika, prednosti, mogućih potreba i usluga, • Prednosti (koji su zaštitni činitelji u obitelji, što se može iskoristiti za promjenu kod djeteta, roditelja, u cijeloj obitelji, u zajednici) • Rizici (koja su problemska područja, što sve otežava obiteljsku situaciju i pridonosi ugroženosti djeteta - kod djeteta, roditelja, cijele obitelji i zajednice) • Moguće odluke (koje usluge, službe, intervencije, na početku i kasnije)

18. PROCJENJIVANJE OBITELJSKIH POTREBA • Razgovori s roditeljima (jednim roditeljem ili zajedno, teme i pristup roditeljima, ciljevi razgovora: što želimo doznati/otkriti/procijeniti, koliko susreta, rezultati/uvidi/spoznaje) • Razgovori s djecom (s jednim djetetom nasamo ili sa svom djecom, sa i bez prisutnosti roditelja, teme i pristup, ciljevi razgovora: što želimo doznati/postići/procijeniti, koliko susreta, rezultati/uvidi/spoznaje) • Razgovor s drugim pružateljima usluga (s kim, kada, o čemu, rezultati/uvidi/spoznaje) • Održavanje zajedničkog sastanka (svi članovi obitelji i svi uključeni u zaštitu djeteta) – tretmanska, obiteljska konferencija

19. ANALIZA INFORMACIJA I IDENTIFIKACIJA POTREBA: DONOŠENJE ODLUKA I RAZVOJ PLANA PROMJENA • Analiza informacija (što proizlazi iz prikupljenih informacija: koje su potrebe djece, koje su potrebe roditelja, problemska područja, kakve su roditeljske sposobnosti i funkcije, na kojem su stupnju promjene, lista prioriteta) • Povezivanje procjene i razvoja plana promjena i programa rada uključujući usluge koje obitelj želi/treba dobiti (što je potrebno učiniti, tko, do kada, koje su usluge planirane za kasnije) • Paralelno planiranje koje uključuje planiranje alternativnih mjera odnosno slijedećih koraka koji se poduzima ako plan akcije ne poluči rezultate u određenom roku

20. KONTINUIRANO PROCJENJIVANJE NAPRETKA • Kontinuirano procjenjivanje napretka (kada i kako će se provjeriti uspješnost intervencije, što ako bude neuspješna ili neprovediva, kada će se izvršiti ponovno sveobuhvatno obiteljsko procjenjivanje) • Ponovna procjena potreba (nakon određenog, planiranog vremena)

21. REZULTATI PONOVNOG PRAĆENJA I PLANIRANJE • Razgovor s članovima obitelji i stručnjacima (periodično ili u ključnim trenucima slučaja, ponovno procjenjivanje situacije, nove informacije, promjene u obiteljskoj situaciji) • Izrada i/ili nadopune plana promjena i programa rada • Korisnička perspektiva: procjena rada stručnjaka i zadovoljstva postignutim promjenama ZAVRŠNO PROCJENJIVANJE PRILIKOM ZATVARANJA SLUČAJA

22. SKRAĆENI PRIMJER SVEOBUHVATNOG OBITELJSKOG PROCJENJIVANJA

23. Pregled postojećih informacija (uvid u predmetni spis, socijalna anamneza, policijske prijave o nasilju u obitelji, anonimne dojave) Petero djece (četvero u ovom braku), alkoholizam oca i majke, stambeni uvjeti nezadovoljavajući, ne prihvaćaju suradnju s centrom, oboje nezaposleni Ocu drugi brak, ne viđa kćer, sin se ugušio bombonom Majka izvanbračno rodila dijete, otac je priznaje za svoju Prihodi obitelji: pomoć za uzdržavanje i dječji doplatak nasilje među supružnicima pred djecom koje sami roditelji prijavljuju policiju, otac i u prvom braku prijavljivan zbog nasilja Stambeni prostor neadekvatan

24. Što je do sada učinjeno? Razgovor s oba roditelja, više izvida u obitelj, roditelji upoznati s mogućim posljedicama nastavka pijenja i nasilja Korišteni instrumenti? Kempeov inventar obiteljskih stresova, Skala roditeljskih resursa, Uključenost obitelji i djeteta u zajednicu, Lista za procjenu obiteljskih rizika, Lista za procjenu obiteljskih snaga.

25. Majka Prednosti: redovno kuha bar jedan obrok, redovito odvođenje djece k liječniku, emocionalna povezanost Rizici: alkoholizam, prijavljivana zbog nasilja u obitelji, nisko samopoštovanje, depresivna, agresivni ispadi, doživljava djecu kao teškoću, nema komunikacije sa mužem, nema bliske prijatelje niti rodbinu , e prihvaća svoje stanje niti suradnju sa okolinom, socijalno isključena, doživljava se lošom majkom

26. Otac: Prednosti: Fizički ne zlostavlja djecu, osigurava elementarne stvari (grijanje, prehrana) Rizici: Alkoholizam, prekršajno kažnjavan zbog nasilja u obitelj, ali i dalje to čini, nisko samopoštovanje ali se ipak doživljava kao „savršen otac“, agresivni ispadi, loš socijalni odnos s okolinom, ne prihvaća ničiju pomoć, ne surađuje

27. Obitelj: Prednosti: Vlastita kuća, fizički ne zlostavljaju djecu, osigurane elementarne stvari (grijanje, prehrana, struja, voda), blizina zdravstvene ustanove, trgovine, škole, okruženi susjedima, sva djeca uredno cijepljena, zbog bolesti odvode se liječniku. Rizici: Alkoholizam oba roditelja, socijalna isključenost, siromaštvo

28. PLAN PRIKUPLJANJA INFORMACIJA Prikupiti što više informacija o roditeljima, o prilikama u kojima djeca žive, analizirati njihove modele ponašanja i o tome sačiniti službenu zabilješku (psiholog), Prikupiti medicinsku dokumentaciju, uvid u zdravstvene kartone i savjetovanje s liječnikom opće prakse, Informiranje u školi (Tamara), Razgovor sa susjedima. Što nedostaje u ovom planu? Što je pogrešno? Što je nejasno?

29. PROCJENJIVANJE OBITELJSKE SITUACIJE Oba roditelja konzumiraju alkohol (ne prihvaćaju pomoć niti liječenje) uslijed čega dolazi do učestalog nasilja među njima uglavnom u prisutnosti djece. Otac majci ne pomaže oko djece i ne prihvaća svoju odgovornost za djecu. Majka mlađu djecu doživljava kao teret, nespremna nositi se sa roditeljskom ulogom (u četiri godine rađa četvero djece). Nema potporu obitelji niti prijatelja.

30. Branko često u verbalnom sukobu s Tamarom, Komunikacija i razgovor o poteškoćama u obitelji gotovo da ne postoji. Susjedstvo izražava negativan stav prema obitelji, nezainteresirani u pogledu bilo kakve pomoći („sami su si za sve krivi“). I otac i majka prekršajno prijavljeni zbog nasilja u obitelji. Postoji opravdana sumnja na visok stupanj ugroženosti djece.

31. RAZVOJ PLANA INTERVENCIJA Područja: Osiguravanje pravilne skrbi za djecu Suzbijanje prekomjernog konzumiranja alkohola Poboljšanje higijenskih i stambenih uvjeta kućanstva Poboljšanje odnosa između majke i oca i suzbijanje nasilja

32. Dugoročni ciljevi: Značajno smanjenje i prestanak konzumiranja alkohola za oba roditelja (uključiti: roditelje, voditelja nadzora, bolnica, KLA, rok 6 mjeseci. - 1 godina) Suzbijanje, odnosno prestanak nasilničkog ponašanja između roditelja, izgradnja novih obrazaca ponašanja (roditelji, voditelj nadzora, savjetovalište, tim CZSS, rok 1 godina) Osiguranje pravilne skrbi za djecu (voditelj nadzora, patronažna sestra, liječnik opće prakse, socijalni radnik; rok 2mjeseca – 1 godina, možda trajno)

33. Kratkoročni ciljevi: Poboljšanje kvalitete prostora i stambenih uvjeta u kojima obitelj živi i boravi kao i higijena ukućana (roditelji i voditelj nadzora – rok 2 mjeseca). Prestanak nasilničkog ponašanja (roditelji –odmah)

34. EVALUACIJA PLANA USLUGA, nakon dva i pol mjeseca roditelji osigurali prostor u kojem Tamara može samostalno učiti, nabavljen joj je radni stol, kuća je okrečena, donekle sređena okućnica, djeca, iako ništa manje neuredna, izgledaju zadovoljnije, Tamara i otac Branko i dalje u konfliktima Voditelj nadzora ishodio uputnice za liječenje od alkohola Nasilje između muža i žene prisutno samo verbalno

35. DALJNJI PLAN - Datum:___________ Pomaci su mali, ali značajni. Pozornost je nedovoljno usmjerena prema majci jer se još uvijek ne zna o njezinim razlozima pijenja i njezinom doživljaju problema u obitelji. Iz izvještaja voditelja mjere ne vidi se koliko je on kao voditelj uistinu sposoban uspostaviti pozitivan odnos sa majkom i da li je pomoć majci usmjerena u pravom smjeru.

36. U roku od mjesec dana potrebno je napraviti evaluaciju svih aktera mjere (roditelja, voditelja mjere, stručni tim, nove informacije…). Ne prihvate li otac i majka liječenje i u slučaju neizvršavanja ciljeva u skladu s rokovima, sačiniti nadopunu plana i programa s jasno definiranim ciljevima Ponovno upotrebiti instrumente iz košarice i dodati nove (npr.Upitnik privrženosti među članovima obitelji, Upitnik privrženosti prema ljubavnom partneru, Skala zadovoljstva korisnika socijalnim radnikom, Skala zadovoljstva voditeljem mjere nadzora nad izvršenjem roditeljske skrbi, Svakodnevne brige roditelja, Upitnik utjecaja djeteta na obitelj).

37. MJERA NADZORA NAD IZVRŠAVANJEM RODITELJSKE SKRBI

38. 1. mjera obiteljsko-pravne zaštite čiji je cilj zaštita djeteta i pomoć roditeljima da otklone pogreške i propuste u odgoju 2. rana intervencijau odnosu na alternativne načine zbrinjavanja djece izvan obitelji čiji je cilj osiguravanje dovoljno kvalitetne roditeljske skrbi i potrebne razine sigurnosti djeteta i kvalitetnije zadovoljavanje djetetovih razvojnih potreba; na taj način se sprječava izdvajanje djeteta iz obitelji uz osiguravanje njegovog najboljeg interesa;

39. 3. proces suvremenog socijalnog rada i proces vođenja slučaja, provedba planiranih promjena koji su zajednički planirali socijalni radnik ili/i drugi stručnjaci u sustavu socijalne skrbi i obitelj kojoj je izrečena ova mjera obiteljsko-pravne zaštite; vođenje procesa planiranih promjena je ključni dio paradigme suvremenog socijalnog rada

40. 4. produljeno procjenjivanje potencijala i motivacije roditelja za promjenu • odluka hoće li se djeca izdvojiti iz obitelji • Ukoliko dijete nije neposredno ugroženo, ali odrasta pod rizicima, na tu odluku treba utjecati osim aktualne situacije u obitelji i procjena sposobnost/kapacitete roditelja da zadovoljava potrebe djeteta i da mijenjaju svoje roditeljsko ponašanje. • Procjena roditelja u određenoj točci obiteljskog života osigurava značajne informacije o funkcioniranju obitelji, no često je za odlučivanje ključna procjena kapaciteta obitelji i motivacije roditelja za promjenu i razvoj roditeljskih vještina. To nije moguće poudano procijeniti tijekom jednokratne procjene

41. Pouzdanije procjenjivanje kapaciteta za promjenu na bolje uključuje: (1) pregled aktualnog roditeljskog funkcioniranja (2) operativno i specifično definirane ciljeve promjene i (3) provođenje intervencija u usmjerenih na postizanje planirane promjene (4) objektivno procjenjivanje napretka tijekom vremena uključujući evaluaciju spremnosti roditelja da se uključe i surađuju i stupanj u kojem je cilj postignut.

42. Ključni pojam u nazivu je NADZOR odnosno pažljiva kontrola, praćenje, nadgledanje. • Doslovno shvaćanje pojma NADZOR ne podrazumijeva promjenu, već zadržavanje stanja status quo. To nije namjera zakonodavca, nije u skladu sa suvremenim socijalnim radom, niti je u skladu s pristupom stručnjaka koji u praksi provode ovu mjeru obiteljsko-pravne zaštite. • Krajnji cilj NIRS je promjena ponašanja roditelja koja ugrožavaju razvoj djece ili nisu u skladu sa specifičnim razvojnim potrebama djece i usvajanje novih ponašanja koja su u skladu s potrebama i najboljim interesom djece.